Objavljen priručnik za energetsku obnovu zgrada javnog sektora - Monitor.hr
29.07. (11:00)

Za energetski učinkovitiju javnu zgradu

Objavljen priručnik za energetsku obnovu zgrada javnog sektora

Portal ZGRADOnačelnik.hr je u suradnji s Udrugom gradova, REGEA-om i brojnim stručnim partnerima izradio poseban priručnik za djelatnike javnih uprava – kako energetski obnoviti zgradu u vlasništvu javnoga sektora. To su zgrade poput škola, vrtića, bolnica, muzeja, sportskih dvorana, zgrada gradskih uprava i slično. U priručniku će se tako naći korisne informacije poput ključnih direktiva koje oblikuju postupke energetske obnove, ključnih koraka u planiranju postupka obnove, potrebne dokumentacije, izvora i mogućnosti financiranja, popisa najčešćih greški, ali i primjera dobrih praksi. Predstavljanje priručnika i okrugli stol će se održati u utorak, 24. rujna u konferencijskoj dvorani Kuće Europe, ul. Augusta Cesarca 4-6, Zagreb, s početkom u 10 sati .


Slične vijesti

30.04. (22:00)

Fasadu si uredi i energetski uštedi

Energetska obnova fasade je možda skuplja, ali njezina isplativost vidljiva je u štednji energije u narednim godinama

Energetska obnova zgrade ili kuće prilično je kompliciran postupak. Nije to samo skinuti staru fasadu, nalijepiti stiropor ili kamenu vunu niti je dovoljno staviti PVC prozore. Potrebno je puno inženjerskog znanja da bi se zgrada ili kuća doveli u energetski optimalno stanje. S ugradnjom toplinske izolacije, investicija se vraća putem umanjenih računa za grijanje, a bez toplinske izolacije nema povratka novaca. Kod energetske obnove, možemo reći da je dodatni trošak lijepljenje i dodatno mehaničko učvršćenje (tiplanje) toplinske izolacije. Sve ostalo je gotovo isti trošak. Zgradonačelnik

02.08.2023. (09:13)

Ultimativni vodič za građane koji žele energetsku obnovu svoje kuće ili zgrade

23.11.2021. (21:00)

Ambiciozan plan

Planira se energetska obnova četiri puta više zgrada nego dosad. Hoće li to biti izvedivo?

Na stranicama Zgradonačelnik.hr možete pročitati zanimljiv odgovor na pitanje iz naslova. Naime, planira se energetska obnova 589 višestambenih zgrada godišnje, a Dugoročne strategije do 2030. godine planira u to uključiti 17,77 milijuna četvornih metara stambenih zgrada, što po izračunima autora članka iznosi otprilike 35 000 zgrada. Usporedbom s razdobljem od 2014. do 2020., autor je zaključio kako su u tom periodu obnovljene 972 zgrade ili 138 zgrada godišnje te zaključuje kako je plan nerealan. Piše Tin Bašić za Zgradonačelnik

17.09.2021. (17:00)

Najbrži prst obnove

Napokon! Objavljen je Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća!

Ove godine od 14. listopada napokon se možete prijaviti za energetsku obnovu obiteljskih kuća, a Javni poziv odnosi se na nekoliko kategorija. Osim sufinanciranja cjelovite energetske obnova, tu su i samostalni sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući fotonaponske elektrane te iznosi do 60 % bespovratnih sredstava, a obvezna je mjera toplinske zaštite nekog od elemenata vanjske ovojnice koju sufinanciraju s maksimalno 120 000 kn. Za cjelovitu obnovu, odnosno ugradnju nekog od sustava za korištenje obnovljivih izvora energije maksimalan je iznos poticaja čak 204.000 kuna. Ostale informacije pročitajte u članku. Zgradonačelnik

31.08.2020. (16:00)

Provjerite dokumentaciju

Prijave za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća kreću sutra, 1. rujna, u 9 sati

Ove je godine prijava moguća isključivo elektronski, a građani zainteresirani za obnovu su se trebali registrirati u sustavu za e-prijavu na javne pozive Fonda. U sustavu se popunjava prijavni obrazac i učitava sva potrebna dokumentacija, a prijave će krenuti u utorak od 9 sati. U Fondu ističu kako se za bespovratna sredstva mogu prijaviti isključivo vlasnici kuća koji u njima imaju i prebivalište. Mjere energetske obnove prijavljuju se za kuće u kojima je više od 50 posto površine namijenjeno stanovanju te koje imaju ili maksimalno tri stambene jedinice ili površinu do 600 četvornih metara. Tportal

02.02.2020. (17:30)

Škole s pet učenika

Dijelovi Slavonije pred izumiranjem

U posljednjih pet godina na području Požeško-slavonske županije energetski je obnovljeno čak 12 zgrada područnih škola, a obnova još jedne je u tijeku. Ukupna vrijednost tih projekata je gotovo 8 milijuna kuna, od kojih je županija sufinancirala manji dio, a veći je povučen iz fondova EU.  No, ukupno te škole pohađa 189 učenika, a u osam škola taj je broj jednoznamenkast – od pet do osam učenika. Jutarnji

19.06.2019. (09:30)

Stiropora nema tko da lijepi

Energetska obnova ide sporo – nedostaje radnika

Manjak radne snage, a posebno manjak kvalitetne radne snage glavni je razlog zašto energetska obnova kuća i zgrada u Hrvatskoj ide sporo. Na ono što se radi postoje prigovori – loša kvaliteta materijala, visoka cijena, manjkav nadzor i nekvalitetna ugradnja. Dosad je u energetsku obnovu usmjereno oko milijardu i pol kuna, obuhvaćeno je 17.000 kućanstva, brojni javni objekti poput bolnica, škola, vrtića.

 

24.12.2018. (23:30)

Lukavi predizborni planovi

Iduće godine reforma prostorno-zemljišne administracije, plaća – EU

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja planira u sljedeće dvije subvencionirati do 6 tisuća stambenih kredita za mlade, a u iduće tri godine žele osigurati 1,8 milijardi kuna za energetsku obnovu zgrada i kuća. Iduće godine ide se u reformu prostorno-zemljišne administracije, uz pomoć fondova EU. Jutarnji…

04.12.2017. (10:01)

Država daje kaput

Počinje energetska obnova 600 vrtića, škola i zgrada za 700 milijuna kuna

Upravo kreću radovi energetske obnove osnovnih škola i vrtića o čemo je Ministarstvo graditeljstva potpisalo 202 ugovora u iznosu od 322 milijuna kuna. Započeli su i radovi i na drugom lanjskom natječaju za energetsku obnovu – riječ je o obnovi višestambenih zgrada o čemu je potpisano 375 ugovora vrijednih 367 milijuna kuna. Upravo je objavljen novi, treći poziv, vrijedan 380 milijuna kuna, za energetsku obnovu zgrada javnog sektora – za tijela državne i lokalne vlasti, javne ustanove, vjerske zajednice, vatrogasne i zgrade djelatnosti zaštite i spašavanja te humanitarne pomoći. Podnošenje projektnih prijedloga dozvoljeno je do 2. siječnja. Zbrojeno, za ova tri projekta država će dati oko 1,25 milijardi bespovratnog novca. Poslovni