Nuklearke ponovo u modi, ovog puta su "zelene" - Monitor.hr
18.10.2021. (11:00)

Nismo više tako izbirljivi

Nuklearke ponovo u modi, ovog puta su “zelene”

Iako je do prije samo koju godinu izgledalo da nuklearna energija postaje raritet prošlosti, barem u razvijenim zemljama Europe, prema svemu sudeći ona će biti svrstana u red “zelene energije” poput solarnih elektrana, vjetroelektrana, hidropotencijala, termalnih izvora, biomase i bioplina. Kada je prije pet godina došao u Elizejsku palaču Macron je objavio da namjerava ugasiti 14 reaktora i smanjiti udio električne energije iz nuklearki sa 75 na 50 posto do 2035. No u samo dvije godine u Francuskoj je potpora nuklearnoj energiji i bez ikakvih lobiranja porasla za 17% zbog gospodarskih i političkih nestabilnosti u svijetu. Podsjetnik na našu situaciju: nuklearna elektrana Krško, u kojem Hrvatska ima 50% vlasništva, nalazi u Sloveniji, na udaljenosti 30 kilometara od Zagreba. NE Krško snage 696 megavata proizvede godišnje oko 5,5 milijardi kilovatsati električne energije koja se dijeli između Hrvatske i Slovenije u jednakom omjeru. Hrvatska time zadovoljava oko 16% potreba za strujom, a Slovenija gotovo 40%. Opširnije Poslovni


Slične vijesti

29.12.2023. (14:55)

Od 2035. godine u Španjolskoj više neće biti nuklearnih elektrana

15.01.2023. (11:00)

Nuklearke su opet "in"

Zavodljivost nuklearne energije

Large t1isar 2 nuklearka dpa

Kada je u srpnju prošle godine Europski parlament podržao odluku da se plin i nuklearna energija uvrste u “održive” izvore energije kako bi se omogućilo da Unija do 2050. postane ugljično neutralna, postalo je jasno da na razini EU dolazi do drastičnog zaokreta u odnosu prema nuklearnoj energiji. 12 članica predvođenih Francuskom javno je poduprlo odluku o povećanju udjela nuklearne energije u europskom energetskom miksu premda su oponenti tvrdili da se ona ne može smatrati održivim izvorom energije sve dok ne postoji rješenje za sigurno zbrinjavanje nuklearnog otpada. Prema podacima Svjetske nuklearne udruge, u listopadu 2022. u EU su bila aktivna 103 reaktora u 13 zemalja članica, a u njima se proizvodila četvrtina ukupne električne energije generirane u Uniji. Od toga je više od polovice proizvedeno u Francuskoj, a organizacija navodi i da je 2021. u europskim nuklearnim elektranama upotrijebljeno 14.188 tona uranija. Novosti

.

21.12.2022. (16:00)

Dvogodišnja odgoda

Nuklearne elektrane Billa Gatesa na čekanju jer su gorivo trebale dobivati iz Rusije

Kompanija TerraPower, koju financira Bill Gates, u suradnji s PacifiCorpom Warrena Buffeta, najavila je lani demo projekt gradnje novog nuklearnog reaktora u saveznoj državi Wyoming. Ovaj reaktor, naziva Natrium, trebao je biti prototip za buduće malene, modularne fisijske reaktore, koji bi bili potpuno nova generacija elektrana, s potpuno ekološki prihvatljivim i održivim načinom rada. Tada je plan bio odmah krenuti u izradu prvog reaktora, s ciljem da on bude funkcionalan do 2028. godine. No, kako su još prošle godine odnosi SAD-a i Rusije bili koliko-toliko normalni – nije bilo rata u Ukrajini ni međunarodnih sankcija – Gatesova kompanija planirala je – barem u početku – gorivo nabavljati od Rusa. Radi se o srednje obogaćenom uraniju koji ima udio izotopa uranija-235 između 5 i 20 posto. To se gorivo naziva HALEU (high-assay low-enriched uranium), a Rusija je bila istaknuta kao jedini mogući dobavljač jer je SAD zaustavio širenje proizvodnje HALEU uranija na svojem teritoriju. Bug

21.08.2022. (21:00)

Precizna pravila, slobodno tumačenje

Rat i nuklearke: Što kaže međunarodno pravo?

Ženevska konvencija iz 1949. i njeni kasniji dopunski protokoli reguliraju vođenje oružanih sukoba i imaju za cilj ograničavanje njihovih posljedica. Članak 56. Prvog dopunskog protokola iz 1977. godine govori o „zaštiti instalacija i objekata koji sadrže opasne sile“. Pored brana i nasipa, izričito se spominju i nuklearne elektrane. Pošto su Ruska Federacija i Ukrajina potpisnice Ženevske konvencije i nisu izrazile nikakve rezerve u vezi s Prvim Dopunskim protokolom, propisi se primjenjuju na obje države. Deutsche Welle

16.08.2022. (18:00)

Zašto Francuska forsira nuklearke?

Za održavanje postojećih i gradnju novih nuklearki francuska vlada namijenila 150 milijardi eura

Toplinski val predstavlja veliki problem i za francuske nuklearke. Otprilike petina od 56 reaktora morala bi zapravo obustaviti rad ili ga barem reducirati na minimum zato što su rijeke u koje oni ispuštaju zagrijanu vodu koju se koristi za hlađenje reaktora – previše tople. No, to je pravilo francuska vlada suspendirala, barem do 11. rujna. Na to je očito bila prisiljena, između ostaloga i zbog činjenice da već nekoliko mjeseci više od polovice francuskih nuklearki ne radi, zbog planiranih i neplaniranih radova na održavanju. Nuklearke su u Francuskoj u normalnim okolnostima zaslužne za pokrivanje oko 70% domaćih energetskih potreba, što je rekord u svijetu. Francuska vlada za nuklearni sektor namijenila je 150 milijardi eura, za održavanje postojećih i gradnju novih nuklearki. Deutsche Welle

26.04.2022. (10:00)

On bi još jednu u Hrvatskoj

Koliko bi Europi trebalo nuklearki da ne ovisi o ruskom plinu?

Jedno od glavnih pitanja je koliko bi nuklearki Europa morala imati da joj ne treba ruski plin? Tonći Tadić kaže da trenutno u EU imamo oko 44% posto fosilnih goriva, odnosno da se 44 posto električne energije proizvodi iz fosilnih goriva, od čega 22 posto otpada na ugljen, 21 posto na plin a oko 3 posto na naftu. Nuklearke daju oko 26 posto energije, a svi obnovljivi izvori isto toliko. “Kada bismo udvostručili nuklearke i obnovljive izvore, ne bismo imali nikakvu ovisnost o ruskom plinu”, kaže Tadić i nastavlja: “Ne treba gledati električnu energiju taj čas, nego i projekcije za 20 i 30 godina kada će dominirati električni automobili koje će negdje trebati puniti. Potpuno je besmisleno gledati na elektrifikaciju prijevoza, a zadržavati plinske elektrane”. Index

13.03.2019. (23:00)

Forbes: Fukushima i Černobil zapravo su dokaz sigurnosti nuklearne tehnologije

10.03.2017. (00:01)

Naduvana struja

Vjetroelektrane jeftinije 46% nego 2012.

Dobivanje struje iz vjetroelektrana na moru u Europi je jeftinije nego iz nuklearki, a približilo se cijeni gradnje termoelektrani na ugljen koju su s ekološkog stajališta na zlu glasu. Cijena gradnje morskih (offshore) vjetroelektrana u posljednjih pet godina pala je za 46 posto, a samo prošle godine za 22 posto pa podizanje vjetroturbina na moru sad košta 126 dolara za svaki megavatsat, što, za usporedbu, kod nuklearki košta 155 dolara, a kod termoelektrana na ugljen 88 dolara. Bloomberg

28.07.2016. (14:37)

Atomi jedva čekaju

Britanija gradi nuklearku od 18 milijardi funta, najskuplju u povijesti

Britansko-francuski energetski div EDF u procesu je odobravanja projekta vrijednog 18 milijardi funti za izgradnju nuklearne elektrane na Hinkley Pointu, u Velikoj Britaniji, što će biti najskuplja nuklearka u povijesti, a vjerojatno i najskuplji objekt na cijeloj planeti. Sindikati pozdravljaju projekt jer se nadaju otvaranju novih 25 tisuća radnih mjesta, a ekološke su udruge protiv i traže ulaganje u projekte s obnovljivim izvorima energije. Početak rada je planiran za 2025., kad će Hinkley Point proizvoditi 6% britanskih potreba za električnom energijom. Newsweek, Bristol Post