Nuklearka Černobil je bez struje. Koje su moguće posljedice? - Monitor.hr
09.03.2022. (14:00)

Nuklearka Černobil je bez struje. Koje su moguće posljedice?

Ukrajinski dužnosnici kažu da ne znaju kolika je razina radijacije u Černobilu, nakon što su ga ruske snage zauzele ranije tijekom invazije. Navode da je u skladištu pohranjeno oko 20.000 potrošenih gorivnih sklopova koji zahtijevaju konstantno hlađenje, što je moguće samo ako ima struje. Zbog toga će temperatura u bazenima rasti, uslijed čega može doći do porasta radioaktivnih tvari i njihovog ispuštanja u okoliš. Vjetar može prenijeti radioaktivni oblak u druge regije Ukrajine, Bjelorusije, Rusije i Europe. Nadalje, u objektu neće biti ventilacije zbog čega će osoblje biti izloženo opasnoj dozi radijacije. Sustav za gašenje požara također ne radi što predstavlja ozbiljnu opasnost u slučaju izbajanja požara, primjerice uslijed pada projektila na objekt. N1


Slične vijesti

09.02.2024. (00:17)

Radioaktivni vukovi iz Černobila mogli bi biti ključ za sprječavanje raka kod ljudi

22.09.2023. (19:00)

Vjetrovi promjene

Černobilsku Zonu isključenja žele pretvoriti u zonu oporavka

Iako je u Ukrajini trenutno teško stanje zbog sukoba s Rusijom, predstavnici ukrajinske elektroenergetske kompanije Ukrenergo potpisali su pismo namjere s njemačkom kompanijom Notus Energy vezano uz projekt izgradnja vjetroparka, snage jednog gigavata. Vjetrolektrane bile bi postavljene na području trenutno nenaseljene Zone isključenja u Černobilu, koja zauzima prostor u radijusu oko 30-ak kilometara od bivše nuklearne elektrane. Prema planu, budući vjetropark strujom bi mogao opskrbljivati oko 800 tisuća kućanstava u Kijevu i okolici, i bio bi jedan od najvećih takvih projekata u Europi. Green

18.04.2023. (20:00)

Zona isključenja...

Život u Černobilu

Katastrofa nuklearne elektrane u Černobilu prekrila je regiju stotinu puta većom radijacijom od one koju su oslobodile atomske bombe u Hirošimi i Nagasakiju zajedno. Černobil je također bio jedno od prvih područja kroz koje su ruski tenkovi prošli dok su iz Bjelorusije nadirali prema Kijevu. Posjećujući zonu godinu dana kasnije, prošla nesreća i sadašnja tragedija križaju se na čudne i fascinantne načine.Prije rata, sablasni grad Pripjat, koji je nekoć bio dom desecima tisuća radnika nuklearne elektrane prije nego što je napušten, postao je mračna turistička atrakcija za one koje privlači postapokaliptična pustoš. Posjet selima oko Černobila pruža priliku zakoračiti u trenutak zamrznut u vremenu, gdje je sve ostalo tamo gdje je bilo prije više od tri desetljeća. Razbacana odjeća, igračke u grmlju… Index

04.04.2023. (17:00)

Preživjeli, ali kako?

Psi iz Černobila drukčiji su od ostalih skupina pasa

Stray dogs living in Chernobyl may have EVOLVED to thrive in deadly exclusion zone - World News - Mirror Online

Danas stotine slobodnih pasa žive u području oko mjesta katastrofe, poznatom kao zabranjena zona. Lutaju napuštenim gradom Pripjatom i spavaju na visokokontaminiranoj željezničkoj stanici Semihod. Znanstvenici su proveli istraživanje DNK životinja koje je pokazalo da su psi iz Černobila genski različiti od čistokrvnih pasa, kao i od drugih skupina pasa koji se slobodno razmnožavaju, objavljeno je u časopisu Science Advances. Projekt je rezultat suradnje znanstvenika iz Sjedinjenih Država, Ukrajine i Poljske kao i Clean Futures Funda, neprofitne organizacije sa sjedištem u SAD-u koja radi u Černobilu. Psi iz elektrane genski su drukčiji od onih iz grada Černobila, otkrili su istraživači. Čini se da postoji mali protok gena između dvije skupine, što sugerira da su se rijetko križale. Usporedba DNK sekvenci pasa iz elektrane, pasa iz Černobila i čistokrvnih ovčara koji žive u neradioaktivnim sredinama mogla bi pomoći istraživačima u utvrđivanju promjena u genomu povezanih s radijacijom. Tportal

09.03.2023. (10:10)

Psi iz Černobila genetički su drugačiji od ostalih u svijetu

26.04.2022. (10:00)

On bi još jednu u Hrvatskoj

Koliko bi Europi trebalo nuklearki da ne ovisi o ruskom plinu?

Jedno od glavnih pitanja je koliko bi nuklearki Europa morala imati da joj ne treba ruski plin? Tonći Tadić kaže da trenutno u EU imamo oko 44% posto fosilnih goriva, odnosno da se 44 posto električne energije proizvodi iz fosilnih goriva, od čega 22 posto otpada na ugljen, 21 posto na plin a oko 3 posto na naftu. Nuklearke daju oko 26 posto energije, a svi obnovljivi izvori isto toliko. “Kada bismo udvostručili nuklearke i obnovljive izvore, ne bismo imali nikakvu ovisnost o ruskom plinu”, kaže Tadić i nastavlja: “Ne treba gledati električnu energiju taj čas, nego i projekcije za 20 i 30 godina kada će dominirati električni automobili koje će negdje trebati puniti. Potpuno je besmisleno gledati na elektrifikaciju prijevoza, a zadržavati plinske elektrane”. Index

26.02.2022. (08:00)

Not great, not terrible

U Černobilu zabilježeno pojačano zračenje

Turbulentna događanja, kakva u ovom području na sjeveru Ukrajine nisu zabilježena od eksplozije elektrane 1986. godine, podigla su mnogo prašine – kako figurativno, tako i doslovno. Kretanje velikog broja ruskih vozila po kontaminiranom tlu podiglo je dugogodišnje naslage zemlje i prašine, a “oranje” po radioaktivnom zemljištu nije moglo proći nezapaženo. Ukrajinske službe javljaju da je u područjima zone isključenja na velikom broju kontrolnih točaka zabilježeno značajno povećanje razine gama zračenja. Isprva se pisalo da je do proboja zračenja došlo uslijed borbi koje su se vodile oko elektrane, no informacija o granatiranju nuklearnog otpada nije potvrđena. Zabilježeni porast zračenja najvjerojatnije je tek posljedica kretanja postrojbi po dugo vremena netaknutom tlu. Bug

11.05.2021. (10:30)

U černobilskom reaktoru ponovno primijećena aktivnost, situacija je zabrinjavajuća

35 godina nakon nuklearne katastrofe u Černobilu, u reaktoru koji je eksplodirao ponovno je primijećena neuronska aktivnost, što je signal fisijske reakcije koja se odvija u uranijskom gorivu zakopanom duboko u dvorani reaktora. “To je poput žara na roštilju”, kaže kemičar sa Sveučilišta Sheffield u Velikoj Britaniji (Index). Na znanstvenicima je da utvrde ozbiljnost situacije, hoće li se reakcija sama ugasiti ili bi moglo doći do nove nesreće. Iako tvrde da nema šansi za katastrofu istih razmjera kao kad je reaktor eksplodirao, postoji bojazan za urušavanjem ionako nestabilnog sarkofaga, koji je postavljen godinu nakon katastrofe. Ne može se isključiti mogućnost nezgode, a za njezino eventualno sprječavanje ostalo je nekoliko godina, smatraju stručnjaci.