Novosti na prometnicama: Slavonika uskoro završena, vlakovi punjeni strujom, a taksisti s pravilnikom na rezervi

Od nove godine vlakovi na baterije, one iduće možda i leteći?

Novosti na prometnicama: Slavonika uskoro završena, vlakovi punjeni strujom, a taksisti s pravilnikom na rezervi

Završit će Slavoniku (autocesta A5), na pruge dovesti prvi baterijski i elektrobaterijski vlak, nabavit će nove autobuse i tramvaje, ali i Airbuseve za Croatiju Airlines, dok će u Puli uspostaviti Centar za suzbijanje onečišćenja u Sjevernom Jadranu. Stiže i nova flota za lučku kapetaniju, novi pravilnik za taksiste, a autocesta Zagreb-Sisak i dalje će biti besplatna. U 2025. na našim prugama bit će prvi elektrobaterijski i baterijski vlak. Uz njih se u pogon pušta i šest punionica na kolodvorima Virovitica, Bjelovar, Osijek, Varaždin, Split i Pula. U promet će 2025. biti pušteno i sedam elektrodizelskih vlakova za regionalni prijevoz. Poslovni

promet

Kako znakovi postaju pametniji od vozača

RFID tehnologija stiže na ceste: pametni znakovi za manje troškove

Hrvatske ceste ulažu 760 tisuća eura u projekt ugradnje RFID oznaka na 23.585 prometnih znakova diljem države. Nova tehnologija omogućit će automatsko praćenje stanja znakova i brže intervencije uz niže troškove održavanja. Specijalizirana vozila opremljena RFID čitačima i GPS-om očitavat će podatke pri vožnji do 50 km/h, bilježeći lokaciju, šifru i stanje znakova. Projekt uključuje i razvoj web aplikacije za pregled prikupljenih podataka. Sve ovo znači manje ručnog rada i više digitalne preciznosti – jer i znakovi idu u korak s vremenom, za razliku od rupa na cestama. Poslovni

ceste promet prometni znakovi

Metropola u ritmu semafora: 'Ko ne stigne, čekat će bolju fazu!'

Zagreb najavljuje niz novih prometnih mjera, žele smanjiti gužve i povećati protočnost prometa

Među glavnim promjenama ističu se uvođenje dinamičkog vođenja prometa, fizičke barijere za žute trake i proširenje sinkronizacije semafora. Jedna od prvih mjera bit će uvođenje dinamičkih prometnih traka na Ulici Ribnjak i dijelu Vukovarske ulice, od Ozaljske do Ulice Florijana Andrašeca. Prema planu, u jutarnjim satima na Vukovarskoj će se dodati traka u smjeru istoka, dok će poslijepodne promet na njoj biti preusmjeren prema zapadu. Kako bi dodatno unaprijedili prometnu protočnost, planiraju sinkronizirati semafore na 100 raskrižja uz podršku novog Centra za upravljanje prometom (CUP) u Branimirovoj ulici. Razmatraju i širenje naplate parkiranja na cijeli grad, no zasad nema odluke o tome. Index

gužve promet Zagreb

Ili će gorivo biti preskupo ili će nam dojaditi gužve

Procjene njemačkog ministarstva prometa: 2040. je godina, pada udio automobila, raste željeznica

Kamion će i u narednim godinama ostati dominantno prijevozno sredstvo za prijevoz robe, a automobil će biti najkorištenije sredstvo za prijevoz putnika. Prema prognozi, cestovni će teretni promet porasti za 34 posto u odnosu na 2019. Željeznički teretni promet stoga će rasti jednako snažno. Međutim, samo petina robe trenutno se prevozi željeznicom. Savezna vlada želi taj udio povećati na četvrtinu do 2030. godine. Prema prognozi, značajno će porasti i putnički prijevoz, za osam posto, na više od 1,3 milijarde putničkih kilometara 2040. godine. Najveći udio u tom rastu imaju željeznice. Očekuje se da će željeznički prijevoz putnika do tada porasti za 60 posto, a zračni za 30 posto. Za cestovni promet se, pak, očekuje pad od jedan posto. Revija HAK

promet vlakovi željeznički promet

Pa se ti vozi

U Zagrebu na cestama prošle je godine bilo 464.231 vozilo, a na raspolaganju je 35.905 javnih parkirališnih mjesta

Voditelj Službe prometne policije PU zagrebačke iznio je nekoliko zanimljivih podataka koji mogu objasniti zašto su u Zagrebu česte prometne gužve i zašto je teško pronaći parkirališno mjesto. Ove brojke samo pokazuju gdje bi mogli biti potencijalni uzroci. Uz navedna parkirališna mjesta mogu se nadodati i 3326 mjesta u javnim garažama. Revija HAK

automobili gužve parking parking mjesto promet

Kad grad vozi na prazno

Zagreb se guši u prometu: Kako smo stigli do kaosa i zašto se ne vidi kraj

Najveći problemi zagrebačkog gradskog prometa, prema prometnom stručnjaku Željku Marušiću uključuju (Nacional):

Lošu prometnu strategiju – Nema dugoročnih planova za smanjenje broja vozila u centru ili proširenje prometne infrastrukture
Loše upravljanje javnim prijevozom – Smanjena frekvencija autobusa i tramvaja, te loše održavanje smanjuju učinkovitost
Loše planirani radovi – Radovi na prometnicama nisu usklađeni, što dodatno pogoršava prometne gužve
Odgađanje ključnih projekata – Projekt Jarunskog mosta, ključan za rasterećenje prometa, kontinuirano se odgađa
Nekontrolirano širenje biciklističkih staza i pješačkih zona – Često na štetu ključnih cestovnih pravaca

promet Zagreb Željko Marušić

Podignete li val vode svojim automobilom s ruba ceste i njime poprskate slučajnog prolaznika u Norveškoj, očekujte kaznu

Norveška pješaci promet

Čelik na suncu: kad mostovi idu na ljetovanje

Četvrtina čeličnih mostova u SAD-u mogla bi se urušiti u sljedećih 25 godina

Fokus je uglavnom na čeličnim mostovima, od kojih su mnogi izgrađeni prije više od 50 godina i osjetljivi su na učinke ekstremnih vremenskih uvjeta. Jake kiše mogu isprati temelje, ali pravi krivac je temperatura – više temperature uzrokuju širenje čelika, izazivajući probleme na spojevima i oštećujući beton. S obzirom na to da je 2023. bila najtoplija zabilježena godina od početka vođenja evidencije, zabrinutost raste. Revija HAK

mostovi promet

Kad Finci stišću kočnicu, nesreće nemaju šanse

Finska vozi prema nuli smrtnih slučajeva na cestama

Finska je u posljednjih deset godina smanjila broj poginulih na cestama za 29%, što je znatno više od prosječnog smanjenja u EU od 16%. Ključni čimbenici uspjeha su smanjenje ograničenja brzine, postavljanje kamera za kontrolu brzine i izgradnja biciklističkih staza. Finska je implementirala Vision Zero strategiju koja uključuje zaštitne mjere poput sigurnijih cesta, vozila i brzina. Osim toga, blokade za vožnju pod utjecajem alkohola i detaljne istrage svakog smrtnog slučaja dodatno su poboljšale sigurnost. Ove mjere donijele su Finskoj prestižnu nagradu za cestovnu sigurnost. Forbes

Finska promet prrometne nesreće

Good luck with that

Novim kružnim tokom u Liverpoolu namjerno zbunjuju vozače, cilj je da uspore promet

Sami vozači javljaju da na raskrižju neki voze u krug, misleći da se radi o nekom modernijem izdanju kružnog toka, neki ga prolaze vozeći ravno, a treći u strahu čekaju na prolazak daleko duže nego što bi to običaj u većini drugih situacija. Objašnjenje je stiglo od gradskih vlasti – radi se o raskrižju (raskružju?) u kojoj ni jedna pristupna cesta nema prednost prolaska, vozači se moraju sami snaći, a cilj je usporavanje prometa. Dakle, ispred njega će svi stati i dobro promisliti. Revija HAK

kružni tok promet

Najgore je kad se vozim autocestom i baš svi idu u suprotnom smjeru osim mene

Što nas najviše smeta u prometu?! Najveći problemi su vozačka nekultura i infrastruktura

Najvećom ugrozom sigurnosti prometa u pogledu infrastrukture smatraju se oštećeni kolnici (35%) i nedostatak biciklističkih staza (29%). Očito je da podizanje prometne kulture vozača nije lak posao, što pokazuju i dobiveni rezultati koji upućuju na nepostojanje jedinstvenog rješenja problema. Rezultati su pokazali da ih u najvećoj mjeri smeta kad drugi vozač oduzima prednost (28%), kad se ne koristi žmigavac prilikom skretanja (26%), neodržavanje razmaka (21%), zaustavljanje na kolniku s uključena četiri žmigavca (20%), vožnja motociklista između automobila (17%), nepoštivanje ograničenja brzine (14%), sporija vožnja u lijevom traku nego u desnom (12%), nepoznavanje pravila vožnje u kružnom toku (11%), uporaba sirene na raskrižjima sa semaforima kada vozač odmah ne krene i nezaustavljanje na pješačkim prijelazima (po 10%). S druge strane, najmanje ih smeta ako se automobil zaustavi na autobusnom stajalištu (4%) ili pretjecanje s desne strane, a ne lijeve na cesti s dva kolnička traka u istom smjeru (5%). Revija HAK

promet vozači

Od nove godine vlakovi na baterije, one iduće možda i leteći?