19.12.2018. (15:30)
Plaće u javnom sektoru porasle su za nevjerojatnih 33,2 posto na godišnjoj razini, dok je u istom razdoblju neto plaća u privatnom sektoru porasla za 11,9 posto na godišnjoj razini. Time se dodatno produbio jaz u plaćama između javnog i privatnog sektora, a koji je svojevremeno detaljno analizirala Svjetska banka u Pregledu javnih financija 2021. Hrvatska zapošljava više radnika u pružanju temeljnih javnih usluga (javna uprava, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb) nego što bi se očekivalo s obzirom na veličinu tržišta rada i razinu dohotka. A Hrvatska ima i jedan od najviših prosječnih troškova rada u javnom sektoru u odnosu na BDP među zemljama centralne i istočne Europe. Lider
Ozbiljno istraživanje napravio je Indexov Ilko Ćimić: Upravo smo zato u ovogodišnjim županijskim proračunima odlučili istražiti koliko nas županije koštaju kada se izbace ustanove u zdravstvu, srednje i osnovne škole, domovi za stare i nemoćne i ostali tzv. proračunski korisnici. Naše je istraživanje pokazalo veliku i neujednačenu potrošnju pojedinih ureda župana i županijskih skupština. Tu su, naravno, i visoke plaće župana te općenito plaće za službenike u županijama. Ćimić je analizirao sve hrvatske županije.
The International Civil Service Effectiveness (InCiSE) Index je sveobuhvatni međunarodni indeks koji procjenjuje učinkovitost rada javnih službi diljem svijeta. Najbolje ocijenjene javne službe su Velika Britanija, drugi je Novi Zeland, treća Kanada. Slijede Finska, Australija, Danska, Norveška, Nizozemska… Od Hrvatske su lošije ocijenjene Rumunjska, Grčka i Mađarska koja je na zadnjem mjestu. Hrvatska je na zadnjem mjestu po dostupnosti i koristi od digitalnih usluga javne uprave. Index, cijeli izvještaj (84 str) [pdf]
Većini zaposlenih u državnoj upravi plaće će se na početku 2018. zadnji put povećati za 0,5% temeljem radnog staža iz 2017. jer se nakon 2018. ukida dodatak na staž i povišica se veže uz ocjene. Državni će službenici biti razvrstani u 12 platnih razreda, a svaki platni razred imat će 12 platnih stupnjeva. Sindikati tvrde da će ukidanje 0,5 posto dodatka na staž cementirati primanja većine zaposlenih, pogotovo službenika sa srednjom stručnom spremom. Ocjenu 5 može dobiti samo 8% službenika, vrlo dobar njih 17%, a 75 posto ostalih trojku, dvojku ili jedinicu, za koju se dobiva otkaz, piše Večernji.
Srbija: Od sljedeće godine zapošljavanje u javnoj upravi bit će po načelu "pet otpuštenih, jedan zaposleni"
“Država ne smije građane i poduzetnike tražiti podatke ili dokumente koje već posjeduje i tu praksu treba već jednom početi i provoditi. Apsurdno je da građani moraju vaditi i zatim istoj toj administraciji, ali u drugoj zgradi ili uredu, predavati potvrde”, poručili su iz stranke Pametno, gdje se zalažu za profesionalizaciju javne uprave koja će potaknuti poslovanje i slobodno tržišno natjecanje. “Sve institucije treba obvezati na potpunu digitalizaciju svih procesa do kraja 2019., a ako se neki proces ili procedura ne digitalizira, treba ih ukinuti”, poručila je predsjednica stranke Marijana Puljak. Index
Visoku razina zaduženosti, visoka stopa nezaposlenosti, slaba i rascjepkana javna uprava, visoki dug korporativnog sektora i strukturne slabosti u obrazovnom sustavu i sustavu socijalne zaštite – glavni su izazovi Hrvatskoj, kako ih vidi Europska komisija. HRT
Skupi Vladini piloti koji ne lete, činovnici koji rade samo utorkom, državna vila duhova, bojna za glancanje ministarskih limuzina… Globusova novinarka Dora Koretić, specijalistica za lov na svakovrsne opačine i apsurde u državnoj administraciji, u proteklih pet godina istraživanja otkrila je toliko slučajeva malignog ponašanja činovničkog aparata da bi se mogao složiti bogati dosje od tisuću stranica. Jutarnji donosi samo nekoliko desetaka najtežih primjera, s kojima će se, od prvoga dana u Banskim dvorima, morati suočiti novi predsjednik Vlade. Jutarnji
Jedna od reformi koje HDZ planira uvesti za vrijeme mandata vlade pod vodstvom Tihomira Oreškovića bit će sustav mjerenja rezultata i učinkovitosti javne uprave, koji je bio u planu ali nije uveden za vrijeme vladanja Zorana Milanovića. „Bez toga nema uređenog javnog sektora. To je glavni preduvjet. Treba konačno definirati što tko radi u javnoj upravi, tko za što odgovara, ne samo na razini tijela državne uprave nego do razine svakog zaposlenika“, objašnjava Ivana Maletić, HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu. Večernji