Novi Zakon o radu, novi udar na radnike - Monitor.hr
17.08.2022. (22:00)

Sramotni ZOR, besramno iskorištavanje radnika

Novi Zakon o radu, novi udar na radnike

Radnička fronta kritizirala je prijedlog novog Zakona o radu koji, po njihovom mišljenju, donosi još jedan set antiradničkih politika. Smatraju da ovaj prijedlog Vlade gura navodno nužnu “fleksibilizaciju” radnih odnosa i prilagodbu potrebama “tržišta” na štetu radnika usprkos posljedicama koje je takav politički smjer ostavio posljednjim velikim izmjenama Zakona o radu 2014. godine. Javnost su podsjetili da su spomenute zakonske izmjene umjesto najavljenog povećanja konkurentnosti donijele nagli porast nesigurnih oblika rada poput agencijskog rada, rada na određeno i rada na crno, što je po njima pridonijelo masovnom iseljavanju radno sposobnog stanovništva.  Novosti


Slične vijesti

19.04.2023. (16:00)

Robovlasnički uvjeti rada za strane radnike

Katarina Peović: “Strani radnici uvoze se bez kontrole samo da bi poslodavci rušili cijenu radne snage”

Zastupnica Radničke fronte Katarina Peović najavila je u utorak da će Klub RF-a i HSS-a predložiti izmjene Zakona o strancima, kojima bi se uvjeti rada stranih radnika izjednačili s uvjetima rada domaćih, upozorivši da mnogi strani radnici žive i rade u robovlasničkim uvjetima. Peović je rekla kako imaju fotografije radnika iz Nepala koji spavaju na betonu u sobi bez prozora, ujutro rade na građevini, a popodne za Wolt, što nitko ne kontrolira. Također, tražit će da se uvjeti rada stranih radnika izjednače s uvjetima rada domaćih radnika, da primaju plaće koje su u prosjeku te branše u Hrvatskoj te da im se od bruto plaće ne oduzima za najam vozila, smještaj i sl. Poslovni

05.04.2023. (22:00)

Prekarnost pobuđuje empatiju i podršku jer upozorava na suvremene oblike iskorištavanja

Maja Breznik: Novi oblici rada samo su varijacije najamnog

Prekarijat, nova opasna klasa” - Kozarac.ba

U Engleskoj su radnici do osamdesetih godina 19. stoljeća bili kazneno odgovorni ako su htjeli prekinuti radni odnos. To vjerojatno danas ne bismo smatrali slobodnim radom. S druge strane, radni procesi bili su organizirani s pomoću raznih posrednika. Pristup tržištu rada u to je doba radnicima bio omogućen uglavnom preko posrednika i oni nisu mogli slobodno raspolagati svojom radnom snagom. O slobodnoj radnoj snazi možemo stvarno govoriti tek nakon Drugog svjetskog rata, kada su posrednici bili zabranjeni, a ugovori o radu strogo regulirani. Tek tada se u praksi pojavljuje slobodni najamni rad, kako ga je definirao Tom Brass: da radnica ili radnik sam prodaje svoju radnu snagu na tržištu, na određeno vrijeme, a sklopljeni ugovor može uvijek raskinuti. No to je trajalo kratko vrijeme i u ograničenom opsegu. Restrukturiranje privrede 1970-ih vratilo je neslobodan nadničarski rad. Novosti

 

 

08.03.2023. (19:00)

Živio kapitalizam

Novinarka radila loše poslove za migrante u EU: Lomi tijelo, ubija psihu, gazi dostojanstvo

Farma

Novinarka Saša Uhlová 2017. godine napravila je do tada neviđeni pothvat u češkom novinarstvu. Pod lažnim identitetom u šest mjeseci promijenila je pet bijedno plaćenih poslova – u bolničkoj praonici rublja, u tvornici peradi, u tvornici za obradu otpada, u supermarketu na blagajni, na traci u tvornici aparata za brijanje. O tome je objavila seriju reportaža i knjigu pod naslovom „Heroji kapitalističkog rada“. To je izazvalo ogroman interes u češkom društvu, a i šire, i skrenulo pozornost na određeni sloj “radnika” koji su zapravo – suvremeni robovi. Krajem prošle godine Uhlová je objavila drugu seriju reportaža, ovaj put iz zapadne Europe: u Njemačkoj je radila na farmi, u Francuskoj je bila njegovateljica starih i bolesnih ljudi, a u Irskoj sobarica. 

  • Rad na farmi u Njemačkoj – Radila je 17 sati dnevno, sedam dana u tjednu nikad ne znajući kad će joj radni dan završiti, a tek na kraju smjene doznala bi kad počinje sutra ujutro. Dnevno bi imala pravo na 10 minuta pauze. “Do sada sam uspjela oprati stvari samo jednom. Ruke me užasno bole, radna odjeća mi strašno smrdi, vjerojatno od luka, ali morala bih čekati noć kad je perilica slobodna. Radije ću spavati”, kaže Uhlová.
  • Njegovateljica starijih u Francuskoj – “To je posao koji je svuda u Europi slabo plaćen, a i nema dovoljno ljudi koji bi ga radili. Ovdje ne vrijedi pravilo da kad nedostaje radnika, plaće rastu. Navikli smo da je briga o drugima u domeni žena koje ovo vrlo često rade skoro pa besplatno”, smatra Uhlová. Lupiga
29.01.2023. (14:00)

Robovi u službi robota u službi profita

Je li Europa spremna za umjetnu inteligenciju?

Istanbul Getir türkischer On-Demand-Lieferdienst

Renan Rodrigez kaže kako je Smood koristio takav softver i 2020. kad je on tamo počeo raditi. Ali u određenom trenutku „robot“ je postao u potpunosti odgovoran za planiranje radnog dana, a obraćanje pravim menadžerima više nije bilo moguće. Cilj „robota” bio je da organizira isporuke na najefikasniji mogući način. Iz perspektive poslodavca, to je uspjelo: kada je počeo, radio je oko dvije isporuke na sat, a pred kraj – četiri do pet. „Brzo sam shvatio da je to na humanoj razini katastrofa”, rekao je Rodrigez. „Za mene je bilo najgore što sam imao štopericu koja radi u svako doba i na svakome mjestu, dok me već prate GPS sistemi i slično.“ To mu je stvorilo „društveni stres”. Umjesto da pozdravi ljude u restoranu dok preuzima obrok, on bi trčao i vikao na njih da se požure. Deutsche Welle

23.10.2022. (22:00)

Zazor od (antiradničkog) ZOR-a

Vlada je novim prijedlogom Zakona o radu propustila zaštititi radnike od 24-satne dostupnosti

Izrabljivanje u call centrima – Radnički portal

Vlada Andreja Plenkovića gura donošenje novog ZOR-a pod izlikom obaveze usklađivanja radnog zakonodavstva s europskim direktivama, iako se svrha tih direktiva ovim prijedlogom ne implementira, već upravo suprotno. Ukazali su na zakonske odredbe koje smatraju problematičnima: način na koji je zakon uredio rad od kuće, rad digitalnih platformi te problem dugogodišnjeg rada na određeno vrijeme. Tako je najavljeno uvođenje koncept “izvanrednih okolnosti” koje će poslodavcima omogućiti, da bez obzira na (ekstra)profit, radniku ne isplate 30 posto plaće. Također, dok druge zemlje skraćuju radni tjedan, vladajući ga povećavaju za 16 sati i to u zemlji u kojoj ni postojeći prekovremeni sati često nisu plaćeni, a radnici rade više od EU-prosjeka. Umjesto da se zaštiti radnike digitalnih platformi, Vladinim prijedlogom legalizira se izuzimanje takvih platformi od svake odgovornosti i štiti ih se od tužbi. Novosti

Poruka sindikalaca u Hrvatskoj: 'Ljudi ispred profita'