Novi 'Twin Peaks': Ako ste očekivali seriju iz devedesetih, iznenadit ćete se - Monitor.hr
27.05.2017. (16:56)

Sove nisu kakvima se čine

Novi ‘Twin Peaks’: Ako ste očekivali seriju iz devedesetih, iznenadit ćete se

“Živimo u snu, kaže i jedan od slogana koji prate novu sezonu Twin Peaksa. Prepustite li se tom snu, lakše ćete uroniti u svijet novoga ‘Twin Peaksa’. Taj san nije ugodan. Strašan je, mračan, košmaran i tjeskoban. No kao i uvijek kod Lyncha, negdje u njemu krije se i istina. Nećete je možda moći prepričati, ali svakako ćete je osjetiti”, piše Zrinka Pavlić o novom TV projektu velikog Davida Lyncha.


Slične vijesti

06.08. (08:00)

Drži se, Dejv

Davidu Lynchu dijagnosticiran emfizem pluća, izgledno više neće režirati

Veliki redatelj, koji gazi 79-u otkrio je u nedavnom intervjuu kako boluje od emfizema pluća, koji mu se vjerojatno razvio nakon godina pušenja. Rekao je kako ne smije izaći van da ne ulovi neku virozu ili neku drugu bolest poput Covida, koji bi mogao pogoršati njegovo zdravstveno stanje. Zbog kratkog daha je i fizički ograničen, a režiranje novog filmskog projekta dolazi u obzir ukoliko bi mogao biti izveden na daljinu, no to mu se ne bi dopalo, kaže. Nedavno je radio na nekom animiranom projektu za Netflix, ali je odbijen. Rolling Stone

02.03. (13:00)

Horor glamuroznog života

Lost Highway: Vožnja između jave i sna

Lynchovski film ne može biti lynchovskiji od podcijenjene “Izgubljene ceste” (“The Lost Highway”, 1997.). Svojevrsni “izgubljeni” klasik Davida Lyncha njegov je punokrvni autorski uradak, ugođajno ozvučen glazbom stalnog skladatelja Angela Badalamentija. Koliko god da ne tipuje na logiku, osim ako to nije logika lynchovskog sna ili snomorice, “Izgubljena cesta” je logično pozicionirana između filmova “Twin Peaks: Vatro hodaj sa mnom” i “Mulholland Drive”. Oba filma odvijaju se na tankoj granici noirovske jave i hororskog sna, s misterioznim ubojstvima, opsesivnim muškarcima, bujnim fatalnim ženama, voajerskim seksom, tripoidnim ugođajem, izvantjelesnim iskustvima i pitanjima identiteta. Ako ih gledatelj u potpunosti i ne razumije, može ih (za)voljeti jer bivaju sve bolji i zavodljiviji na svako novo gledanje, nudeći neka nova gledanja i iščitavanja. Marko Njegić retrospektivno za Slobodnu.

26.02. (12:31)

Još nije ni ožujak, a već nas očekuje film godine

‘Dina’ Franka Herberta je s Villeneuveom napokon dobila dostojnu ekranizaciju

Još od neuspjelog pokušaja Alejandra Jodorowskog i verzije koju je snimio David Lynch (i koje se kasnije sam odrekao), znanstveno fantastična saga američkog autora Franka Herberta nije dobila dostojnu ekranizaciju koju bi jednoglasno prihvatila kritika, ali i publika.

Pod originalnim naslovom “Dune Chronicles” serija romana prvi put je objavljena 1965. godine. Radnja romana odvija se u dalekoj budućnosti na pustinjskom planetu Arrakis, poznatom i kao Dune, gdje se sukobljavaju političke, ekonomske i ekološke sile. Glavni lik, Paul Atreides, postaje ključna figura u borbi za kontrolu nad Arrakisom. Roman istražuje teme moći, religije, ekologije i sudbine. “Dune” je postao klasik znanstvene fantastike i inspirirao je brojne nastavke, filmove, televizijske serije i videoigre. Neki su ga nazvali Gospodarom prstenova znanstvene fantastike.

Roman krasi upravo njegova slojevitost, od prikaza intergalaktičkog svijeta kojim vladaju političke sile koje međusobno ratuju i bore se za prevlast, prikazuje se tipična ljudska želja za moći, ali i vjerske organizacije uz posebno razrađenu mitologiju. Dina istražuje različite teme kroz svoje likove i radnju. Glavni lik, Paul Atreides, prolazi kroz put od mladića do vođe, suočavajući se s pitanjima identiteta, sudbine i moći. Roman istražuje složene političke dinamike među različitim frakcijama unutar univerzuma Dine, dok se borba za kontrolu nad planetom Arrakisom razvija.

Jedna od ključnih tema romana je ekologija, prikazana kroz važnost pustinjskog ekosustava na Arrakisu i utjecaj čovjeka na okoliš. Religijske teme također su prisutne, s elementima mitologije i proročanstava koji oblikuju radnju.

Herbert je bio inspiriran različitim elementima kada je stvarao Dinu. Jedan od ključnih utjecaja bio je njegovo zanimanje za ekologiju i pustinjske ekosisteme, koje je reflektirano u opisu planeta Arrakisa kao sušnog i nepristupačnog okruženja. Također, bio je inspiriran arapskom kulturom i poviješću, što se očituje u imenima likova, religijskim motivima i političkim dinamikama unutar romana. Njegovo poznavanje političkih procesa također je oblikovalo složenu političku pozadinu romana.

Herbertova fascinacija religijom i filozofijom također je vidljiva u temama sudbine, religijskih proročanstava i moći unutar svijeta Dine. Kombinacija ovih različitih elemenata rezultirala je stvaranjem jedinstvenog i dubokog svijeta koji je postao klasik znanstvene fantastike.

Značajan utjecaj imao je i njegov interes za gljive, posebno njihove uloge kao razlagača u prirodi, što je potaknulo njegovu imaginaciju i utjecalo na opis ekosistema planeta Arrakisa. Koncept začina, ključnog resursa u svijetu Dine, dijelom je inspiriran idejama o psihodeličnim učincima gljiva i njihovoj sposobnosti da mijenjaju percepciju i svijest. Herbert je koristio ove ideje kako bi dodao složenost i dubinu svom romanu, stvarajući jedinstvenu viziju budućnosti koja je postala prepoznatljiva karakteristika Dine.

Likovi u djelu su složeni i duboki, od Paul Atreidesa koji se suočava s teretom sudbine, do njegovih saveznika i neprijatelja koji imaju različite motive i ambicije. Na primjer, likovi poput Lady Jessice, Duke Leto Atreidesa i imperatora Shaddama Corrinoa doprinose složenosti političkih intriga, dok likovi poput Stilgara, Fremen vođe, pružaju uvid u kulturu i život na Arrakisu.

Kroz ove teme i likove, “Dune” istražuje širok spektar ideja i pitanja, od politike i moći do ekologije i ljudske prirode, čineći ga jednim od najutjecajnijih romana znanstvene fantastike svih vremena.

Iako pokušaji prenošenja romana na film postoje otkako je roman objavljen, prvi ozbiljniji pristup imao je Alejandro Jodorowsky. Poznat po svojim eksperimentalnim i kontroverznim filmovima, bio je ambiciozan u svojim planovima za Dinu, te je angažirao impresivan tim umjetnika i filmaša, uključujući H.R. Giger-a, Moebius-a, Dana O’Bannon-a, Orsona Wellesa i Mick Jagger-a, pa i Salvadora Dalija. Međutim, projekt nikada nije dovršen zbog financijskih i produkcijskih izazova.

“Dune” Alejandra Jodorowskog ostao je neostvareni filmski san, ali je ostavio dubok utjecaj na svijet filma i znanstvene fantastike, prvenstveno na kasnije projekte poput Aliena, ali i Zvjezdanih ratova. O pokušaju je snimljen i dokumentarni film koji istražuje njegovu viziju, proces stvaranja i nasljeđe koje je ostavio iza sebe, čime je postao inspiracija i ikona za ljubitelje filma i umjetnosti diljem svijeta. Mnogi ga nazivaju “najboljim filmom nikad snimljenim”.

Nakon njega, u igri je bio tada mladi redatelj Ridley Scott, koji je upravo dovršio Aliena. No, Herbert se nikako nije mogao složiti sa Scottovom verzijom scenarija, budžet je bio ograničen, a Scott je zatim otkazao suradnju nakon smrti starijeg brata. Već se tada diskutiralo kako bi film, zbog njegove opsežnosti, trebalo podijeliti u dva filma. No, prava su Di Laurentiisu, talijanskom producentu, isticala i tražilo se brzo rješenje kako bi se film na kraju ipak snimio. Odluka je pala na tada mladog redatelja Davida Lyncha, koji je snimio Eraserhead i Elephant Man, te kojemu se knjiga dovoljno svidjela da prihvati rad na projektu.

Lynch je režirao i napisao scenarij za film, koji je podijelio kritiku i publiku. Film je poznat po svojoj vizualnoj spektakularnosti i impresivnom dizajnu seta, ali je također kritiziran zbog svoje kompleksne radnje koja nije uvijek jasno objašnjena. Unatoč tome, Lynchev ‘Dune’ ostaje kultni klasik među ljubiteljima znanstvene fantastike zbog svoje jedinstvene estetike i ambicioznog pristupa adaptaciji.

No, Lynch ga se kasnije odrekao, traživši da se i njegovo ime ukloni i stave pseudonimi. Danas kaže da se radi o užasnom iskustvu, a najviše žali za tim da nije uspio ispregovarati da kao redatelj dobije pravo na završnu verziju filma.

Romani su adaptirani i za televiziju, za koju je snimljeno i nekoliko mini serija. Serija iz 2000. godine, koja se sastojala od dvije epizode, bila je prva televizijska adaptacija romana. Pratila je glavne događaje romana, ali je primila podijeljene kritike zbog ograničenog budžeta i oskudne produkcije. Tu su još i Djeca Dine iz 2003. godine sa sličnom reputacijom.

Tu dolazimo do Denisa Villeneuvea koji je gotovo 20 godina kasnije snimio svoju verziju Dine. Kanadski redatelj poznat po epskim spekatklima, u SF-u se već etablirao s filmovima Arrival i nastavkom kultnog Blade Runnera, 2021. godine izašao je s adaptacijom prvog romana iz serije. Dune: Part 1, koji ovih dana dobiva nastavak, izazvao je veliku pažnju i pohvale zbog svoje vjernosti izvornom materijalu, vizualne spektakularnosti i dubokog razumijevanja Herbertovog svijeta.

Villeneuveova adaptacija “Dune-a” temelji se na prvoj polovici romana i prati ključne događaje i likove, uključujući Paula Atreidesa, njegovu obitelj, Fremen- narod Arrakisa, te političke intrige koje oblikuju univerzum “Dune-a”. Film je pohvaljen zbog svoje izvanredne glumačke postave, uključujući Timaothéea Chalameta u ulozi Paula Atreidesa, Rebecca Ferguson kao Lady Jessicu, i Oscara Isaac-a kao Duke Leto Atreidesa. “Dune” Denisa Villeneuvea primljen je s oduševljenjem od strane kritičara i publike, te je postao jedan od najuspješnijih i najutjecajnijih filmskih adaptacija znanstvene fantastike općenito u posljednjih nekoliko godina.

Visoka očekivanja drugog dijela, prema riječima kritičara koji su ga imali prilike pogledati, ispunjena su, a neki ga smatraju još i boljim od pvog dijela.

Villeneuve i ekipa uzeli su sve ono što je funkcioniralo u prvom filmu i dali nam još veća, još snažnija, još nabrijanija i još emotivnija dva sata i 45 minuta. Da, dva sata i četrdeset i pet minuta (ili deset minuta dulje od jedinice), ali Part Two zbog svoje dinamičnosti djeluje kao sat i pol kraći film. I to ni u kojem slučaju nije kritika jedinice, ali dvojka je… Recimo to ovako. Dvojka je za jedinicu isto što i Terminator 2 i Aliens za svoje prethodnike – tvrdi Indexov Hrvoje Marjanović.

Budući da film kod nas u kina izlazi ovog tjedna, preostaje ga preporučiti gledati upravo tamo. O Dini se raspravlja na nekoliko tema na Forumu, primjerice na Fantastci, a na temi za nastavak na Filmu čekamo prve recenzije.

04.09.2023. (22:00)

Here's Johnny!

Kubrick je inspiraciju za jezivu atmosferu hotela iz Isijavanja našao kod – Davida Lyncha

Stanley Kubrick je u prostranim i jezivim hodnicima hotela Overlook pokušao prikazati atmosferu strave, napetosti i misterije, a najveću inspiraciju za to je pronašao u kultnom filmu Eraserhead, redatelja Davida Lyncha. Eraserhead nije film koji nudi jasna objašnjena – radnja prati usamljenog muškarca Henryja Spencera koji se brine o svojoj deformiranoj, prijevremeno rođenoj, bebi, a u radijatoru u njegovom stanu živi izobličena žena. Film je prožet nadrealističkim sekvencama, grotesknim prizorima i uznemirujućim zvučnim slikama. Iako su Eraserhead i Isijavanje različiti filmovi, dijele neke sličnosti. U Eraserheadu, uznemirujući ambijentalni zvukovi koje je David Lynch majstorski obradio postaju fokus gotovo svake scene. Slično tome, Kubrick u Isijavanju koristi jezivu zvučnu pozadinu, što pridonosi stravičnoj atmosferi i što podsjeća na Lynchov pristup zvuku. Index

26.01.2022. (11:00)

I mene svaki put trnci prođu

Bob iz Twin Peaksa: Jedinom ulogom u životu postao je kultni lik i čovjek iz mnogih noćnih mora

U pitanju je Frank Silva, redovni scenograf, dizajner rasvjete i dekorater kod Davida Lyncha (radio na filmovima Dina i Divlji u srcu), kojeg je redatelj primijetio u jednom trenutku dok je snimao scenu serije. I to tako da ga je spazio greškom, u ogledalu. Na sekundu se nerazumno prepao te je zbog tog osjećaja shvatio da bi se za jezovitog tipa moglo naći mjesta u samoj seriji. Lynch je to shvatio kao znak s neba. I bio je znak s neba pa je tako sasvim slučajno nastao zli duh Bob (tj. BOB), koji je i poslužio za razrješenje centralnog slučaja ubojstva Laure Palmer. Index

16.11.2018. (12:00)

Uznemirujući sadržaj

Legendarni David Lynch objavio svoj novi film na YouTubeu

Kultni ekscentrični filmski redatelj David Lynch nakon podosta vremena objavio je novi film. Vjeran svojim preokupacijama, predstavio je eksperimentalni kratki film na YouTubeu. U ‘Ant Headu’ (‘Glava s mravima’) zagriženi ljubitelji Lyncha tako mogu trinaest minuta gledati mrave koji se penju po komadu sira u obliku glave. Karakteristično uznemirujuća je muzika u filmu, svira je bend ‘Thought Gang’ koji su oformili sam Lynch i skladatelj Angelo Badalamenti, a neki isječci s njihovog jazz albuma već su se mogli čuti u ‘Twin Peaks: Fire Walk With Me’ i ‘Return’. 24 sata

31.08.2018. (15:20)

Možeš mu dati ribu, ali ako ga naučiš pecati nahranio si ga za cijeli život

Kako David Lynch hvata “velike ribe” (ideje)

U članku ispod se nalazi zanimljiv video Curtain’s Up u kojem David Lynch objašnjava svoj kreativni proces, kako meditira, o intuiciji i svim tim plahim i teško uhvatljivim bogatstvima koja se nalaze ispod površine.

18.09.2017. (23:15)

Što smo uopće očekivali?

‘Twin Peaks: povratak’: Serija koja nas gleda

“‘Twin Peaks: povratak’ zadao je takav coup de cinema da su ljudi ostali bez teksta, a Lynch bez pandana u svijetu filma. Ali prava pitanja nisu usmjerena seriji, nego gledateljima: što smo uopće očekivali? Koju priču želimo vidjeti? I što to govori o nama? Floskula po kojoj ‘dobra umjetnost ne nudi odgovore već postavlja pitanja’ guranje je glave u pijesak. Dobra umjetnost nudi briljantno jasne odgovore, samo ne na pitanja koja joj postavljamo. Vrhunska umjetnost svojim odgovorom razotkriva i laž naših pitanja”, piše Viktor Zahtila za Novosti o kontroverznom povratku kultne serije Davida Lyncha.

14.07.2017. (18:47)

Iskustvo iz prve ruke: Dvije godine života s Davidom Lynchom

23.05.2017. (22:19)

Težak zadatak - dosegnuti samog sebe

Prve dvije epizode ‘Twin Peaksa’: Bizarne, šokantnije, uvrnute, briljantne

Telegramov novinar pogledao je prve dvije nove epizode ‘Twin Peaks’, kaže da su “na momente kaotične, promjenjivog tempa, bizarne i šokantnije od onog na što smo navikli u originalnom serijala”, dodajući da su ova dva sata “u potpunosti uvrnuta, bizarna u klasičnoj maniri Lyncha, na momente vrlo uznemirujuća, no istovremeno brilijantna”.