03.08.2018. (10:37)
Kad vam se dogodi nekakav poremećaj u smislu da su vam pali prihodi ili vam dođe nepredviđena obveza onda treba probati s vjerovnicima, ako imate kredit, treba stupiti u komunikaciju i pokušati napraviti moratorij, neke mjere olakšanja otplate kredita. Jer ako dođe do ovrhe i prisilnog naplaćivanja, to je situacija iz koje se teško izlazi. Upozoravaju na to i u Udruzi Blokirani jer kažu velik je broj dužnika koji se godinama ne mogu izvući iz dugova – kaže Financijski savjetnik, Igor Škrgatić za N1. Političari poput Sandre Benčić i Peđe Grbina predlažu izmjene načina na koji se uračunava plaćanje. Da tada u tom trenutku od svake uplate 50 posto ide na glavnicu, dakle da se promijeni redoslijed naplate jer do glavnica ljudi nikad ne dođu – kaže Benčić. Predlažu i zastaru na mala dugovanja, dok premijer ne vidi problem. Poslovni
U ovom trenutku postoji 230.000 blokiranih građana, duguju 2,35 milijarde eura, samo na ime glavnice, na to treba dodati kamate i sve troškove. Više od 81 posto dužnika je u dugotrajnoj blokadi. Iz udruge Blokirani desetljećima se bave tim problemom, ukazujući na problematičan ovršni zakon, koji je kompleksan i kroz koji se provlači puno “mutnih igrica”. HRT
Krenuli su prijedlozi ovrha za neplaćene račune iz prošle godine. Pred ovrhom je čak 230.000 kućanstava. Svaki šesti Hrvat kasni s plaćanjem režijskih troškova, stanarine ili otplatom kredita za stan, navodi Večernji. S udjelom stanovništva od 16,6 posto koje kasni s plaćanjem svojih obaveza Hrvatska je četvrta najlošija članica EU-a, nakon rekordera Grčke u kojoj više od trećine stanovništva ne plaća svoje obaveze na vrijeme, pa Bugarske i Cipra. Net
Ukupni evidentirani dug građana prema bankama je trenutno 18 milijardi kuna, i to samo glavnice, a ako uzmemo u obzir i dospjele neplaćene kamate svota se penje na 24,5 mlrd kuna. Trenutno je 230.000 blokiranih građana. Analiza potrošača koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje prema rodnom kriteriju, pokazala je da se više od 70 posto ukupnog duga Republike Hrvatske, a u nekim županijama i više, odnosi na dug muškaraca. Čak 80,4 posto građana Hrvatske ima dug koji traje više od 360 dana, a industrija u kojoj se nagomilalo najviše ovrha je trgovina na veliko i malo, nakon čega slijede sektor građevine i prerađivačka industrija. Građani su ukupno najviše dužni financijskom sektoru – bankama, kreditnim unijama, štedionicama, leasing kućama i osiguravajućim društvima. Ukupni dug potrošača u svim sektorima veći je od 18,4 milijarde kuna, pokazuju podaci na dan 31. kolovoza 2022. 24sata
Ovrha je postupak prisilne naplate temeljem ovršnih i vjerodostojnih isprava koju provode sudovi i javni bilježnici. Jednostavnije rečeno, tražbina je dug i kroz postupak ovrhe taj se dug prisilno naplaćuje. No, postoje stvari koje ne mogu biti predmet ovrhe, a popis tih predmeta donosi portal Savjeti.hr.
17,4 milijarde kuna je glavnica duga, dug po kamatama iznosio je 6,7 milijardi kuna. Najveći dio duga potrošača, 4,9 milijardi kuna bez kamata, odnosio se na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, dok je prema svim financijskim institucijama dug bio 5,6 milijardi kuna. Ovršen je i 15.531 poslovni subjekt, s glavnicom duga od 5,3 milijardi kuna. Objavu Fine prenosi Jutarnji
Kako može kazna za parking sa stotinu kuna narasti, doslovno preko noći, na 800? Kako može dug od nekoliko stotina eura doći na 10 tisuća eura? Ne dovodim u pitanje zatezne kamate, kamoli samu obavezu vraćanja duga. Ali našu zemlju predvode vlade tehnokrata, analnih u psihološkom smislu, koje se bespogovorno klanjaju kapitalu, upozorava Danijel Galović, predsjednik Udruge Ovršni. Pravdu za članove udruga će tražiti u Bruxellesu. DW…
U proteklih šest mjeseci je zaprimljeno 210.000 ovrha, u javnobilježničkim uredima još njih 170.000. Trećina duga je prema financijskim institucijama, trećina prema agencijama za naplatu potraživanja, oko 20 posto prema državi, a ostalo su telekomi i režije, piše Jutarnji. Od 1. siječnja 2011. Fina je prisilno naplatila 105 milijardi kuna duga od građana i 171 milijardu kuna glavnice duga od tvrtki. Koliko je mimo glavnice naplaćeno kamata i troškova ovršnog postupka nikad nije objavljeno. Večernji…
Prestao je moratorij na ovrhe pa tako građani opet dolaze u žrvanj dugova. Je li Fina zaprimila osnovu za plaćanje ne temelju koje se provodi ovrha moguće je provjeriti putem sustava e-Građani i u Fininim poslovnicama. Od Javnobilježničke komore na telefon – 01 6065 510 – možete provjeriti je li kod javnog bilježnika protiv vas pokrenut prijedlog za ovrhu te se požuriti i otvoriti zaštićeni račun. Besplatna provjera također je moguća putem servisa e-Blokade. Građani najviše duguju financijskim institucijama, najčešće teleoperaterima, a po iznosu bankama. Jutarnji list
U ponedjeljak 19. listopada prestaje moratorij na ovrhe, a po dostupnim podacima građani najviše duguju financijskim institucijama, dok su najčešća dugovanja za telekomunikacijske usluge. Prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore, javni bilježnici su za trajanja moratorija zaprimili oko 170 tisuća prijedloga za donošenje rješenja o ovrsi, a najviše ih se odnosi na dugovanja građana za utrošak vode, plina, električne energije te telefonske usluge. Gledano po iznosu, građani najviše duguju bankama, što se odnosi na kredite, kao i potraživanja vezana za kreditne kartice, pa dug financijskom sektoru tako doseže udio od 35 posto u ukupnim dospjelim dugovanjima. Najčešći su pak vjerovnici iz područja telekomunikacija, no ukupan dug prema njima je nešto ispod pet posto. Novi list