Novi trend među mladim Kinezima je štednja iz osvete

A možda jednostavno nemaju novaca

Novi trend među mladim Kinezima je štednja iz osvete

Pandemija covida dovela je do tzv. osvetničke potrošnje – poriva za kupovinom kako bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme, karakterističnog posebice za mlađu populaciju. I dok mladi u većem dijelu svijeta nemilice kupuju u potrazi za izgubljenim vremenom, u Kini je popularno nešto dijametralno suprotno – štednja iz osvete. Njihove mjere štednje između ostalog uključuju i objedovanje u javnim kantinama, u kojima obično jedu starije osobe. Drugi pak na društvenim mrežama traže partnere za štednju, s kojima onda formiraju krug ljudi i jedni drugima pomažu ostvariti zajedničke ciljeve uštede. tportal

štednja

Mršava kasica

Hrvati u prosjeku štede 77 eura mjesečno, samo jedan posto građana nije morao smanjiti potrošnju

Iako većina Hrvata osjeća pogoršanje svoje financijske situacije u protekle dvije do tri godine, prosječna mjesečna štednja porasla je na 77 eura, četiri eura više nego lani. Čak 23 posto građana ne štedi, dok većina štediša odvaja između 51 i 100 eura mjesečno. Najviše štedi srednja dobna skupina (105 eura mjesečno), dok stariji od 60 godina odvajaju u prosjeku 42 eura. Razlozi štednje uključuju hitne situacije (65 posto) i financijsko osiguranje za obitelj (45 posto), dok je najmanje novca namijenjeno obrazovanju (7 posto). Gotovo 51 posto štedi na tekućem računu, dok 37 posto koristi štedni račun. U usporedbi sa susjednim zemljama, austrijski štediše prednjače s 308 eura mjesečne štednje, dok Hrvati zaostaju za Mađarima (116 eura) i Česima (134 eura), ali su ispred Srba (55 eura) i Rumunja (72 eura). Lider

štednja ušteda

Dok sve poplatiš, ne ostane ti ništa

Tanki fond za ‘crne dane‘ – većina građana ne bi izdržala ni mjesec dana kad bi ostali bez posla

Hrvatskim građanima iznos imovine raste, nisko su i zaduženi, ali imaju tako malo ušteđenog novca u fondu za ‘crne dane‘ da bi jedva izdržali mjesec dana podmirivanja troškova kućanstva kada bi iznenada ostali bez prihoda. Najvažniji su to zaključci Ankete o financijama i potrošnji kućanstva koju je provela Hrvatska narodna banka (HNB) u 2020. i 2021. godini. Glavna komponenta financijske imovine, koju posjeduje više od 86 posto kućanstava u Hrvatskoj i nadalje su bankovni depoziti, čiji se udio između dva vala ankete povećao na 69,5 posto vrijednosti financijske imovine. Unatoč rastu kreditiranja posljednjih godina, istraživanje pokazuje kako hrvatski građani nisu masovno potonuli u ‘dužničko ropstvo‘. Lider

financije štednja

Uvijek je taj mali postotak na vrhu

Najbogatiji Hrvati drže 14 milijardi eura, razlike se smanjuju

Hrvatski građani u bankama danas drže više od 37 milijardi eura ili približno dvije trećine ukupnih depozita kreditnih institucija u Hrvatskoj. Osim uvriježenih opaski kako su Hrvati skloni štednji u bankama, zbirne brojke često su praćene opaskama o nejednakosti njezine razdiobe, što nije specifičnost ni Hrvatske, a kao i drugdje vrijedi i za druge pokazatelje bogatstva kućanstava.

Najnoviji nalazi kažu da se ta nejednakost vrlo blago, ali ipak smanjuje. No, i na kraju prošle godine oko 80 posto deponenata, s iznosima novčanih sredstava manjim od 10 tisuća eura, držalo je samo 11,6 posto ili oko 4,2 milijarde eura od ukupno 36,5 milijardi depozita fizičkih osoba. S druge strane, samo 1,84 posto vlasnika računa s iznosima od 100 tisuća eura naviše držalo je 38,5 posto ukupnih novčanih sredstava ili, u eurima, 14 milijardi. Preostalih približno 18 posto vlasnika, koji na računima u bankama imaju između 10 i 100 tisuća eura, drži 50-ak posto ukupnih depozita fizičkih osoba. Poslovni

HNB štednja

One su svakako na dobitku

Europska središnja banka je snizila orijentacijske kamate: Gradnja je i dalje skupa, štedjeti se manje isplati

Za štediše i one koji imaju kredite već prije toga se puno toga promijenilo, iako su kamate na kredite sporije smanjivane nego one na ušteđevine. Ako se smanje kamate na štednju smanjuju se i kamate na konzumne kredite, ako banke rade fer, jer jeftinije postaje i nabavljanje novca za financiranje. Građevinska industrija koju muči kriza ne očekuje poboljšanje stanja zbog smanjenja kamata. Istina, s jedne strane stambeni krediti postaju jeftiniji, ali skupoća je i dalje velika. Burze su već ranije jako profitirale od očekivanog smanjenja kamatnih stopa. Njemački burzovni indeks DAX je od početka godine porastao za gotovo 12 posto. Niske kamate su u pravilu dobre za tečajeve dionica. DW

ECB kamatne stope štednja

Financijska edukacija počinje s kasicom prasicom

Naučite djecu o važnosti štednje

Savjeti donose popis praktičnih koraka koji pomažu u učenju najmlađih o važnosti štednje i postavljanju temelja za zdrav odnos s financijama. Prvi korak je da objasnite djetetu razliku između potreba i želja. Zatim, potaknite najmlađe da zarađuju svoj novac, a pritom postavite ciljeve štednje i pratite potrošnju. Određivanje tjednog limita i poticanje na besplatne aktivnosti također su važni. Nudite kamate na štednju i dopustite im da uče iz vlastitih grešaka. Također, razgovor o novcu s djecom ključan je korak prema izgradnji zdravog odnosa prema financijama.

financije savjeti štednja

Za crne dane

Uz crni fond do financijske sigurnosti

Štednja i osiguranje financijske sigurnosti postaju sve važniji u nestabilnim vremenima. Bez obzira na prihode, stvaranje crnog fonda je ključno. Ova novčana rezerva, namijenjena neočekivanim troškovima ili financijskim izazovima pruža osjećaj sigurnosti. Preporučuje se da crni fond bude u iznosu od između tri i šest mjeseci vaših troškova. Za obitelji, taj iznos bi trebao biti veći. U nestabilnim ekonomskim uvjetima, stručnjaci preporučuju fond od 12 do 18 mjeseci troškova. (Savjeti.hr)

Crni fond financije štednja

It's all about the money, money, money

Raste broj korisnika Revoluta u Hrvatskoj, posebno u segmentu ulaganja i štednje

Revolut u Hrvatskoj drži prvo mjesto na listi najviše preuzimanih fintech aplikacija. Sve češće se koristi i kao bankovni račun. Dvije trećine plaćanja njihovom karticom odvija se unutar granica Lijepe Naše, a kod nas su je prošle godine najviše koristili gosti iz Poljske, Mađarske, Velike Britanije, Irske i Češke. Hrvatska je bila među prvim tržištima na koja su plasirali program lojalnosti Revolut Points, a od 25. ožujka je i na popisu država u kojima je dostupna usluga eSIM, o čemu je tportal već pisao. Usprkos intenzivnijoj lokalizaciji usluga, Revolut nema zaseban tim za Hrvatsku, niti ga planira imati. tportal.

Revolut štednja ulaganja

Dobra priprema u mladosti donosi mirnu mirovinu

Čak i ako ste na pola puta do mirovine, postoji nekoliko ključnih koraka koje možete poduzeti kako biste poboljšali svoju financijsku situaciju

Planiranje mirovine dugoročan je proces koji bi trebao osigurati prihode barem u visini vaše trenutne plaće. Prosječni umirovljenik prima samo četrdesetak posto svoje prijašnje plaće, što nije dovoljno za udoban život. Stoga je važno razmotriti dodatne izvore prihoda poput drugog i trećeg mirovinskog stupa te investicijskog portfelja. Pratiti stanje na osobnom računu u mirovinskom fondu ključno je jer ostvareni prinosi utječu na visinu buduće mirovine. Preporučuje se aktivno upravljanje kapitaliziranom štednjom, uključujući promjenu kategorije fonda i društva za upravljanje. Treći mirovinski stup nudi dobrovoljnu mirovinsku štednju, omogućujući vam da sami odaberete koliko i kada želite uplaćivati. Razmatranje investicijskog portfelja također je ključno. Odvajanje određenog postotka mjesečnih prihoda za dugoročno investiranje može značajno doprinijeti mirovinskim prihodima. (N1)

investicije mirovina novac štednja

Jedino ako ne idem s društvom van i na kave

Većini životni troškovi toliko visoki da štednja postaje nemoguća

Svaka četvrta osoba (25%) tvrdi da su u aktualnoj godini manje štedjeli u usporedbi s razdobljem kada su koristili kunu. Unatoč optimističnim najavama prema kojima dolazak eura nije trebao rezultirati rastom cijena i troškova života, inflacija je, u to više nema sumnje, ostavila traga na džepovima građana. Potvrđuje to i anketa koju je MojPosao proveo na uzorku od 3250 sudionika. Glavni razlog leži u sveprisutnoj inflaciji i nedovoljnom rastu plaća. Međutim, nisu svi rezultati pesimistični. Svaki deseti radnik i dalje štedi otprilike jednak iznos kao što su to činili prije promjene valute, a obično se, ističu, radi o 10% njihove plaće. Poslovni

štednja životni troškovi

A koliko se troši?

Hrvati štede upola manje od prosjeka EU

Hrvati su u 2022. godini u prosjeku uštedjeli 6,4% ukupnih primanja što je gotovo dvostruko manje od prosjeka Europske unije (12,7%). Najviše u EU štede Nijemci (19,9%) i Nizozemci (19,4%). S druge strane, Poljaci i Grci su u 2022. imali negativne stope štednje što znači da su prosječni troškovi kućanstva u tim državama bili veći od prosječnih primanja. HRT

štednja ušteda

A možda jednostavno nemaju novaca