Novi serijal Grafiti: Zbog ulične umjetnosti u Hrvatskoj bilo je kazni, ali ne i zatvora - Monitor.hr
Srijeda (11:00)

Kaj ti stara radi Zadar?

Novi serijal Grafiti: Zbog ulične umjetnosti u Hrvatskoj bilo je kazni, ali ne i zatvora

Većina ljudi koji hodaju ulicom i primijete da su zidovi pošarani pitaju je li to umjetnost ili zločin. Najsuhiji odgovor bi bio: kazneni zakon postoji, u njemu postoji stavka o oštećenju tuđe imovine u koju spada šaranje po zidovima. Ono što je sad tu važno za napomenuti je da su grafiti, ‘street art’ i murali vrste likovnog izražavanja u javnosti – kažu autori novog HRT-ovog serijala. U Zagrebu postoje brojni zidovi koji se 30 godina nisu čistili i sadrže slojeve raznih grafita i natpisa. Snimali su i u Berlinu i Japanu. U Tokiju se recimo čiste zidovi, a imaju i oštre kazne. Supkultura okuplja i legalne grafitere i muraliste koji se na neki način natječu tko će napraviti bolji rad. Najpoznatiji je umjetnik Banksy koji je sve digao na viši nivo, smatraju autori.


Slične vijesti

01.04. (10:00)

Čak su i granicu definirale ovce

Nova epizoda Knjazove emisije posvećena janjetini… povezana je s porijeklom imena naše Dalmacije

Smatra se da delma ili dalma na ilirskom jeziku znači ovca. Dalmacija bi bila u prijevodu područje ovčara ili ovčarska pokrajina. Rimljani su u biti njih nazvali ovčarima – Delmatima. Htjeli su istaknuti ono najvažnije, a to je da su ih oni i uzgajali, i glavni element prehrane su im bile ovce, odnosno janjad. Čak je današnja granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine povučena po liniji stočarenja. Tamo dokle su stizali dalmatinski ovčari, to je danas Hrvatska, a tamo dokle su stizali livanjski ili duvanjski ovčari, tamo je bosansko-hercegovački dio. HRT

31.03. (12:00)

True crime od polja do stola

Rotten: Serijal koji otkriva kriminal, eksploataciju i ekološke posljedice tržišta hrane

Netflixova serija “Rotten” koja istražuje probleme globalne proizvodnje hrane, od avokada do ribe, na trenutke izgleda kao mješavina kriminalističke produkcije ili detektivske drame u kojemu u središtu priče nije zločin, nego hrana. Povremeni prijestupi, iako je ovo umanjenica, koje dokumentira više nalikuju na trgovinu narkotika, nego na legalne poslove s hranom. No proizvodnja hrane je oduvijek bila povezivana uz trgovinu, politiku i moć. Valjda još od starih Egipćana. Tako se doznaje kako, primjerice, većina češnjaka dolazi iz Kine, gdje se često dobiva prisilnim radom, zatim čak 20% američkih pilića zapravo je pod kontrolom brazilske korporacije čiji su vlasnici upleteni u skandale podmićivanja i trgovine povlaštenim informacijama. Podijeljena u dvanaest epizoda, šest po sezoni, svaka se bavi jednim proizvodom, istražujući (ne)skrivene probleme prehrambene industrije, otkrivajući kriminal, eksploataciju i ekološke posljedice globalnog tržišta hrane. Agroklub

28.11.2024. (13:00)

Da nam budućnost bude zelenija

Novi serijal ‘Kratka povijest budućnosti’: Empatija kao jedna od ključnih osobina potrebnih za opstanak

Futurolog Ari Wallach našao je zanimljivu metaforu za vrijeme u kojem živimo. Stao je na obalu, pričekao val i osjetio kako mu noge propadaju u pijesak dok je obzor i dalje naizgled isti. Taj osjećaj nesigurnosti zbog nefunkcioniranja onog što je poznato, taj privid poretka koji opstaje jer se novog još nismo domislili, nazvao je međuplimnim povijesnim trenutkom. U dokumentarnom serijalu Kratka povijest budućnosti Wallach kaže kako, nakon 50 godina napretka bez presedana, nikada u povijesti nismo bili više zbunjeni, nesigurni, tjeskobni i u strahu. Odlučno se odmičući od distopijskog viđenja budućnosti, Wallach zagovara budućnost u kojoj će nova tehnologija potaći novu renesansu. U njoj vidi svijet gdje možemo napustiti industrijski način procjene ljudskog života na temelju njegove uporabne vrijednosti i izgraditi društvo i ekonomiju u kojoj pažnju i suosjećanost ne smatramo luksuzom, nego nužnošću bez koje nitko neće preživjeti. HRT

07.11.2024. (12:00)

Čokolada, sir - špica, najbolja je Švica!

Najljepša europska sela iz vizure Roberta Knjaza: Švicarska

U posljednjoj epizodi serije “Najljepša europska sela” autor Robert Knjaz odveo nas je u švicarski Lauterbrunnen, slikovito selo. Uspeli smo se na obližnji vrh Schilthorn, poznat po James Bondu, doznali sve o švicarskom siru i divili se ljepotama vodopada. Na putovanju u Švicarsku, autoru Knjazu društvo je pravila pretplatnica HRT-a, Međimurka Martina Strahija, inače fotografkinja i volonterka. U ovom nestvarnom selu, smještenom u dolini obrubljenoj stijenama, na glavu vam padaju čak sedamdeset i dva vodopada. Staubbachfall, s 297 metara, jedan je od najviših slobodnopadajućih vodopada u Europi. HRT… sve se epizode mogu pogledati na HRTi

15.10.2024. (20:00)

Izgubljen u prijevodu, HRT izdanje

Marjanović: Mnogi su kritični prema Milićevom ‘What’s up Japan’, ali lagao bih kad bih rekao da mi sve skupa nije simpatično

Kako to i inače biva s Milićem, dio pitanja otpada na primanja sugovornika, a dio scena na prizore uživanja u jelu i piću. To je u ovoj fazi već trademark bez kojeg bismo se osjećali zakinutima jer ako ne postavi pitanje “kolika vam je plaća?”, kao da nije ni putovao. Međutim, zanimljivo je pogledati njegov novi serijal i proučiti kako se Milić nosi s ovim formatom na pragu osamdesete. What’s up Japan pokušava zadovoljiti i starije i mlađe, ali na kraju ne uspijeva ni kod jednih, ni kod drugih, ni kod nas koji smo negdje na sredini. Godine se definitivno osjećaju i točno se vidi što voditelja najviše zanima. To nisu anime i mange o kojima da nisam znao o čemu se radi, nakon odgledane epizode i dalje ne bih znao ništa. Milić postavlja pitanje, producent japanskih crtića Ogino pitanje ne razumije, pa Milić na njega sam odgovori, Ogino kaže “jes” i to je više-manje cijeli razgovor, iz kojeg ćete izvući vrlo malo korisnih informacija o tome što su anime, ali monolog će poslužiti kao nepotrebno razvučeni uvod u priču o tome kako Japanci nemaju pojma o engleskom. Hrvoje Marjanović za Index.

04.10.2024. (17:00)

Skriveni i malo manje skriveni kutci

Novi serijal Roberta Knjaza prikazuje najljepša sela u Europi

Plavo-bijela grčka Oia, bijelo andaluzijsko selo Setenil de las Bodegas i unikatno plavo selo Juzcar, šarena talijanska Manarola i Riomaggiore, norveški Reine – model za film Frozen, francuski Eguisheim sa slapovima cvijeća te švicarski Lauterbrunnen sa slapovima vode – sva ta sela gledat ćete otvorenih usta i saznati štošta o životu i običajima lokalaca. Prva epizoda prikazana prije tri dana prikazuje grčku Oiuu na Santoriniju, koji posjećuje čak dva milijuna turista godišnje. Otkrili su kako su nastale bijele kuće urezane u stijenu. Saznali smo kako je živjeti pokraj usnulih vulkana… HRT U drugoj epizodi, koja će biti prikazana za četiri dana otputovali su u Norvešku.

17.12.2021. (19:00)

Jedna jedina: Dokumentarac o ex Jugo nuklearkama Dubravka Merlića

Dokumentarni serijal ‘Jedna jedina’ kroz tri epizode donosi intrigantnu povijest jugoslavenskog nuklearnog programa koji je na svojim počecima, neposredno nakon Drugog svjetskog rata, za glavni cilj imao izradu atomske bombe, a tek onda mirnodopsko korištenje nuklearne energije. Bivša Jugoslavija do svog raspada nije odustala od atomske bombe, o čemu će u serijalu uz povjesničare govoriti sudionici i svjedoci tih napora. Serijal će se prikazivati na HRT1 od 3. siječnja u terminu od 20:10 sati. DOP…

05.06.2021. (15:30)

Budućnost prošlosti

Future Yugoslavia: mladi filmaši serijom dokumentarnih putopisa prikazuju kulturni identitet država na Balkanu

Jugoslavija se vjerojatno neće više politički osnovati, ali kulturološki ona postoji, kaže Matija Hajdarhodžić, jedan od članova projekta Future Yugoslavia, koji na Youtubeu i Instagramu donose isječke i kratke dokumentarce sa svojih putovanja u državama bivše Jugoslavije. Ranije ove godine predstavili su svoj dokumentarni film o izbjegličkoj krizi iz 2015. godine u kojem su zajedno s izbjeglicama putovali od Sarajeva do grčkog Soluna (Glas Istre). Niskog budžeta, iskrenim i neobičnim pristupom ovi su uratci tim posebniji. Iako možda nekima djeluju provokativno, njihova se poanta o zajedničkom, jugoslavenskom kulturnom identitetu bivših država teško može osporiti.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Future Yugoslavia (@futureyugoslavia)

06.01.2017. (14:50)

Dobar dokumentarni serijal

‘Sezonci’ – što rade i kako razmišljaju ljudi koji ljeti podižu stopu zaposlenosti

Još jedan kvalitetan dokumentarni serijal kojim Hrvatska televizija započinje godinu 2017. jest Sezonci Almira Fakića, čija je prva epizoda prikazana sinoć na Prvom programu. Kroz priču vlasnika jednog izletničkog broda i jednog poduzetnika koji nudi akrobatske avanture na padobranu i ostalim ‘vučnim’ veseljima iza svog glisera, Fakić nam je prikazao kako razmišljaju i što govore ljudi koji uglavnom rade tijekom ljetne sezone, piše Zrinka Pavlić. T-Portal