Novi, ali smisleni trend na društvenim mrežama: Očisti od smeća i objavi fotografiju - Monitor.hr
14.03.2019. (16:30)

Selfie poslije

Novi, ali smisleni trend na društvenim mrežama: Očisti od smeća i objavi fotografiju

Na društvenim mrežama pojavio se novi viralni trend #trashtagchallenge kojim se poziva ljude na čišćenje smećem zagađenih javnih mjesta i zelenih površina te da objave fotografije prije i poslije (24 sata).


Slične vijesti

14.11. (10:00)

Reciklaža nije smeće – samo traži malo finijeg ukusa

Otpad kao novi zeleni resurs Hrvatske: napredak je vidljiv, ali treba još napora

Na konferenciji “Waste Management: Novi početak” raspravljalo se o smjerovima gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, s naglaskom na otpad kao potencijalni resurs. Direktor Fonda za zaštitu okoliša Luka Balen istaknuo je značajan napredak u području gospodarenja otpadom, financiranjem sanacije divljih odlagališta, nabavom kontejnera te izgradnjom centara za gospodarenje otpadom. Naglašena je važnost edukacije i uloga lokalnih zajednica u uspostavi održivih sustava. Kao pozitivan primjer istaknute su sredine poput Preloga, Koprivnice i Osijeka. Izazov ostaje usklađivanje u priobalnim područjima te potreba za promjenom svijesti kako bi otpad doista postao resurs. Poslovni

20.08. (13:00)

Svemirski komunalci

Zemljina orbita je puna smeća, čistit će je japanska tvrtka

Astroscale je priopćio da će u utorak potpisati petogodišnji ugovor o uklanjanju otpada iz Zemljine orbite s Japanskom agencijom za istraživanje svemira (JAXA). Pritom će razviti novu svemirsku letjelicu pod nazivom ADRAS-J2 koju će opremiti tehnologijom robotske ruke za hvatanje svemirskog otpada. Cilj je započeti s prikupljanjem otpada do ožujka 2029., stoji u priopćenju kompanije. Svemirski otpad sve više postaje rizik za misije u svemiru, budući da je broj satelita u orbiti naglo porastao. HRT

12.08. (18:00)

Savjesni ljudi

Slovenija je jedna od zemalja s najmanjom količinom otpada na odlagalištima (6 posto) u Europskoj uniji

Njihov uspjeh rezultat je učinkovite politike gospodarenja otpadom koja uključuje visoke stope recikliranja, kompostiranja i termičke obrade. Zajedničkim naporima države, općina i stanovništva uspješno su implementirane EU direktive i propisi. Složenost terena i veliki broj općina, od kojih se 12 smatra urbanima, predstavljali su značajan izazov u provedbi direktiva. Međutim, slovenska ljubav prema prirodi i organiziranost omogućili su prevladavanje tih izazova i uspješnu primjenu propisa. Već nekoliko godina odlažu samo oko 6 posto komunalnog otpada na odlagališta. Ostatak otpada je recikliran, kompostiran ili spaljen za dobivanje energije. Zgradonačelnik

20.02. (23:00)

Ne dvoji, nego otpad svejedno odvoji

Mantra “ljudi, odvajajte otpad pa će vam biti jeftinije” čista je laž

U emisiji ZGRADOnačelnik na PoslovniFM-u gostovala je Sonja Polonijo, stalna stručna suradnica Udruge gradova koja vodi edukacije o održivom gospodarenju otpadom. Kaže da se na otpadu “lome koplja” oko iznosa koji su uglavnom smiješni u usporedbi s onime koliko kao domaćinstva plaćamo za struju, vodu. Iznenađuje koliko se ljudi zapjene u tim diskusijama, a recimo, mjesečno za odvoz otpada plaćaju u vrijednosti jednog ili dva piva u birtiji. Trebalo bi u obzir uzimati ekonomske zakonitosti. Kada je komunalni otpad u pitanju, tko snosi cijenu usluge? Uglavnom krajnji potrošač. On toga mora biti svjestan. I što se više radi na tome, na razvoju, ta će usluga biti skuplja. Odnosi cijena su takvi da je najjeftinije odlagalište koje nije ugašeno 2019. godine, a nakon toga centar. Daleko je jeftinije to sve skupa zamiješati u miješani otpad i neka ide u centar ili na odlagalište. Ista priča je i s plastikom, za papir se može dobiti nešto eura. No, kompletan trošak plaća potrošač. Zgradonačelnik

30.01. (19:00)

Počistite više to smeće

Sanacija Jakuševca bit će zahtjevna, dugotrajna i skupa

Zagrebački holding je početkom siječnja zatražio očitovanje Suda o tome jesu li poduzete sve istražne radnje potrebne kako bi mogao početi postupak sanacije Jakuševca. U svom očitovanju Sud navodi da su vještaci predložili program istražnih radova koji uključuju geodetska snimanja terena, istražno geotehničko bušenje i druge postupke za koje se procjenjuje da će trajati do 6 mjeseci. U tom razdoblju ne mogu započeti radovi na sanaciji. Ujedno, u svom očitovanju vještaci su upozorili da unutar obuhvata plohe 6/2 na kojoj je došlo do odrona postoji značajna opasnost daljnjeg odrona. Njihovom stavu idu u prilog i ranija stručna mišljenja, koja ukazuju na veliku količinu vode u tijelu odlagališta, koja se zadržava zbog poteškoća u drenaži. Konačni uzroci i odgovornosti utvrdit će se kroz postupke koji su u tijeku, nakon kojih će se moći odrediti odgovornost za štetu i mjere za sanaciju odlagališta. Green

14.01. (17:00)

A da netko predloži bolje rješenje?

Spalionice na otpad možda i nisu najbolje rješenje za problem smeća

Ili kako ih se uljepšano naziva, ‘energane na otpad’, i dalje nisu prihvatljiv način postupanja s otpadom, s obzirom na niz zdravstvenih i okolišnih rizika i problema koje donose, a koji su dokazani i u najsuvremenijim postrojenjima u Europi, od Beča i Kopenhagena, pa nadalje, kažu iz Zelene akcije. Uz to, radi se i o financijski najskupljem načinu postupanja s otpadom, uz operativne troškove, postupanja s pepelom i filtrima koji se moraju redovito mijenjati. EU je pored toga doista jasno poručila da će oni koji imaju spalionice uskoro morati plaćati i takse za emisije iz njih. Hrvatskoj je prije svega neophodan strateški projekt koji pouzdano odgovara na sva otvorena pitanja. DW

07.12.2023. (11:00)

Dobar biznis

Rim svoj otpad spaljuje u Amsterdamu, što je jedno od mogućih privremenih rješenja i za Zagreb

Talijanska prijestolnica, s populacijom od četiri milijuna stanovnika i 24 milijuna turista koji je godišnje posjete, godinama muku muči s otpadom, a to se zakompliciralo 2013. kada je zatvoreno privatno, najveće tog tipa u Europi, odlagalište Malagrotta. Dodatni problemi nastali su prošle godine kada je veliki požar teško oštetio najveću gradsku tvrtku za preradu otpada. To je privremeno rješenje dok se ne napravi novo rimsko postrojenje. To naravno ima i svoju cijenu, a iznosi, kako je objavila La Repubblica, 200 eura po toni, odnosno 28 milijuna eura za tri godine. Rimljani su dijelom riješili problem otpada, Amsterdam je dobio novac, a termičkom obradom otpada i struju i grijanje za 30 tisuća stanovnika sjevernog dijela grada. Kada bi se Zagreb odlučio na ovakav potez, to bi vjerojatno kao posljedicu imalo veću cijenu odvoza otpada. Tportal

06.12.2023. (17:00)

Ali nismo mi Švedska i Austrija, ej!

Energana na otpad jedno je od rješenja. One su obično spojene na toplinski sustav, štede resurse, a i zrak može biti ok

Eksplozija na zagrebačkom odlagalištu otpada Jakuševac, nije prva, ali je ovoga puta imala i žrtve, srećom bez smrtnih posljedica. No, ima neke druge važne posljedice, poput eksplozije sjećanja, čak i kod najpovršnijeg promatrača, na problem Jakuševca, koji se u javnom diskursu vuče desetljećima. Za njega doista ne može suštinski biti isključivo odgovorna sadašnja gradska vlast. Odlaganje otpada u domeni je lokalne samouprave, a aktualna je zagrebačka uprava upravo tu tematiku eksploatirala godinama prije osvajanja vlasti. Sada proizvode posvemašnji kaos. Rješenje o suspenziji odlagališta otpada ne može biti dugoročno već i zbog toga što Grad Zagreb nema dovoljno alternativnih prostora za tako nešto. Ako svemu tome dodamo činjenicu da je Zagreb sredstva za pripremu projektne dokumentacije za Centar za gospodarenje otpadom već dobio, no ništa se nije napravilo, zbog toga što je cijela stvar politički zaustavljena. Gradska administracija je imala bolju ideju – koju nismo vidjeli, dok sredstva za pripremu dokumentacije Grad više ne može dobiti. Poslovni

05.12.2023. (11:00)

Prebacivanje loptica najdraža im je igra

Burno u Otvorenom: Postoji realna opasnost od eksplozije na Jakuševcu, ali ne samo to

Na jakuševečko brdo odvaja se tisuće tona biootpada i tisuće tona mljevenog glomaznog otpada. Znači, umjesto da se mljeveni glomazni otpad usitni pa da se možda koristi kao pogonsko gorivo u nekoj cementari, kako se to inače radi u razvijenom svijetu, on ga usitnjava u prašinu i znamo da ta prašina i taj biootpad kao takav ne može tvoriti brdo – rekao je Ivica Lovrić, nekadašnji Bandićev suradnik. Marina Ivandić iz Možemo! tvrdi kako biootpada na Jakuševcu zapravo nikad nije bilo manje, te sam po sebi nije mogao uzrokovati odron. Biootpada na Jakuševcu, nažalost, ima zato što gradonačelnik ne želi konzumirati ugovore koje ima s privatnim oporabiteljima otpada u Zagrebu. Kao rješenje za zbrinjavanje biootpada u Zagrebu on nalazi malu kompostanu koja je dostatna samo za potrebe Zrinjevca, rekao je pak HDZ-ov Herman. HRT, tportal

19.07.2023. (10:00)

Imat ću aktivan odmor - otići na more i čistiti

Najviše otpada u moru i na našim obalama dopliva iz Albanije i Grčke…

U Hrvatskoj ne postoji služba koja se isključivo bavi rješavanjem ovog problema. U međuvremenu akcije čišćenja naplavnog opada većinom organizira lokalno stanovništvo, ronilački klubovi i volonteri. Naplavni otpad zapravo je prekogranični problem, a koji bi se trebao rješavati u okviru provedbe Akcijskog programa Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. Ekološko stanje u najvećem dijelu našeg akvatorija ocijenjeno je uglavnom kao vrlo dobro i dijelom kao dobro. Prema dostupnim podatcima, u Hrvatskoj je 2019. godine provedena 121 akcija prikupljanja otpada, u okviru kojih je prokupljeno 451 tona otpada s čak 10 županija. Green