Nova pravila za stambene kredite - sve mora biti jasno, s primjerima - Monitor.hr
12.05.2016. (13:44)

Povećavanje sitnih slova

Nova pravila za stambene kredite – sve mora biti jasno, s primjerima

Prijedlog Zakona o stambenom kreditiranju izašao je u javnu raspravu, ovo su ključni elementi: banka mora jasno prikazati sve ključne elemente kredita – vrstu kamatne stope, efektivnu kamatnu stopu (s uključenim kamatama, naknadama, porezima), trajanje ugovora, iznos obroka, ukupan iznos koji plaća potrošač i objasniti ih na primjerima; kod kredita u stranoj valuti banka mora korisniku kredita bezuvjetno omogućiti valutnu konverziju kredita u kune (što se smije napraviti samo jednom); maksimalna promjenljiva kamatna stopa ne smije biti viša od prosječne kamatne stope stambenog kredita uvećane za jednu trećinu; referente se ne smije stimulirati po broju sklopljenih ugovora. T-Portal


Slične vijesti

28.02.2020. (12:00)

Nije više u modi

Šonje: O pravoj mjeri državne intervencije: slučaj zaboravljene stambene štednje

U Hrvatskoj je, uglavnom pod utjecajem HNS-ovih političara, zapostavljen sustav koji je najrašireniji u srednjoj Europi – stambena štednja. Afirmirane su direktne subvencije kredita ili prodajnih cijena (novoizgrađenih) stanova. Stambena štednja je gotovo ukinuta 2013. (Slavko Linić) pod izlikom da se ne subvencioniraju krediti nego štednja. No, sustav je ipak preživio u okrnjenom obliku, uz zanemarivo male subvencije. Dvije stambene štedionice u međuvremenu su nestale s tržišta, jer njihove banke-majke nisu više vidjele smisla u održavanju neovisnog kreditnog pogona (nepotreban rizik). Postavlja se pitanje ne uništava li se na taj način potencijalno najbolji model državne intervencije u segmentu stambenog kreditiranja? – dobro pita i obrazlaže Velimir Šonje na Ekonomskom labu.

14.12.2019. (16:30)

Hrvatska pozitivna banka

Cijene stambenih kredita ispod 3 posto, ali negativne kamate – nisu moguće

Cijene stambenih kredita u Hrvatskoj dosegnule su rekordno niske razine s prosječnih 2,8 posto kamata, pa se Slobodna Dalmacija zapitala je li moguće da krediti zarone u minus, u negativne kamate. Da bi se to dogodilo trebala bi se ispuniti tri preduvjeta – monetarna ekspanzija Europske središnje banke trebala bi se pojačati toliko da referentne kamate padnu još dublje u minus; rizik hrvatske države trebao bi se smanjiti toliko da prinosi na obveznice postanu negativni; nakon uvođenja eura svi troškovi rizika trebali bi pasti na razine najrazvijenijih zemalja.

06.06.2019. (14:00)

Zagrebačka banka snizila kamatne stope na gotovinske kredite na 5,70 posto i na stambene kredite 2,95 posto

03.09.2018. (19:49)

Započelo podnošenje zahtjeva za subvencionirane stambene kredite, nema gužvi

23.05.2015. (13:34)

Važno je zaposlit' se na pravom mjestu

HZMO također davao povlaštene kredite zaposlenicima

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 20 je godina, sve do 2009. odobravao subvencioniranje kamata na stambene kredite svojim zaposlenicima. HZMO pokriva razliku kamata u iznosu od 2,6%, a u mjesecu travnju subvencionirana stambena kamata iznosila je 49.648 kuna. U razdoblju u kojem su se odobravali stambeni krediti odobreno je ukupno 1.019 kredita radnicima, a još ih je u otplati 498. Index

23.05.2015. (08:26)

Sedam gladnih godina

Neplaćene rate stambenih kredita narasle 7 puta

Krajem 2008. godine, kad je Hrvatska već upadala u krizu, banke su bilježile 313,6 milijuna kuna neplaćenih potraživanja po stambenim kreditima. Šest godina kasnije, na posljednji dan 2014. godine na toj stavci već je ubilježeno gotovo 2,4 milijarde kuna, dakle sedam puta više. Novi list