Norveška je postala najveći europski opskrbljivač prirodnim plinom

Nafta i plin, to je sada 'in'

Norveška je postala najveći europski opskrbljivač prirodnim plinom

Očekuje se da će ta nordijska zemlja proizvesti oko 122 milijarde kubičnih metara plina ove godine, prema službenim prognozama iz svibnja, što je povećanje od osam posto u odnosu na 2021., a što bi moglo nadmašiti rekord otprije pet godina. Prema podacima norveškog ureda za statistiku, prihodi od prirodnog plina bili su četiri puta veći nego u srpnju prošle godine. Količina prodanog plina porasla je za 5,7 posto, na 10,2 milijarde kubičnih metara, a rastao je i izvoz nafte i električne energije. S druge strane, Norveška je u petak poručila da će znatno smanjiti izvoz plina u rujnu zbog opsežnih aktivnosti održavanja infrastrukture koje su bile odgođene kako bi se osigurala stabilna opskrba Europe plinom. Tportal

Norveška plin

Podignete li val vode svojim automobilom s ruba ceste i njime poprskate slučajnog prolaznika u Norveškoj, očekujte kaznu

Norveška pješaci promet

Dosadili im brodovi, a i mostovi su im mrski

Norvežani grade 27 kilometara dugačak podvodni tunel Boknafjord, troškovi i do tri milijarde dolara

Za nekoliko godina vozači više neće koristiti trajekte. Za stanovnike okolnih gradova to će zasigurno biti velika pogodnost. Što znamo o investiciji koja je trenutno u izgradnji? Tunel će povezivati grad Randaberg, koji se nalazi sjeverno od Stavangera, s gradom Boknom. Osim glavnog tunela, izgradit će se i dodatni priključak duljine 4,1 km do otoka Kvitsøy. Obje rute bit će povezane karakterističnim kružnim tokom. Jedinstveni objekt nalazit će se čak 390 m ispod razine mora na svom najdubljem mjestu, a istovremeno 92 m ispod samog dna. Naravno, kako bi se osigurala sigurnost putnika, na svakih 250 metara bit će izlazi za slučaj opasnosti, a na svakih 500 metara i posebne dvorane. Cjelinu će nadzirati set kamera koje će sliku prenositi u poseban kontrolni centar, a promet će se nadzirati s tri različite lokacije. Revija HAK

cesta Norveška podvodni tunel promet

A Viking never retreats, they only regroup and come back stronger

Gradi se novi muzej Vikinga u Oslu, otvorenje tek za tri godine

Norveški vikinški brodovi Oseberg i Gokstad, dragulji vikinške, arheološke baštine, uskoro će dobiti novi dom. Novi Muzej vikinškog doba, će biti tri puta veći od starog, s preko 5.500 artefakata koji obuhvaćaju širok spektar vikinške povijesti. Kontrola klime i vibracija ključne su za očuvanje osjetljivih brodova, a muzej će koristiti tehnologiju stabilizacije sličnu onoj na naftnim platformama. Dok čekaju otvaranje novog muzeja, što je planirano za 2027. godinu, posjetitelji u Norveškoj mogu istražiti bogatu povijest vikinškog doba kroz različite atrakcije, poput Muzeja povijesti u Oslu i vikinškog centra Midgard u Borreu. (Forbes)

muzej vikinga Norveška Oslo vikinzi

Za bijeg od vruće klime

Život u Norveškoj: jedna od najsretnijih zemalja svijeta, no turistički posjet ne otkriva kako je tamo zaista živjeti

Snažno gospodarstvo, kratak radni tjedan, zakoni o radu koji odgovaraju zaposlenicima, razvijen sustav socijalne skrbi i društveni fokus na djecu faktori su koji Norvešku čine primamljivim odabirom za život. Prije nego se odlučite preseliti, dobra ideja je provesti veću količinu vremena u Norveškoj. Ono što vidite na godišnjem odmoru ne može se uspoređivati sa svakodnevnim životom. Procesom imigracije upravlja norveški Direktorat za imigraciju (UDI), ali policija zaprimljuje i obrađuje veliki dio papirologije potrebne za individualne prijave. Postoji mnogo različitih kategorija boravišnih dozvola i važno je da ste s njima upoznati prije započinjanja procesa. Iako je moguće prijaviti se za posao iz inozemstva i dobiti ponudu, upoznavanje ljudi uživo igra veliku ulogu u procesu zapošljavanja tamo. Forbes

Norveška

Jer je knjiga jača od lopte

Jergović: Karl Ove Knausgaard ili zašto je Norveška prisutnija i prepoznatija u Europi od Hrvatske

Norveška nije turistička zemlja, “mala zemlja za veliki odmor”, nije zemlja “tisuće otoka”, premda je zemlja “tisuće fjordova”. Premda je norveški BDP (podaci iz 2021.) 482,2 milijarde dolara, naspram hrvatskih 68,96, u Norveškoj ne postoji nogometni klub s proračunom koji ima zagrebački Dinamo. Bjelosvjetski nogometaši svoje usluge uglavnom ne prodaju po Norveškoj. Nitko nikad nije čuo ni za norvešku vaterpolsku reprezentaciju. Općenito, Norveška bi trebala biti savršeno anonimna i beznačajna zemlja. A izgleda da nije. Norveška je mala zemlja, rekli smo da nema ni pet i pol milijuna stanovnika, a ipak, eto, u Norveškoj je šestoknjižje “Moja borba” prodano u pola milijuna primjeraka. Ali u tom podatku postoji jedna mračna tajna: Šveđani i Danci, Bože mi prosti!, knjige na norveškom čitaju kao da su im napisane na materinjem jeziku! Možda ne svi, možda ne uvijek, ali ipak dovoljno često da se Knausgaardova “Moja borba” prodala u pola milijuna primjeraka. Podsjeća li vas ovo na nešto? Miljenko Jergović za svoj blog.

Karl Ove Knausgaard književnost kolumne Miljenko Jergović Norveška

Treba to izdržat...

U najkišovitijem gradu u Europi pljuštalo je 85 dana zaredom

Bergen najkišovitiji grad u Europi

Internetska tražilica za najam smještaja Holidu analizirala je najkišovitije gradove Europe. Koristeći podatke s aplikacije World Weather Online rangirali su gradove na temelju prosječnog broja kišnih dana u mjesecu, ali i prosječne dnevne statistike padalina. S obzirom na to da Bergen u prosjeku ima 12,7 kišnih dana mjesečno i 8,8 milimetara padalina po danu, drugi najveći grad Norveške proglašen je najkišovitijim gradom Europe. Turistička zajednica grada Bergena u marketinškim aktivnostima često spominje kišu, a stavili su je čak i na svoje razglednice. Norvežani se ne plaše kiše – uostalom, oni ne vjeruju da postoji loše vrijeme, već samo loše odjevena osoba. Najdulje neprekidno kišno vrijeme u Bergenu zabilježeno je krajem 2006. i početkom 2007. godine. Kiša je padala čak 85 dana zaredom – od 29. listopada do 21. siječnja. Najdulje neprekidno kišno vrijeme u ljetnim mjesecima odigralo se pak 1952. godine kada je kiša padala bez prestanka od 1. do 24. lipnja. Punkufer

Bergen najkišovitiji grad u Europi Norveška

Bez gužvi na posao

Uskoro se otvara najduži tunel na svijetu za pješake i bicikliste

Poznat kao Fyllingsdalstunnelen, prolazi kroz planinu Løvstakken u gradu na jugozapadu Norveške, povezujući stambena područja Fyllingsdalen i Mindemyren. Po izlasku iz tunela, biciklisti mogu nastaviti do središta Bergena postojećim rutama. Ukupna udaljenost rute – od Fyllingsdalena do Festplassena u središtu grada – iznosi 7,8 kilometara, što traje oko 25 minuta vožnje biciklom. Trenutno vožnja biciklom između ovih područja traje oko 40 minuta, navodi Euronews. Cilj tunela je olakšati što većem broju ljudi koji se odluče za biciklizam i hodanje umjesto vožnje. Tunel će biti otvoren svakog dana od 5.30 do 23.30. Ima dobro osvijetljena odmorišta i sigurnosne kamere posvuda. Telefoni za hitne slučajeve dostupni su svakih 250 metara. Green

biciklisti Norveška pješaci tunel

"Giant World Tour: Norway"

Hrvoje Jurić: “S dva psa u prikolici vozim bicikl 2300 kilometara kroz ledenu Norvešku”

Slobodna Dalmacija - Naš 'guinnessovac' prošao je cijeli svijet; njegova je kuća doslovno putujuća! Sada u Norveškoj sprema podvig da se smrzneš: 'Gdje god otišao i što god napravio...'

Čovjek, dva psa, električni bicikl s prikolicom i pred njima put od 2300 kilometara. Dodajte u jednadžbu snijeg, vjetar, temperature debelo ispod nule i više od 100 kilograma prtljage i opreme i dobili ste pothvat u koji se prije nekoliko dana upustio Hrvoje Jurić, fotograf, putopisac i biciklistički entuzijast iz Slavonije. Svoj je projekt nazvao “Giant World Tour: Norway” i cilj mu je proći put od Osla do Nordkappa u Norveškoj, u društvu svojih vjernih četveronožnih pratitelja. “Ena i Max super sve podnose, griju jedno drugo u prikolici, ali i baterije. Imam, naravno i za njih nosim svu opremu, kapute, balzam za šape, hranu… Jedu bolje od mene” – smije se Hrvoje. Bicikl ne puni po putu, već nosi ukupno četiri baterije koje navečer puni u smještaju i tako ima taman dovoljno struje za sljedeći dan. Jutarnji

Like - "S dva psa vozim bicikl 2300 kilometara kroz ledenu Norvešku, a vučem i opremu tešku 113 kg"

"Giant World Tour: Norway" bicikl Hrvoje Jurić Norveška

"Balkanski špijun" na norveški način

Paranoja trese Europu: Ako se itko treba bojati ruskih sabotaža, onda je to Norveška

Norveska/ Bljesak.info | BH Internet magazin

Budući da Rusija zbog sankcija koje joj je Zapad nametnuo svoje energente praktički više uopće ne plasira na europsko tržište, Norveška je poslala najveći dobavljač plina i nafte za Stari Kontinent. Nedaleko od njezine obale nalaze se podvodni internetski kabeli koji Londonu omogućavaju dizanje na internet. Eksplozije na plinovodu Sjeverni tok koje su zabilježene u rujnu dodatno su uzdrmale i Europu i Norvešku. Rusi su za njih optužili Sjedinjene Američke Države, a ovi njih. “To nas je razbudilo i pokazalo da se rat ne događa samo u Ukrajini”, rekao je sveučilišni profesor Tom Røseth. U drugoj se sudnici u Trømsou od optužbi branio inženjer Aleksej Rezničenko. Norveška ga je policija uhitila nakon što je fotografirao ograde i parkiralište nedaleko od kontrolnog tornja aerodroma u Trømsou. Rezničenko je rekao da u slobodno vrijeme fotografira letjelice i zračne luke. Utvrđeno je da nijedna fotografija nije ilegalna, ali je optužen za upravljanje dronom. I tužitelji i branitelji kažu da ovakvi slučajevi spadaju u pravnu sivu zonu te da dovode u pitanje demokratske vrijednosti koje Norveška baštini. Jutarnji

Norveška rat u Ukrajini Rusija špijuni

Rat ispod radara: ruta preko Storskog

Norveška postaje glavna meta Putinovog tajnog rata

NATO-ovi planeri oduvijek su bili zabrinuti zbog graničnog prijelaza Storskog u Finnmarku, gdje se arktička Norveška suočava s hladnom realnošću Rusije. U sovjetsko doba granica od 194 kilometra bila je potencijalno žarište. Razlozi za novu brigu sve su veći nakon invazije na Ukrajinu. Norveška policija nedavno je uhitila nekoliko Rusa, opremljenih dronovima i kamerama, koji su pokazivali neobičan interes za naftna i plinska postrojenja. Neki od osumnjičenih špijuna ušli su u Norvešku preko Storskoga. Nakon izvješća o bespilotnim letjelicama koje zuje oko platformi u Sjevernom moru, Norveška i Danska – uz zemlje kandidatkinje za NATO Finsku i Švedsku – pojačavaju sigurnosne i pomorske patrole. Finska čak planira postaviti ogradu na dio granice s Rusijom bojeći se priljeva špijuna, sabotera i zlonamjerno dirigiranog dolaska ilegalnih migranata poput onoga na granici Bjelorusije i Poljske 2021. godine. Index

Norveška prijelaz Storski rat u Ukrajini Rusija

Nafta i plin, to je sada 'in'