Noćne more pomažu mozgu u pripremi za stresne situacije - Monitor.hr
07.12.2019. (21:30)

Bili, vidjeli, uplašili se

Noćne more pomažu mozgu u pripremi za stresne situacije

U studiji švicarskih i američkih istraživača volonterima su pomoću elektroda mjerilu noćnu aktivnost mozga i pokazalo se da tijekom noćnih mora dolazi do povećanja aktivnosti u moždanim regijama koje kontroliraju emocije. U sljedećem eksperimentu utvrdili su da su tijekom ružnim snova bili aktivni dijelovi mozga insula i cingularni korteks. Inače, insula pokreće odgovor ustrašenosti u vremenu opasnosti, dok ga cingularni korteks kontrolira. News18…


Slične vijesti

11.12. (12:00)

Imam poseban pretinac za traume i velike ljubavi

Formula 3W: zašto ljudi pamte neke stvari, a druge ne

Istraživanje je pokazalo da su sjećanja često oblikovana emocionalnim sadržajem, osobnim značajem, ponavljanjem i pažnjom. Na primjer, veća je vjerojatnost da će se pojedinci sjećati događaja s dubokim emocionalnim odjekom ili detalja na koje su se aktivno usredotočili. Međutim, na ono čega se sjećamo utječu i neki drugi faktori, poput mjesta na kojem se događaj dogodio. Takozvano prostorno pamćenje, kažu istraživači, ovisi o našim iskustvima. Nova okruženja zahtijevaju veću pozornost i stoga potiču jača sjećanja u usporedbi s poznatim, rutinskim okruženjima. Način na koji pojedinci pamte redoslijed događaja i prepoznaju prijelaze između njih igra ključnu ulogu u sjećanjima. Određeni događaji često su podijeljeni u različite epizode i stoga ih se pojedinci mogu lakše prisjetiti. Značajan utjecaj na oblikovanje načina na koji pojedinci pamte imaju i razne kulturne, osobne i kognitivne razlike. Bug

03.12. (11:00)

Kad je manje mozga možda ima više zdravlja

Novi lijek za Alzheimerovu bolest smanjuje mozak – to je dobra vijest

Nova studija Sveučilišnog koledža u Londonu (UCL), objavljena u Lancet Neurology, otkriva da smanjenje volumena mozga uzrokovano amiloidnom imunoterapijom za Alzheimerovu bolest nije nužno loša vijest. Istraživači tvrde da je taj fenomen posljedica uspješnog uklanjanja beta-amiloidnih plakova, a ne uništavanja moždanog tkiva. Analiza 12 kliničkih pokusa pokazuje da promjene volumena odražavaju smanjenje štetnih nakupina proteina. Iako se terapije čine sigurnima, stručnjaci upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja za procjenu dugoročnih učinaka. Zvuči paradoksalno, ali manji mozak možda znači bolji život! Bug

28.11. (20:00)

Dobro je tu i tamo ubiti oko poslijepodne

Dobra strana sna: drijemež jača sposobnosti mozga

Istraživanje, objavljeno u časopisu Science, otkriva kako NREM, lakši san koji doživljavamo dok drijemamo, potiče sinkronizaciju mozga i poboljšava kodiranje informacija. Istraživači su te učinke replicirali kroz invazivnu stimulaciju i tako ukazali na potencijalne neuromodulacijske terapije, tretmane za liječenje poremećaje spavanja pa čak i metode kojima bi se poboljšale naše kognitivne i bihevioralne performanse. Neki od učinaka spavanja na obnavljanje i poboljšanje performansi mogli bi se postići i bez potrebe za pravim snom. A to bi moglo biti od koristi u liječenju osoba s poremećajima spavanja ili prilikom istraživanja svemira. Bug

26.11. (11:00)

Svemir im utječe na mozak

Znanstvenici: Nešto nije u redu s mozgovima astronauta koji su proveli šest mjeseci u svemiru

Znanstvenici su proučavali kognitivno ponašanje astronauta koji su proveli šest mjeseci na Međunarodnoj svemirskoj postaji te su došli do fascinantnih, ali ujedno zabrinjavajućih otkrića. Niz testova pokazao je da su njihove kognitivne sposobnosti bile usporene tijekom boravka u svemiru. Brzina obrade informacija, vizualna radna memorija, održavanje pažnje i sklonost preuzimanju rizika, pokazuje se, najosjetljivije su kognitivne domene na promjene u uvjetima niske Zemljine orbite. ‘Te domene osobito su podložne promjenama kod visokokvalificiranih profesionalnih astronauta’, naveli su istraživači. Unatoč tome, rezultati su donekle umirujući: kakve god promjene ljudski mozak doživio u svemiru, čini se da one nisu trajne. tportal

15.11. (20:00)

Misli na mene svim svojim stanicama

Stanice bubrega i živčanog tkiva mogu učiti i formirati sjećanja na načine slične neuronima

Učenje i pamćenje općenito su povezani samo s mozgom i moždanim stanicama, ali nova studija pokazuje da i druge stanice u tijelu mogu učiti i formirati sjećanja. Istraživači su laboratorijski proučili dvije vrste nemoždanih ljudskih stanica, iz živčanog i bubrežnog tkiva, izlažući ih različitim obrascima kemijskih signala. Kao odgovor, ove nemoždane stanice uključile su “gen za pamćenje”, isti onaj gen koji moždane stanice uključuju kad otkriju obrazac u informacijama i restrukturiraju svoje veze kako bi oblikovale sjećanja. U budućnosti svoje tijelo morali bismo tretirati više kao mozak; na primjer, razmisliti o tome što naša gušterača pamti o obrascu naših prošlih obroka kako bismo održali zdravu razinu glukoze u krvi ili razmotrili kako stanica raka pamti obrazac kemoterapije. Bug

11.11. (22:00)

Pustite naše mozgove na miru

Kalifornija uvodi zakon o privatnosti neuronskih podataka

S razvojem uređaja koji očitavaju moždane signale, Kalifornija je donijela zakon za zaštitu privatnosti neuroloških podataka, tretirajući ih kao osjetljive osobne informacije. Tvrtke, poput Mete, moraju otkriti kako koriste te podatke, a korisnici mogu zatražiti njihovo brisanje. Zakon obuhvaća signale iz središnjeg i perifernog živčanog sustava, no stručnjaci smatraju da treba pokriti i podatke poput praćenja očiju. Napori za zaštitu podataka proširuju se na međunarodnom planu, uključujući UN-ov nacrt za zakonske mjere u zaštiti privatnosti mozga. Index

09.11. (00:00)

Ukratko, radi sto na sat

Što se događa u našem mozgu dok gledamo film

Koristeći fMRI, MIT-ovi istraživači locirali su 24 mreže koje obavljaju specifične funkcije unutar cerebralnog korteksa, povezane s određenim aspektima senzorne ili kognitivne obrade, na primjer prepoznavanje ljudskih lica ili tijela, pokreta, mjesta i orijentira, interakcije između ljudi i neživih objekata, govora i društvenih interakcija. Uočili su i obrnuti odnos između “domena izvršne kontrole”, regija mozga koje ljudima omogućuju planiranje, rješavanje problema i određivanje prioriteta informacija te regija mozga sa specifičnijim funkcijama. Kad je sadržaj filma bilo teško pratiti ili dvosmisleno, pojačavala bi se aktivnost u izvršnim kontrolnim regijama mozga, dok bi tijekom lakše razumljivih scena prevladavale regije mozga sa specifičnim funkcijama, poput obrade jezika. Bug

31.10. (13:00)

Ipak je brži od jezika

Ljudski mozak razumije napisane rečenice u treptaju oka

Ljudski mozgovi mogu razaznati osnovne strukture pisanog jezika iz jednog pogleda i to nam omogućava da brzo konzumiramo bujicu informacija koje nam šalju pametni telefoni, računala i drugi uređaji, otkriva nova studija. Mjerenje moždane aktivnosti pokazalo je da ljudi mogu otkriti napisane rečenične strukture za samo 125 milisekundi, odnosno otprilike brzinom treptaja oka. To znači da pisane riječi obrađujemo jednako brzo kao što razumijemo vizualne prizore. Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Science Advances, moglo bi pomoći u otkrivanju ključnih tragova o tome kako naš mozak kodira jezik, kažu istraživači Sveučilišta New York. Bug

29.10. (17:45)

Pretjerano korištenje mobitela ostavlja ozbiljne posljedice na mozak

29.10. (08:00)

Napušeni i... sretni

Marihuana smanjuje ključan dio mozga, otkrila nova studija

U studiji, objavljenoj u časopisu Journal of Neuroscience, znanstvenici su otkrili da THC, aktivni sastojak kanabisa, uzrokuje promjenu u ekspresiji gena koja pak uzrokuje smanjenje broja dendrita, struktura ključnih za komunikaciju između živčanih stanica, neurona. Ova atrofija može utjecati na sposobnost mozga za učenje, socijalnu interakciju i suočavanje s izazovima te povećati ranjivost mladih u kritičnom razdoblju razvoja mozga. Konzumacija kanabisa među mladima u SAD-u posljednjih godina raste, a u komercijalnim proizvodima od kanabisa također se povećavaju koncentracije THC-a. Stoga je važno produbiti razumijevanje kako ta supstanca utječe na razvoj mozga i kognitivne sposobnosti. Index