23.04. (10:30)
Stručnjaci predviđaju da bi zima 2024./2025. mogla biti iznimno hladna i nestabilna zbog neobičnog ponašanja polarnog vrtloga i utjecaja La Niñe. Slabiji razvoj vrtloga nad Arktikom može dovesti do prodora hladnog arktičkog zraka u Europu, uz nagla zahlađenja, oluje i pojačane snježne padaline. La Niña dodatno pojačava ove efekte, uz mogućnost iznenadnih stratosferskih zatopljenja, koja su u prošlosti uzrokovala osobito hladne zime u Europi. Dnevno
Prema prognozama za zimu 2024./2025., Europa će doživjeti ispodprosječne snježne padaline, što je rezultat slabe La Niñe koja utječe na globalne vremenske uvjete. Stručnjak Andrej Flis analizirao je dva glavna modela, ECMWF i UKMO, koji predviđaju manje snijega širom kontinenta, osim u Skandinaviji, Alpama i sjevernom Balkanu, uključujući Hrvatsku, gdje se očekuju nešto veće količine. Najmanje snijega očekuje se u prosincu i siječnju, dok bi u kasnijem dijelu zime snježne padaline mogle porasti na jugoistoku Europe. Večernji
Snow clearing skills 🙌
Credit:🎥 Elementsian pic.twitter.com/Og7jmbkshr
— H0W_THlNGS_W0RK (@HowThingsWork_) August 2, 2024
Znanstvenici su razvili beton koji se sam zagrijava i može otapati snijeg na cestama, bez korištenja soli. Ovaj inovativni materijal koristi tekući parafin koji ispušta toplinu kada se smrzne, čime održava cestu toplom i bez snijega čak i pri niskim temperaturama. Testiranja su pokazala da beton s parafinom može značajno smanjiti nakupljanje snijega i poboljšati sigurnost vožnje, pružajući novi način održavanja cesta u zimskim uvjetima. (HAK)
Službena definicija kaže da su snijeg maleni bijeli ledeni kristali koji nastaju direktno iz vodene pare u zraku na temperaturama manjim od 0 Celzijevih stupnjeva. Snijeg nastaje u oblacima i spušta se na tlo u obliku snježnih pahulja. Iako je na molekularnoj razini snijeg veoma sličan ledu, manje je gustoće i sadržava više džepova zraka, pa se često smatra poroznim. Svježi, praškasti snijeg ima manju gustoću od starijeg – kompaktnog snijega, a manja gustoća znači da je takav snijeg bolji izolator i zato se životinje često, u potrazi za toplinom, zakopavaju u snijeg. I biljkama je snijeg neophodan tijekom zimskih mjeseci jer pruža izolaciju za korijen biljke od velikih fluktuacija u vanjskoj temperaturi, a i kad se počne topiti pruža neophodnu vlagu biljkama. Maksimalna visina snježnog pokrivača u Hrvatskoj zabilježena je 2013. godine na Zavižanu – impresivnih 322 centimetra. Najveća pahulja zabilježena je blizu mjesta Missoula u Montani davne 1887. godine. Prema zapisu bila je promjera 38 centimetara i debela čak 20. (Zimo)
Zime će generalno biti sve toplije, ali mi usprkos tome i dalje imamo oscilacije koje znače da zimi može biti i hladno – kaže njemačka klimatologinja. Naravno da se mora poći od toga da će hladne zime i snijeg ubuduće biti rjeđe pojave, dodaje ona. Ali napominje da to ne znači da ih neće biti. Snijegu je svejedno je li vani minus 10 ili minus 5 stupnjeva, važno je samo da je dovoljno hladno. U kontekstu analize količine snježnih padalina i zatopljenja Zemlje je ključno diferenciranje između onoga što je vrijeme, a što je klima. Snijeg je meteorološki fenomen, a zbog same činjenice da pada snijeg ne može se kreirati zaključke o klimi, odnosno klimatskim promjenama. Porast temperature mogao bi dovesti do toga da ubuduće bude više snijega, ali to ne znači da će on češće padati, već da će padaline biti intenzivnije, obilatije. DW
Zahlađenje nam stiže u unutrašnjost tek u petak navečer i nastavit će se tijekom subote. Snijeg ćemo imati tek u subotu poslijepodne. Prvo, naravno, stiže u Gorski kotar i tamo će ga pasti najviše, od 30 do 50 centimetara. U Lici će ga biti manje, od 10 do 20 centimetara. Navečer će ga biti i u središnjoj Hrvatskoj. Moguć je i u nizinama. Ne očekujem da će ga biti puno u Zagrebu. Međutim, Zagorje i Medvednica su druga priča. Index Objavljena velika prognoza za zimu po mjesecima (HRT)
Klimatski znanstvenici kažu da je budućnost snježnih oborina prilično jasna: topliji svijet znači da će nagomilana voda u atmosferi na Zemlju prije padati u obliku kiše nego snijega. Moguće je da će u bliskoj budućnosti klimatske promjene uzrokovati više ekstremnih zimskih oluja i nekoliko godina s povećanim snježnim oborinama, ali kako se globalna temperatura bude povećavala, bit će sve manje takvih godina. Prijetnja zalihama vode zbog sve manje snježnih padalina najizraženija je u područjima koja su podložna ekstremnijim ciklusima porasta i pada padalina, poput mediteranske klime u Kaliforniji. Istraživanje iz 2015. pokazuje da su dvije milijarde ljudi koji vodu dobivaju od topljenja snijega u opasnosti od smanjenja količine snijega za čak 67 posto. To uključuje dijelove južne Azije, koji se oslanjaju na otapanje snijega s Himalaja; Mediteran, uključujući Španjolsku, Italiju i Grčku; i dijelove sjeverne Afrike poput Maroka. Index
Snijeg pao u Johannesburgu, neka djeca ga vide prvi put u životu
Zbog nedostatka otopljene vode stradaju i brodarstvo, poljoprivreda i opskrba strujom. Snijeg štiti planine i koristan je protiv klimatskih promjena. Sve veći efekti niskog vodostaja ljeti su značajni i utječu na sve koji koriste vodu duž Rajne – teretni promet Rajnom bi mogao biti otežan u prosijeku više od dva mjeseca godišnje krajem stolježa. Elektrane bi mogle proizvoditi manje struje, a opskrbljivači pitkom vodom, kao i poljoprivreda, morali bi se pripremiti za sve češće nestašice vode. Jer, u toplim, suhim ljetima, biljke imaju veliku potrebu za vodom. Da bi se ponovo učinilo dostupnom više vode, koja će sve češće nedostajati zbog nedostatka topljenja snijega u proljeće i ljeto, bili bi potrebni dodatni umjetni rezervoari za zimske padavine. DW