Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2024. za otkriće mikro-RNK i regulaciju ekspresije gena - Monitor.hr
Danas (08:00)

Geni geni kameni

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2024. za otkriće mikro-RNK i regulaciju ekspresije gena

Predmet interesa Ambrosa i Ruvkuna bilo je pitanje kako se unutar istog organizma stanice – korištenjem identičnog genskog „kompleta“ u svojim kromosomima – uspijevaju razvijati na različite načine i u različitim smjerovima. Tijekom svojeg istraživačkog rada otkrili su mikroRNK, novu klasu vrlo malenih RNK ​​molekula za koje se uspostavilo da igraju ključnu ulogu u regulaciji (aktivaciji ili deaktivaciji) gena. Time je otkriven potpuno novi princip kontrole gena koji se pokazao esencijalnim za sve višestanične organizme, uključujući i ljude. Daljnja su istraživanja otkrila da ljudski genom kodira više od tisuću različitih vrsta mikroRNK, koje su se pokazale temeljno važnima za razvoj i funkcioniranje različitih stanica i tkiva našeg organizma. Bug


Slične vijesti

Prekjučer (19:00)

Nagrada s porukom

Nobel za ekonomiju otišao ljudima koji su istraživali institucije u bivšim kolonijama

Društva s lošom vladavinom prava i institucijama koje iskorištavaju stanovništvo ne generiraju rast niti promjene na bolje, zaključuje švedska akademija, citirajući u obrazloženju nagrade istraživanje trojice profesora američkih sveučilišta, koji su Nobelovu nagradu dobili za istraživanje o ulozi društvenih institucija u razlikama u prosperitetu bivših kolonija. Institucije koje crpe resurse donose kratkoročni dobitak samo onima na vlasti, naglašavaju Acemoglu, Johnson i Robinson, i sve dok im politički sustav jamči kontrolu, nitko neće vjerovati njihovim obećanjima o budućim ekonomskim reformama. Činjenica da građani ne vjeruju njihovim obećanjima možda nudi objašnjenje za demokratizaciju, u pojedinim slučajevima, dodaju. Institucije koje crpe resurse donose kratkoročni dobitak samo onima na vlasti, i sve dok im politički sustav jamči kontrolu, nitko neće vjerovati njihovim obećanjima o budućim ekonomskim reformama. HRT

Petak (18:00)

Ne ponovilo se

Nobelova nagrada za mir odlazi u Japan, mirotvornoj organizaciji Nihon Hidankyo

„Nihon Hidankyo se zalaže za svijet bez nuklearnog oružja i kroz svjedočanstva preživjelih zorno ukazuje na to da ovo oružje nikad više ne smije biti upotrebljeno“, stoji u obrazloženju Odbora za dodjelu Nobelove nagrade za mir iz Osla (DW). Iako je dočekana kao iznenađenje, ovogodišnja Nobelova nagrada važna je poruka da se ni po koju cijenu ne ponove strašni događaji iz kolovoza 1945. Toga strašnoga dana u Hirošimi je poginulo između 60.000 i 80.000 ljudi, a ranjeno ih je 70.000. Tri dana poslije, atomska bomba Fat Man bačena je na Nagasaki i odnijela 75 tisuća života. Ovo je treći put da se Nobelova nagrada za mir dodjeljuje za aktivnosti povezane s borbom protiv nuklearnog naoružanja. Jutarnji

Četvrtak (18:30)

Putujmo malo na istok

Han Kang (53) najpoznatija je južnokorejska suvremena spisateljica, sada je dobila Nobela

Ona je prva Južnokorejka koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost. Jedini Južnokorejac koji je dosad dobio Nobelovu nagradu bivši je predsjednik Kim Dae-Jung koji je 2000. nagrađen za “rad na miru i pomirenju sa Sjevernom Korejom”. Autorica, rođena 27. studenoga 1970. u Gwangjuu, ima “jedinstvenu svijest o vezama između tijela i duše, živih i mrtvih, a zbog svog poetskog i eksperimentalnog stila smatra se inovativnom u području suvremene proze”, rekao je novinarima predsjednik odbora za dodjelu Anders Olsson. Najpoznatiji joj je roman Vegetarijanka, a na hrvatski joj je preveden i roman Ljudska djela. Index

07.10. (23:00)

Od dinamita do Malale: Nobelovci kroz apsurd i povijest

Neobične činjenice o Nobelovim nagradama: Marie Curie jedina žena nagrađena dva put, najmlađa dobitnica imala je 17, a najstariji 97

Nobelove nagrade, koje se dodjeljuju od 1901., donose brojne zanimljivosti. Najmlađa dobitnica je Malala Yousafzai (2014), koja je sa 17 godina osvojila nagradu za mir, dok je najstariji bio John B. Goodenough s 97 godina (2019). Marie Curie jedina je žena nagrađena dvaput. Iako nagrade ne mogu biti posthumno dodijeljene, dva laureata primila su ih posmrtno. Nagrade, iako se objavljuju u listopadu, dodjeljuju se tek 10. prosinca, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela, koji je svijet zadužio – dinamitom. DW

13.10.2023. (16:00)

Nikad kraja inovacijama

Raos: Nobel za kemiju 2023 – kemija (i fizika) kvantnih točaka

Najviše znanstveno priznanje u području kemije ove godine dobila su trojica američkih znanstvenika za načelno i ne baš najnovija otkrića. „Nanočestice koje su tako sićušne da im veličina određuje svojstva“ su nešto što se odavno zna, a za njih su sigurno čuli svi koji su se imalo bavili kvantnom fizikom. Treba se prisjetiti da su još stari staklari znali bojati staklo koloidnim česticama (česticama, po definiciji, veličine od 1 do 100 nm). No, predviđanje svojstava tvari područje je fizike, a priređivanje tvari posao je kemičara. Poluvodičke kvantne točke, kojima se bavio jedan od laureata, našle su primjenu u telekomunikacijskim sustavima temeljenima na optičkim vlaknima. Primjenjuju se i u fotonaponskim uređajima, fotodetektorima, u biomedicini… i zato su i ovogodišnje nagrade također zaslužene, pojašnjava Nenad Raos za bug.

04.10.2023. (09:00)

Ajde sad, "smijeeeešaaaaaak"

Nobelova nagrada iz fizike za „bljeskalicu za atome“

Obrazloženje dodjele Nobelove nagrade iz fizike kako se dodjeljuje zbog razvoja „eksperimentalnih metoda za stvaranje svjetlosnih impulsa dužine u atosekundama za istraživanje elektrodinamike u materiji“ traži ne samo jezični prijevod. Atosekunde je milijardnina milijarditog dijela sekunde, a troje je dobitnika shvatilo što se s tako izuzetno kratkim impulsom svjetlosti još može učiniti. Na primjer, tako se mogu otkriti uzroci stvaranja molekula i u procesu stvaranja stanica raka. Jedan od dobitnika objasnio je kako ta metoda znači da nam je moguće „pratiti najbrža kretanja koja postoje u prirodi izvan jezgre atoma i kako se ti pokreti elektrona sad mogu pratiti u realnom vremenu“. DW

06.10.2022. (22:00)

Poznati ovogodišnji Nobelovci

Još se čekaju proglašenja dobitnika nagrade za mir, koja će biti poznata sutra i ona za ekonomiju, koja će biti objavljena u ponedjeljak. No, evo dosadašnjih laureata:

 

  • Primijenjena kvantna prepletenost: Nobelova nagrada za fiziku (Bug)
  • Annie Ernaux dobitnica Nobelove nagrade za književnost (Ravno do dna)
  • Nobel za kemiju trojici znanstvenika za “klik-kemiju” – otkriće reakcija koje omogućuju molekularnim građevnim blokovima da se spoje kako bi učinkovito stvorili nove željene spojeve (Index)
  • Svante Pääbo: Nobelova nagrada iz medicine za DNK neandertalca (DW)
03.10.2022. (01:00)

Mala povijest Nobelove nagrade

Idući tjedan bit će proglašeni dobitnici Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju, fiziku, kemiju, književnost, mir te ekonomiju

Nobelova nagrada – Nordic Point

Sve je počelo 27. studenoga 1895. godine kada je Šveđanin Alfred Nobel napisao oporuku prema kojoj je svoje bogatstvo od 31,5 milijuna švedskih kruna ostavio čovječanstvu. Alfred Nobel (1833.-1896.) bio je kemičar i vrstan izumitelj koji je patentirao čak 355 izuma. Najpoznatiji je bio dinamit koji je Nobelu priskrbio golemo bogatstvo. Četiri godine nakon smrti Alfreda Nobela, utemeljena je njegova zaklada, a 1901. godine dodijeljene su prve nagrade za fiziku, kemiju, medicinu i fiziologiju, književnost i mir. Iako izumitelj dinamita, Nobel je bio gorljivi kozmopolit i pacifist. Nobelovu nagradu za ekonomiju utemeljila je 1968. godine Švedska narodna banka, ali se i ona dodjeljuje iz novčanog fonda Nobelove zaklade. Do 2021. godine nagrađeno je 947 laureata i 28 organizacija. Među dobitnicima Nobela samo je 58 žena. Jutarnji Infografika: Dobitnici Nobelove nagrade od 1901. do 2021. Aljazeera

13.10.2021. (13:00)

Zlatna koka

Zašto SAD dominira na dodjeli Nobelovih nagrada?

Otkako su 1901. dodijeljene prve Nobelove nagrade, SAD ih je prikupio 400, gotovo triput više od Velike Britanije i četiri puta više od Njemačke. Ti podaci uključuju ljude koji su podrijetlom iz mnogih drugih zemalja. Čak osmero ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade američki su državljani. Jedan od razloga su američka sveučilišta. SAD je znanstvena supersila zahvaljujući tome što je prvo gospodarstvo svijeta. T-portal…

09.10.2021. (10:00)

Nije toliko složeno koliko se čini. Ili ipak je?

Nobelova nagrada za fiziku za 2021. – Razumijevanje složenih sustava

Ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku dobio je tim znanstvenika za revolucionaran doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava. Na prvi pogled, ovo objašnjenje povjerenstva Kraljevske švedske akademije znanosti djeluje čudno. Preopćenito je. Naime, svaki doprinos u prirodnim znanostima je doprinos našem razumijevanju svijeta, a svako istraživanje u fizici odnosi se na neki fizički sustav. I rijetko su kad ti fizički sustavi jednostavni. Pa ako nisu jednostavni onda su složeni. Onda je “doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava” univerzalna fraza, prigodna za opis svakog postignuća u fizici, zar ne? Nešto je tu sumnjivo. Kratka obrazloženja povjerenstva za dodjelu Nobelove nagrade uvijek su pomno sročena, sigurno nisu fraze. Stvar je u tome da je složeni sustav ili kompleksni sustav sintagma s posebnim značenjem. Dario Hrupec objašnjava kompleksne sustave na jednostavan način za Bug.hr