Nobel za fiziku - za revolucionarna otkrića o svemiru - Monitor.hr

Slične vijesti

06.10.2020. (13:30)

Ako vam leća upadne u nju - teško ćete je naći!

Nobel za fiziku – za otkrića o crnoj rupi

Roger Penrose s Oxforda osvojio je polovinu novčane nagrade jer je otkrio “da nastanak crne rupe pouzdano pretkazuje opću teoriju relativnosti”, načela koje je proslavio Albert Einstein, dok preostalu polovicu Andrea Ghez s UCLA i Reinhard Genzel s Instituta Max Planck za “otkriće kompaktnog supermasivnog objekta u središtu naše galaksije”. Ghez je četvrta žena u povijesti koja je dobila Nobela za fiziku (prije nje dobili su je Marie Curie 1903., Maria Goeppert-Mayer 1963. i Donna Strickland 2018.). Live Science

 

03.10.2017. (15:30)

Talasanje svemira

Nobel za fiziku – za otkriće gravitacijskih valova

Trojica američkih znanstvenika dobitnici su Nobelove nagrade za fiziku za ovu godinu, a za otkriće gravitacijskih valova. Rainer Weiss, Kip Thorne i Barry Barish su članovi opservatorija Ligo-Virgo koji je odgovoran za ovo otkriće. Valove je predvidio Albert Einstein i osnovna su posljedica njegove generalne teorije relativnosti. Gravitacijski valovi opisuju širenje i skupljenje prostora-vremena, što se događa kod ubrzavanja masivnih objekata. Švedska akademija je dodjelu nagrade objasnila riječima da je “prvo uočavanje gravitacijskih valova bilo prag – prozor u svemir”. CNN

04.10.2016. (12:33)

Ništa čudno u tome

Britancima Nobel za fiziku za otkriće da materija poprima neobična stanja

Nobelovu nagradu za fiziku osvojili su Britanci David Thouless, Duncan Haldane i Michael Kosterlit za otkriće da materija može poprimiti neobična stanja. Koristili su matematičke formule kako bi proučavali stanja poput supravodljivosti, supratekućina ili tankih filmova. Trojac će podijeliti nagradu od 8 milijuna švedskih kruna ili oko 930 tisuća dolara. Dnevnik.hr, BBC, NY Times

06.10.2015. (16:44)

Masa stvari

Nobel za fiziku za otkriće neutrinskih oscilacija

Japanski znanstvenik Takaaki Kajita i njegov kanadski kolega Arthur McDonald dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku za otkriće neutrinskih oscilacija, što znači da neutrini imaju masu. “Otkriće je izmijenilo naše razumijevanje tvari i moglo bi biti ključno za razumijevanje svemira”, poručila je u priopćenju Švedska akademija. Neutrini su električno neutralne elementarne čestice koje jure svemirom gotovo brzinom svjetlosti. Washington Post, Popular Mechanics