Njemačka uvodi eksperimentalni četverodnevni radni tjedan - Monitor.hr
28.01. (11:00)

Trajno produženi vikendi

Njemačka uvodi eksperimentalni četverodnevni radni tjedan

Eksperiment u kojem će biti 45 firmi trajat će šest mjeseci, a zaposlenici će zadržati sadašnje plaće unatoč smanjenoj satnici (Index). Cilj ovog eksperimenta je provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji nego i učinkovitiji u svojim poslovima. Četverodnevni tjedan, ako funkcionira, dugoročno nas neće ništa koštati, kažu. Poslovni


Slične vijesti

07.06. (11:00)

Prvo posao, onda rad

Skraćivanje radnog tjedna je neizbježno, Nizozemci rade dan manje od nas, a zarađuju trostruko

Hrvatska je, očekivano, u skupini onih zemalja u kojima stanovnici moraju raditi duže da bi zaradili manje od onih koji žive na zapadu Europe. Primjerice, stanovnik Nizozemske u prosjeku radi 32,2 sata tjedno. Dakle, gotovo dan manje, od onoga što se u Hrvatskoj još uvijek smatra standardom – osam sati, pet dana u tjednu. Poslodavac će za njegov rad po satu, u prosjeku, platiti 43,3 eura. Hrvati, s druge strane, u prosjeku rade 38,1 sat tjedno, a poslodavci njihov rad po satu plaćaju 14,4 eura. Bolje od nas, za manji broj tjednih sati, zaradit će gotovo svi stanovnici zapadne Europe. Hrvati rade više zbog tri razloga. To su niske plaće, niži stupanj radnih prava te rigidno tržište rada. Poslovni

02.05. (14:00)

Nismo mi lijeni, ali...

Sve se više priča o benefitima skraćenog radnog tjedna, kod nas se tek eksperimentira

O koristima koje kraće radno vrijeme ima za ekonomiju, natalitet i mentalno zdravlje nacije pričalo se još prije više od pola stoljeća. Kada je 1965. u Jugoslaviji skraćeno vrijeme za rad, ljudi su ga imali više za ljubav, putovanja i – ono od čega država ima najviše koristi – potrošnju. I tu dolazimo do kamena spoticanja – konkurentnosti, koje pak nema bez produktivnosti. U Hrvatskoj imamo prilično visoku razinu dokoličarenja, što pokazuju i podaci o produktivnosti rada. Hrvatska ima najnižu produktivnost rada u Europskoj uniji, recimo uz Bugarsku i Rumunsjku, naglasio je ekonomski analitičar Damir Novotny. Skraćeni radni tjedan u Hrvatskoj je, ovim svijetlim primjerima unatoč, još uvijek u fazi medijskog propitkivanja i eksperimentiranja. No lijepo je vidjeti da one kompanije koje to mogu – uviđaju vezu između motivacije i produktivnosti radnika s jedne strane te plaće i njihova slobodnog vremena s druge. HRT

02.02. (00:00)

Ali za istu plaću

Skraćeni radni tjedan povezan s visokim razinama zadovoljstva i boljim zdravljem

Postoje vrlo dobri dokazi da je četverodnevni tjedan povezan s visokim razinama zadovoljstva, boljim zdravljem i većom ravnotežom između poslovnog i privatnog života, kaže profesorica psihologije rada i organizacije jednog njemačkog sveučilišta. Zapravo ne želimo žrtvovati cijeli život zbog rada, već bi trebalo postojati nešto iznad toga, što daje više vremena za kućanske poslove, brigu o djeci ili hobije. Prelazak na četverodnevni radni tjedan u početku može biti neobičan i za zaposlenike i za tvrtke, ali dugoročno se isplati. Eksperimenti s kraćim radnim tjednom još uvijek su u tijeku u Njemačkoj, a na Sveučilištu u Münsteru potom će znanstveno evaluirati rezultate. tportal

03.10.2019. (01:30)

Produženi Emil

Tedeschi: Ozbiljno razmišljamo o četverodnevnom radnom tjednu

Naveo je i da u Atlantic grupi rade na tome da korporativne uvjete prilagode novonastaloj situaciji, da osiguraju fleksibilno radno vrijeme i rad od kuće. Misli on da financije više nisu presudni faktor za ostanak na radnom mjestu, nego sigurnost i kvaliteta ambijenta u kome čovjek radi, a da su glavne stvari koje nekoga privlače za rad u kompaniji osjećaj perspektive i reda. Što se temelja ekonomije tiče, misli on da je jedini trend koji danas postoji – želje i nov način života potrošača. Manager.ba…

16.08.2019. (12:30)

Dokolica da nam dođe glave

Loše strane kraćeg radnog tjedna

Automatizacija posla, rast svijesti o učinku rada na okoliš te sve jači pokret za skraćivanjem radnog tjedna vjerojatno će značiti kraći radni tjedan za mnoge. S obzirom da rad daje smisao i strukturu tjednu, slobodno vrijeme koje će ljudi dobiti moglo bi završiti nezdravo – asocijalnim aktivnostima, kriminalom i drogiranjem, piše BBC. Ali, moguće je i drugačije – moglo bi se poticati ljude da postanu pro-socijalni, kreativni i aktivni u zajednici.

24.02.2019. (23:30)

Manje je više

4-dnevni radni tjedan: Plaća jednaka, produktivnost veća, radnici zadovoljniji

Novozelandska tvrtka Perpetual Guardian sa 240 zaposlenih koja se bavi upravljanjem nekretninama lani je uvela četverodnevni radni tjedan da bi se učinkovitost povećala 20%, angažman oko novih klijenata povećao se za 30%, 78% zaposlenika osjećalo se sposobnima kontrolirati radne obveze (ranije 54%), prihod je ostao stabilan uz smanjene troškove i manji utrošak energije, a zadovoljstvo poslom i životom radnika povećalo se na svim razinama. Rezultat nije ostao bez odjeka – ministar rada Novog Zelanda novi režim je nazvao “fascinantnim”, britanski Kongres sindikata trgovaca te delegacije iz Francuske, Japana i Južne Koreje posjetile su tvrtku da vide kako oni rade. Ovdje tvrtkina brošura o uputama kako uvesti novi režim. T-Portal…

30.09.2018. (10:30)

Manje je više

Zagrebačka tvrtka isprobava četverodnevni radni tjedan

“Uvodim četverodnevni radni tjedan. Vjerujem da ljudi moraju imati više vremena za sebe” objavila ja Renata Šeperić Petak, direktorica zagrebačke tvrtke Logička matrica. Kaže ona da nisu ni u kakvim problemima i da imaju puno posla. Za početak će odraditi 6-mjesečni eksperiment pa će isprva samo po jedan čovjek raditi četiri dana u tjednu. Ima ih 10 u tvrtki, uglavnom pišu projekte za EU natječaje. Tvrtka radnicima omogućuje i rad od kuće. Deutsche Welle…

11.09.2018. (12:13)

Produženi vikend - svaki vikend

Britanski sindikat traži 4-dnevni radni tjedan, uz – veće plaće

Radni tjedan trebao bi biti smanjen na četiri dana, a radnici bi trebali imati veće plaće – smatra generalna tajnica britanskog sindikata TUC-a Frances O’Grady. Njen je stav da treba podijeliti bogatstvo stvoreno novim tehnologijama na način da radnici manje rade, a više zarade. “U 19. stoljeću sindikati su se borili za osmosatno radno vrijeme. U 20. stoljeću izborili smo prava na dvodnevni vikend i plaćen godišnji, a u 21. stoljeću imamo novu ambiciju” – poručuje O’Grady.