Nitroglicerin kao daljinski za stanice - Monitor.hr
07.03. (13:00)

Flaster budućnosti – ljepilo za zdravlje

Nitroglicerin kao daljinski za stanice

Švicarski znanstvenici razvili su inovativan genski prekidač koji se aktivira običnim nitroglicerinskim flasterom. Implantat s modificiranim ljudskim stanicama pretvara nitroglicerin u dušikov oksid, poboljšavajući protok krvi bez nuspojava. Ova metoda, opisana u Nature Biomedical Engineering, omogućuje precizno upravljanje terapijama metaboličkih bolesti poput dijabetesa. Budući da koristi isključivo ljudske sastojke, smanjuje rizik od neželjenih reakcija. Nakon svjetla i glazbe, sada i flaster može biti dirigent naših stanica – samo bez rock koncerata ispod kože! Bug donosi i druge novosti iz svijeta znanosti


Slične vijesti

14.01.2024. (23:00)

Eto vam na, kreacionisti

Revolucionarno otkriće: Evolucija nije toliko slučajna kao što se mislilo

Na evolucijsku putanju genoma može utjecati njegova evolucijska povijest, odnosno da ona nije isključivo određena čimbenicima u okolišu i povijesnim događajima. Drugim riječima, postojanje određenih konfiguracija gena u genomu bakterije Escherichia coli u velikoj mjeri određuje hoće li se pod nekim izvanjskim utjecajima dogoditi neka promjena u genima ili neće. Naime, pokazalo se da prisutnost određenih skupina gena pogoduje određenim evolucijskim promjenama u genomu bakterije, a postojanje drugih ne. Istraživači su otkrili da u genomima bakterija postoje nevidljivi ekosustavi u kojima neki geni mogu surađivati ili pak biti u sukobu jedni s drugima. Razumijevanje međuovisnosti gena moglo bi pomoći u identificiranju sporednih postava gena koji omogućuju otpornost na antibiotike te otvoriti put ciljanim tretmanima. Nadalje, uvidi iz studije mogli bi pomoći u dizajniranju mikroorganizama koji bi hvatali ugljik ili razgrađivali zagađivače, što bi moglo pridonijeti naporima u borbi protiv klimatskih promjena. Index

25.09.2023. (13:00)

Rođen pod sretnom zvijezdom

Društvena nejednakost utječe na naše gene

Kako odrastamo, kvaliteta zraka, ishrana, stres u obitelji – sve to utječe na naše gene i naše zdravlje kasnije u životu. Dosadašnja istraživanja su već pokazala da su djeca iz socijalno ugroženih obitelji češće izložena nepovoljnim životnim uvjetima, kao što su lošija ishrana ili veći obiteljski stres. Oni imaju tendenciju da imaju povećan rizik od gojaznosti, bolesti i lošijeg akademskog učinka. Istraživanja su pokazala kako se društvena nejednakost može „vidjeti” u genima koristeći takozvane epigenetske profile. Oni kod djece iz socijalno ugroženih obitelji izgledaju gore, i u usporedbi s drugim studijama ukazuju na lošije zdravlje u odrasloj dobi. Na primjer, povećava se rizik od razvoja dijabetesa ili bržeg starenja. DW

18.02.2021. (10:35)

Sklonost spavanju danju je u genima

22.01.2020. (11:44)

Krv nije voda

DNK zapis postao jedna od najvrućih roba na tržištu

Na primjeru Facebooka i ostalih društvenih mreža vidimo koliko profitabilni osobni podaci mogu biti. Još unosniji su podaci o genima pojedinaca, koji koriste medicinskom sektoru u otkrivanju lijekova. No pitanje je jesu li ljudi voljni dijeliti genetičke informacije besplatno. Postoji mogućnost stvaranja digitalnih ugovora koji bi vlasniku genetičke informacije dao mogućnost da zaradi. Jutarnji…

13.11.2019. (09:00)

Ljudi koji imaju dvije inačice gena TAS2R38 ne vole povrće; nekad nas je taj gen štitio od otrovne hrane

16.04.2019. (12:45)

Siromaštvo utječe na funkciju 10 posto gena

29.03.2018. (23:19)

Hvala tata!

Smisao za humor nasljeđujemo od očeva

Kako kontrolirate stres i kako on na vas utječe ima puno veze s vašim genima, a čini se da ste tu osobinu naslijedili od oca. Ako on ostaje miran u stresnim situacijama, vjerojatno ćete i vi. Očevima također možemo zahvaliti za smisao za humor i visinu. Ordinacija

12.03.2018. (14:14)

Genska suosjećajnost

Znanstveno otkriće: U izgradnji empatičnosti važni su – geni!

Koliko su ljudi empatični nije samo rezultat djetinjstva ili našeg iskustva nego dobrim dijelom ovisi i o genetici, pokazalo je novo istraživanje s Cambridgea objavljeno u Translational Psychiatry koje je po prvi puta pokazalo da geni igraju ulogu u tome koliko smo empatični. Nadalje, ova je studija, provedena na 46.861 ljudi, potvrdila da su žene, kad se sve uzme u obzir, suosjećajnije od muškaraca, ali da to ne ovisi o genima, nego o utjecaju hormona prije poroda i socijalizaciji. Treći rezultat je saznanje da su genetske varijacije koje smanjuju empatičnost povezane s povišenim rizikom ekstremne introvertiranosti. Inače, znanstvenici dijele empatiju na dvoje – sposobnost doživljaja promišljanja i sentimenata drugih ljudi (to bi bila kognitivna empatija) i sposobost reagiranja prikladnim osjećajima na emocije i stavove drugih ljudi (emocionalna empatija). Quartz

21.10.2017. (17:17)

Sindrom nemirnih nogu: Ljudi koji lupkaju nogama ne rade to jer žele živcirati ostale ili što već, nego zato što imaju taj gen

30.08.2017. (17:26)

Stvaranje nadljudi

Dvije trećine Amerikanaca odobrava editiranje gena s ciljem liječenja bolesti

Oko dvije trećine Amerikanaca podržava ideju modificiranja ljudskih gena s ciljem liječenja bolesti, otkrilo je istraživanje provedeno prošlog prosinca i siječnja u kojem je sudjelovalo 1.600 odraslih Amerikanaca. Studija je ranije ovog mjeseca objavljena u časopisu Science. Cilj ove studije bilo je ispitivanje javnog mijenja o revolucionarnoj tehnologiji koja strahovito brzo napreduje, objasnio je ko-autor studije Dietram Scheufele. The Verge