Nijedna županija nije u stanju ostvariti kontinuiranu fiskalnu efikasnost, najveća kočnica - previše zaposlenika - Monitor.hr
05.12.2019. (11:30)

Županija uhljebnička

Nijedna županija nije u stanju ostvariti kontinuiranu fiskalnu efikasnost, najveća kočnica – previše zaposlenika

U analizi koja je obuhvatila usporedbe izravnih i neizravnih pokazatelja fiskalnih performansi županija tijekom 14 godina počevši od 2002. godine pokazalo se da su Grad Zagreb i Varaždinska županija bili efikasni u šest, Međimurska u pet i Krapinsko-zagorska u tri promatrane godine.  Šest županija efikasnost je dostiglo u samo jednoj godini, dok je preostalih 11 županija kontinuirano neefikasno. Novi list…


Slične vijesti

20.09. (14:00)

Sustavi uvođenja reda: svi čekaju 'peglanje' zakona

Decentralizacija i novi zakoni donose veću kontrolu i učinkovitost županijama

Zakon o upravljanju nekretninama RH doveo je do decentralizacije, omogućujući županijama veću kontrolu nad imovinom, što je olakšalo građanima pristup potrebnim službama. Ministarstvo prostornog uređenja proslijedilo je 13 tisuća predmeta nadležnim institucijama, no procesi su i dalje kompleksni zbog nesređenih zemljišnih knjiga. Zakon o pomorskom dobru učvrstio je županijsku ulogu u upravljanju, uz veću kontrolu gradova i općina. Novi digitalni sustav IRN očekuje se do kraja listopada, a pomorsko dobro sada donosi značajnije prihode. Savjeti

06.01. (09:00)

Može to i bolje

Objavljen novi popis najrazvijenijih gradova i županija

Vlada je utvrdila novu listu županija, općina i gradova u Hrvatskoj porema stupnju razvijenosti. Među 50 posto najrazvijenijih županija u državi su Krapinsko-zagorska, Međimurska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Varaždinska županija. Među 25 posto najrazavijenijih i najbogatijih su pak Dubrovačko-neretvanska, Grad Zagreb, Istarska, Zadarska i Zagrebačka županija. Najnerazvijenije županije u RH su Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska. Među najrazvijenijim gradovima su Zagreb, Zadar, Velika Gorica, Rijeka, Poreč, Dubrovnik, Varaždin, Koprivnica, Čakovec i drugi. Danica

23.03.2021. (18:30)

Šta smo anektirali BiH?!?

U posljednjih 18 godina broj zaposlenih u općinama povećan – dva i pol puta

U posljednjih 18 godina, nakon četiri kruga lokalnih izbora, broj zaposlenih u općinama Hrvatskoj povećao se dva i pol puta, u županijama se udvostručio, a u gradskim lokalnim organima vlasti povećan je za 50 posto. Grad Zagreb povećao je broj zaposlenih u gradskom poglavarstvu za 21%. U konkretnim brojkama, koje se odnosni na kraj 2019., u 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave bilo je zaposleno 19.047 službenika i namještenika, odnosno 2.409 zaposlenih u županijama, 10.777 u gradovima, 5.861 u općinama, a u Zagrebu 3.085 službenika i namještenika. Večernji je prenio brojke bivše ministrice uprave Dubravke Jurlina Alibegović, sada znanstvenice Ekonomskog instituta Zagreb.

03.05.2020. (21:00)

Ilko Ćimić: Koliko nas zapravo koštaju beskorisne županije i župani?


Ozbiljno istraživanje napravio je Indexov Ilko Ćimić: Upravo smo zato u ovogodišnjim županijskim proračunima odlučili istražiti koliko nas županije koštaju kada se izbace ustanove u zdravstvu, srednje i osnovne škole, domovi za stare i nemoćne i ostali tzv. proračunski korisnici. Naše je istraživanje pokazalo veliku i neujednačenu potrošnju pojedinih ureda župana i županijskih skupština. Tu su, naravno, i visoke plaće župana te općenito plaće za službenike u županijama. Ćimić je analizirao sve hrvatske županije.

17.09.2019. (17:30)

Radno mjesto - kupljeni birač (+ familija)

Gradovi, županije i općine zapošljavaju 14.000 ljudi

Hrvatska ima 428 općina, 127 gradova i 20 županija, a da bi se ovaj broj smanjilo “treba vrlo jaka politička volja i konsenzus i oporbe i vlasti. A volje nema jer se radi o 9.700 dužnosničkih mjesta u lokalnoj upravi i ogromnom utjecaju na zapošljavanje u komunalnim poduzećima i upravi”, objašnjava Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta koja se godinama bavi lokalnom upravom (kratko bila i ministrica uprave). 24 sata…

10.05.2016. (08:54)

Odgovor koji nisu željeli

Župani naručili studiju pa je odbacili zbog zaključka da treba spajati županije

Hrvatska zajednica županija naručila je analizu Ekonomskog instituta o pitanju teritorijalnog preustroja, ali kada je ona završena, platili su i nisu prihvatili studiju, piše Jutarnji. Teritorijalni preustroj trebao bi, prema studiji, početi okrupnjavanjem jedinica lokalne samouprave u Međimurskoj, Brodsko-posavskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Varaždinskoj županiji. Općine bi trebale imati najmanje 5000 stanovnika, a gradovi najmanje 10.000 stanovnika.

07.05.2016. (22:24)

Smrt regijama

Dežulović: Kronika građanskog rata – kako je Petrov pojeo govno?

“‘Da nije tako historijski važna, uvodeći podzemnu političko-marketinšku proizvodnju neprijatelja za potrebe vladajuće elite prvi put kao legalan obrt, s pečatom Hrvatske zajednice županija – i da pri tom nije tako zaprepašćujuće pokvarena čak i za hadezeovske standarde – bila bi kampanja šibensko-kninskog glupana samo najžuplja i najimbecilnija u cjelokupnoj povijesti političke agitacije u Hrvata, svojom ‘uspjelom provokacijom’ protiv ukidanja županija bolno precizno razotkrivši baš svaki pojedini razlog zašto županije treba ukinuti”, piše Boris Dežulović o kampanji i plakatu ‘Dobrodošli u Zadarsku regiju’. Autograf.hr

03.05.2016. (15:27)

"Županije trebaju jedino armiji načelnika, pročelnika..."

Boris Dežulović: Kronika građanskog rata – bitka za županije

“Ustat će Šibenčani, i Vinkovčani – i Vukovarci, i Siščani, i Međimurci, i Ličani, i ostali – protiv regionalista i njihove ‘povijesti geografije’, obranit će svoje slavne županije i svoje mudre župane, jer bolje je, kaže drevna hrvatska mudrost, da ih pljačkaju njihovi, nego hegemonistički regionalisti iz Zadra ili Osijeka. Čak i kad cijela mobilizirana Šibenska županija, sa svih svojih pet gradova i petnaest općina – ima manje stanovnika od zagrebačke Trešnjevke”, piše Boris Dežulović o protivnicima ukidanja županija. N1

11.02.2016. (22:55)

Direktan dug županija, gradova i općina u koji ulaze krediti i izdanja vrijednosnih papira u proteklih 12 godina više se nego udvostručio s dvije na 4,5 milijarde kuna