Neurotehnologija: Od medicinskih čuda do noćnih mora privatnosti - Monitor.hr
Srijeda (19:00)

Što se događa kad nam misli postanu "open source"?

Neurotehnologija: Od medicinskih čuda do noćnih mora privatnosti

Brzi razvoj neurotehnologije omogućio je komunikaciju paraliziranih pacijenata putem BCI sustava, dok komercijalne BCM verzije obećavaju nosive uređaje koji čitaju misli. Dok tržište raste, privatnost i sloboda mišljenja postaju ugroženi. Organizacija Neurorights upozorava na opasnosti poput manipulacije misli i nejednakosti u pristupu “pametnim” uređajima. Neke države uvode zakone za zaštitu moždanih podataka, no rupe u regulaciji ostaju. Neurotehnologija donosi nadu za medicinske primjene, ali nekontrolirana komercijalizacija prijeti novim oblicima diskriminacije i zloupotrebe. Budućnost traži balans između inovacije i etičke odgovornosti. Novosti


Slične vijesti

05.06. (13:00)

Nova nada

Implantati u mozgu pomažu protiv Parkinsona, paraliziranoj osobi omogućili da ponovno hoda

Elektrode se već desetljećima ugrađuju u ljudski mozak kao lijek za Parkinsonovu bolest i druge poremećaje kretanja; više od 160.000 pacijenata dosad je primilo “duboku moždanu stimulaciju” koja smiruje nepravilnu električnu aktivnost, odgovornu za neke simptome bolesti. No novi val neuralnih implantata daleko je sofisticiraniji i omogućava dvosmjernu komunikaciju između mozga i uređaja uz pomoć dva implantata u mozgu i kralježnici koji bežično komuniciraju putem “digitalnog mosta”. Bug donosi niz pozitivnih primjera kod mnogih oboljelih, ali i etičkih dvojbi oko nove tehnologije kojom se ulazi u mozak kao nikad dosad.

31.05. (13:00)

Napokon stroj koji čita misli

Moždani implantat prevodi misli u riječi

Istraživači Kalifornijskog instituta za tehnologiju (Caltech) razvili su moždane implantate koji mogu dešifrirati unutarnji govor, riječi koje ljudi misle bez vokaliziranja ili čak pomicanja usana. Iako je još uvijek u početnim fazama, ova tehnologija, opisana u časopisu Nature Human Behaviour mogla bi revolucionarizirati komunikaciju osoba s teškom paralizom i onih koji su iz nekog razloga izgubili sposobnost govora. Ova vrhunska tehnologija sučelja mozak-stroj (BMI), predstavljena prije dvije godine i sad uspješno ponovljena na drugom pacijentu, snima signale iz pojedinačnih neurona u mozgu u stvarnom vremenu. No, za razliku od prijašnjih BMI-a koji su se oslanjali na djelomično vokalizirani ili oponašani govor, ovaj sustav sad dekodira isključivo unutarnji govor. Bug

08.11.2023. (11:00)

Ugrade ti autocorrect

Moždani implantat omogućava komunikaciju putem misli

Govorna proteza koju je razvio zajednički tim neuroznanstvenika, neurokirurga i inženjera sa Sveučilišta Duke može prevesti moždane signale osobe u ono što ona pokušava reći. Nova tehnologija, predstavljena u časopisu Nature Communications, mogla bi jednog dana pomoći ljudima koji ne mogu govoriti zbog neuroloških poremećaja da povrate sposobnost komunikacije putem sučelja mozak-računalo. Izradili su ultratanke i fleksibilne moždane senzore visoke gustoće. Upakirali su impresivnih 256 mikroskopskih moždanih senzora na komad fleksibilne plastike medicinske kvalitete veličine poštanske marke. U prvim testovima dekoder je bio točan u 40% slučajeva. To se može činiti kao skroman rezultat, ali je prilično impresivan s obzirom na to da su za slične rezultati potrebni sati ili čak dani podataka. Bug

17.02.2023. (17:00)

You will be assimilated, resistance is futile

Moždani implantati mijenjanju osobnost na začudne načine

Sve više startupa širom svijeta intenzivno radi na razvoju i implementaciji sučelja mozak-računalo (BCI) i sustava za olakšavanje izravne komunikacije između ljudskog mozga i vanjskih računala. Brojni istraživači proučavaju korištenje BCI-a za vraćanje izgubljenih osjetila i kontrolu protetskih udova. I mada su ove tehnologije još uvijek u povojima, postoje dovoljno dugo da se otprilike može reći da će, pa čak i kako će takvi neuronski implantati djelovati na naš um. Pokazalo se kako ljudi koji koriste BCI mogu osjetiti duboki osjećaj ovisnosti o uređajima ili promjenu doživljaja samih sebe. Stoga bi, kažu stručnjaci, trebalo razjasniti medicinske i etičke zamke prije nego što ljudi stanu u red da im se pametni uređaj ugradi u mozak. Neki ih znanstvenici uspoređuju s lobotomijama. Bug

26.03.2022. (15:00)

Tehnologija u službi čovjeka

Moždani implantat omogućio osobi koja boluje od ALS-a da izrazi svoje misli

Istraživači su dva kvadratna niza elektroda širine 3,2 milimetra umetnuli u dio mozga koji kontrolira kretanje. Nakon gotovo tri mjeseca neuspješnih pokušaja postignut je prvi neurofeedback. Držeći ton visokim ili niskim, muškarac je mogao naznačiti “da” i “ne” skupinama slova, a zatim pojedinačnim slovima. Nakon otprilike tri tjedna rada sa sustavom proizveo je razumljivu rečenicu: zahtjev da ga skrbnici premjeste. Zatim je u godini dana složio desetke rečenica mukotrpnom brzinom od otprilike jednog znaka u minuti: Gulaš i juha od graška; Želio bih glasno slušati album grupe Tool; Volim svog cool sina. Znanstveni rad o ovom projektu objavljen je u časopisu Nature Communications. Ako se pokaže pouzdanim, ovaj sustav bi mogao tisućama ljudi omogućiti da ponovno komuniciraju s obiteljima i skrbnicima. Bug