Nesputano trošenje proizašlo nakon pandemije lagano se bliži kraju - Monitor.hr
08.06. (13:00)

Živiš samo jednom, ali to ne znači da moraš trošit kao da nema sutra

Nesputano trošenje proizašlo nakon pandemije lagano se bliži kraju

Pandemija koronavirusa jasno nam je svima stavila do znanja da se ne živi vječno, što je dovelo do povećane potrošnje nakon razdoblja lockdowna i posljedične inflacije. No, iako takav trend doživljava silaznu putanju, to nije nužno dobra vijest za gospodarstvo. Osobna potrošnja i dalje je najvažniji pokazatelj zdravog gospodarstva jer potrošnja čini oko 58 posto bruto domaćeg proizvoda (2021.) i kad bi ona posustala, gospodarstvo bi moglo utonuti u recesiju. Međutim, pad osobne potrošnje također polako uzdrmava tržišta i čini ulagače opreznijima. Poslovni


Slične vijesti

03.12. (17:00)

Blagdan za potrošače

Hrvati na Crni petak potrošili oko 123 milijuna eura u trgovinama

U Hrvatskoj se ove godine bilježi rast potrošnje od 7,2 posto u odnosu na 2023. godinu, prema podacima o fiskaliziranim računima 29. studenoga. U trgovinama, Hrvati su ‘ostavili’ 122.623.280 eura na oko pet i pol milijuna fiskaliziranih računa. Usporedbe radi, prema podacima Porezne uprave, na prošlogodišnji Crni petak, Hrvati su u trgovinama potrošili 113.877.561 eura na oko 5 milijuna i 400 tisuća fiskaliziranih računa. Dakle, Hrvati su ove godine na Crni petak u trgovinama potrošili 7,2 posto više. Ove godine se više i jelo i pilo, pa je tu potrošnja bila 11.918.782 eura. Na ostale usluge potrošeno je 19.848.416 eura. Forbes

03.09. (09:00)

Malo je prerastrošno to naše carstvo, i zato nam siše gospodarstvo

Unatoč rastu cijena, u Hrvatskoj raste i potrošnja

Sustav fiskalizacije pokazuje da se u prvih osam mjeseci ove godine mjesečno izdavalo u prosjeku 8.4 milijuna računa više nego u istom razdoblju 2019., što je snažan znak da je došlo do rasta realne potrošnje u trgovinama na malo. Rast je vidljiv u svim mjesecima, pa nije rezultat isključivo turizma. Godine inflacije bile su dobre za trgovačke lance. Ni državi pandemija i rast cijena nisu poremetili proračunske planove. Proračun se zapravo puni bolje od očekivanog. Takva situacija neće trajati vječno, a pitanje je koliko Hrvatska i njeni građani dobro iskorištavaju “godine obilja”. Umjesto da neplanirane prihode država iskoristi za otplatu javnog duga, ona ih je iskoristila za rast plaća u javnom sektoru. Građani se jako zadužuju, a država “dobre godine” ne koristi da bi se pripremila za “loše godine”, što je kratkovidno i opasno, kaže Branimir Perković za Index.

07.08. (23:00)

Dižu oni plaće, ali cijene ih prate

Hrvati sve manje troše, imamo najveći pad u EU-u. Zabrinjava i pad industrijske proizvodnje

Najsnažniji pad prometa u maloprodaji od 2,7 posto u lipnju bilježi Hrvatska, slijede je Austrija s padom prometa od 2,3 posto, te Latvija i Litva s mjesečnim padom od 1,7 posto. Pri tom je u eurozoni i EU-u najveći pad prometa zabilježen u trgovinama hrane, pića i duhana za 0,8 odnosno 0,5 posto, a nakon što je u svibnju gotovo stagnirao. Ono što još više zabrinjava jest pad industrijske proizvodnje od čak 8,3 posto u odnosu na lanjski lipanj. U HUP-u stoga zaključuju da najnoviji makroekonomski podaci o potrošnji i industrijskoj proizvodnji upućuju na usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva, piše Novi list. Realno usporavanje potrošnje u drugom kvartalu pokazuje da se značajno povećanje plaća i primanja u 2024. godini ne prelijeva na potrošnju i da ljudi postaju sve oprezniji pri trošenju novca. Za očekivati je nastavak trenda usporavanja potrošnje do kraja tekuće godine. Poslovni

26.11.2023. (17:00)

Sad kad ste nešto uštedjeli, valja i više trošiti

Šonje: Zašto nitko ne predviđa „bum“ osobne potrošnje?

Veličine koje uglavnom određuju osobnu potrošnju su kretanje plaća, zaposlenosti i sklonost štednji. Pretpostavit ćemo da se sklonost štednji ne mijenja bitno u godinu dana. Logično je da prosječna neto plaća u uvjetima stisnute nezaposlenosti bilježi snažan rast. Puno je teže naći radnike nego recimo 2017.; radnici imaju veću pregovaračku moć nego prije pandemije, a velika većina ljudi intuitivno osjeća da im stvarna kupovna moć nije bitno veća nego prije vala inflacije te žele to kompenzirati. U Hrvatskoj nema puno primatelja minimalnih plaća (oko 2-3% od ukupnog broja zaposlenih) pa neće jako utjecati na prosjek, ali je neki signal. Nadalje, inflacija koja je usporila ohrabruje potrošače. Ubrzali su i gotovinski nenamjenski krediti… U takvim uvjetima ne bi me čudilo da realna prosječna plaća nastavi rasti po veoma visokim stopama u većem dijelu 2024., a realna osobna potrošnja iduće godine prebaci sva sada aktualna očekivanja i uđe u zonu rasta iznad 4%, Velimir Šonje za Ekonomski Lab.

25.11.2023. (15:00)

Trlja ruke

Ravnatelj Porezne: Hrvati su na Crni petak potrošili više od 70 milijuna eura

Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša za RTL je rekao da se još ne zna je li u Hrvatskoj oboren rekord po potrošnji. Točne brojke trebale bi se znati danas, s obzirom na to da su trgovine u trenutku davanja izjave i dalje bile otvorene. Dosad smo imali finaliziranih 138 milijuna računa kao i prošle godine. Znači, broj je tu negdje, no iznos računa je veći za 14 posto i fiskalizirano je ukupno preko dvije milijarde 163 milijuna eura samo u studenom. Index

24.11.2022. (17:00)

Šopingholičari svijeta, pripazite

Ususret ‘Crnom petku’ – na što valja pripaziti

Prije kupovine na nepoznatom web shopu korisnici bi trebali barem ‘proguglati’ ime firme koja je navedena u uvjetima kupovine. Ako se ime tvrtke ne spominje nigdje na internetu, nema neku oznaku povjerenja niti web shop posjeduje neki društveni dokaz, poput pratitelja na društvenim profilima ili pouzdanih recenzija, nemojte im ostavljati podatke o svojoj kartici. Ako već morate kupiti nešto na sumnjivom web shopu, pogledajte nude li barem jedan siguran način plaćanja. Kao i svake godine do sada, prema analizi, i ove će se godine za vrijeme Crnog petka potrošači odlučivati za kupnju tech proizvoda i velikih kućanskih aparata. Zanimljivosti donosi Tportal, dok Green upozorava na crnu stranu ovog potrošačkog praznika, budući da se za njega tvrtke posebno pripremaju pojačanom proizvodnjom.

23.06.2021. (11:10)

Time is on our side

Hrvatska je druga najsiromašnija država EU, od nas je gora samo Bugarska

Eurostat je objavio podatke o potrošnji po glavi stanovnika u 2020. godini. Pet zemalja je 25-33 posto ispod prosjeka EU, a to su Slovačka, Latvija, Mađarska, Hrvatska i Bugarska. N1…

22.04.2021. (15:30)

File ojro

Nijemci troše najmanje unazad 70 godina, štednja na računima raste

U Njemačkoj još od prije Božića smiju raditi samo trgovine živežnim namirnicama, drogerije, apoteke i kiosci, što znači da Nijemcima ne preostaje ništa drugo nego da – ne kupuju ništa. U prosjeku su lani potrošili 1.250 eura manje za robu široke potrošnje, što je 116 milijardi eura. S druge je strane u drugoj polovici prošle godine poraslo kupovanje namještaja i automobila, jer su ljudi negdje htjeli potrošiti zarađeno. Već su i neke štedionice počele ograničavati iznos koji je građanima uopće dozvoljeno držati na računu (granica je 100.000 eura), inače moraju plaćati kaznene kamate. Deutsche Welle

16.02.2021. (15:30)

Pa da, vidim da mi je novčanik nešto čudno debeo...

U pandemiji smo potrošili 30 milijardi kuna manje

Od 24. veljače prošle godine do 14. veljače ove godine vrijednost fiskaliziranih računa u Hrvatskoj bila je 163,8 milijardi kuna, što je točno 29,9 milijardi kuna manje nego u razdoblju od 24. veljače 2019. do 13. veljače 2020. godine. U postocima to je pad vrijednosti računa od 15,5%, a u prosjeku to bi bilo sedam i pol tisuća potrošenih kuna manje po stanovniku Hrvatske. Novi list

11.11.2020. (19:30)

Šoping umjesto ljubavi

Kinezi se pripremaju potrošiti milijune na Dan samaca

Dan samaca Kina obilježava 11. studenoga, a nastao je u devedesetima, kad je kineska mladež započela prakticirati sastanke na slijepo, no s vremenom je prigoda dobila komercijalni karakter. Poput Crnog petka, dan je obilježen sniženjima. Samo prošle godine Kinezi su na Dan samaca potrošili oko 250 milijardi kuna. 24sata…