"Neriješena pitanja Hrvatske i Srbije - od Oluje do granica" - Monitor.hr
05.08.2015. (06:54)

Operation Storm

"Neriješena pitanja Hrvatske i Srbije – od Oluje do granica"

Vijest o svečanosti povodom obljetnice Oluje prenijeli su i strani mediji. Deutsche Welle piše kako se Srbija i Hrvatska još uvijek ne slažu oko toga što se tada dogodilo. “Izgleda da danas više nije važno što je ‘Oluja’ natjerala 200.000 Srba da pobjegnu od hrvatske vojske i većinom da se nikad ne vrate. U Hrvatskoj danas jedva da netko i spominje napade iz odmazde na one koji nisu pobjegli. Upravo ta vrtnja u krug već dva desetljeća čini pravo pomirenje nemogućim. Hrvatska i Srbija i dalje imaju neriješena pitanja – od sudbine nestalih, do kontroverzne granice na Dunavu”, podsjeća DW. Jutarnji


Slične vijesti

05.08. (12:00)

Nepristrano o povijesti

Kontrapovijest by Hrvoje Klasić #21 – Ozren Žunec – Propast Krajine

Hrvoje Klasić u 21. Kontrapovijesti razgovara sa sociologom Ozrenom Žunecom, profesorom Filozofskog fakulteta u Zagrebu, o tome zašto je Hrvatima 5. kolovoza dan pobjede, a Srbima 5. augusta dan žalosti? U ljeto 1995. prestat će postojati tzv. Republika Srpska Krajina, zašto je uopće došlo do njenog formiranja? Kakav je bio položaj nesrpskog stanovništva na tom području? Kakav je bio plan krajiških vođa, a kakav odnos Slobodana Miloševića i JNA prema tome? Od čega su ljudi u Krajini uopće živjeli s obzirom na loše ekonomsko stanje? Kako to da u Kninu nije bilo volje za pregovore sa Zagrebom čak ni nakon promjene odnosa snaga? Zašto je otpor operaciji “Oluja” bio tako slab? Kad je vojna operacija završena u nekoliko dana, tko je odgovoran za masovna paljenja kuća i ubojstva civila? Radi li se o incidentima ili o smišljenom planu da se onemogući povratak Srba? Zašto ni danas nemamo točan podatak koliko je Srba ubijeno u mjesecima nakon “Oluje” i zašto ubojice nisu kažnjeni? Zanimljiva emisija s povodom…

12.09.2023. (09:00)

Katastrofa u Libiji: Voda koja je tekla odnosila je čitava naselja i na kraju ih odložila u more

Više od 2.000 ljudi je poginulo, a oko 6.000 ih je nestalo u teško pogođenom gradu Derni, gdje su se dvije brane srušile pod pritiskom poplava, piše CNN. Kuće u dolinama odnijele su jake muljevite struje koje su nosile vozila i krhotine. Telefonske linije u gradu također su u prekidu, što komplicira napore spašavanja, a radnici nisu mogli ući u Dernu zbog ogromnih razaranja. No, ove brojke se zasad ne mogu neovisno provjeriti.

01.09.2023. (18:00)

Trk u sklonište

Udar groma prijeti baš svugdje, postoje znakovi koji ukazuju da bi mogao udariti i u Vas

Prilikom udara groma javljaju se rani i kasni znakovi i simptomi koji uključuju različite poremećaje srčanog ritma, srčani zastoj te zastoj disanja uzrokovan paralizom mišića za disanje. Osoba koju udari grom može ostati bez svijesti, ali i paralizirana, uz opekline. Ako prijeti oluja, a nalazite se na otvorenom prostoru, plivate ili se vozite u čamcu, odmah potražiti čvrsto sklonište. Kada se čuje grmljavina, znači da smo dovoljno blizu da nas udari grom. Korisno je pravilo 30 + 30 – ako vidite munju i nakon 30 sekundi čujete grom, odmah potražite sklonište i najmanje 30 minuta od zadnje munje koju vidite i zvuka groma ne izlazite iz skloništa. Ako se osjeti pucketanje, a kosa počne kostriješiti, možete postati meta sljedećeg groma. Odmah napustite to područje, a ako je to nemoguće, treba čučnuti, spustiti glavu i rukama pokriti uši kako bi se spriječile ozljede bubnjića, kaže liječnica za Tportal

24.07.2023. (10:00)

Samo se drži kuće

Kako reagirati i kako se zaštititi za vrijeme oluje

Ravnateljstvo civilne zaštite objavilo je informativni letak s uputama za postupanje u slučaju grmljavinskog vremena u kojemu, među ostalim, savjetuje: Kada nevrijeme pogodi vaše područje preporučuje se (Savjeti):

  • odgoditi sve aktivnosti na otvorenom prostoru
  • uđite u kuću zgradu ili automobil
  • osigurajte manje vanjske objekte (šupe i slično)
  • zatvorite vanjska vrata i prozore te spustite rolete
  • izbjegavajte kupanje i tuširanje
  • isključite iz struje sve električne uređaje koji vam nisu prijeko potrebni
  • žične telefonske uređaje koristite samo u krajnjoj nuždi (bežični telefoni su sigurni za upotrebu)
  • ostanite u zatvorenom prostoru još barem pola sata nakon što oluja prestane

Ako se za vrijeme oluje nađete na otvorenom:

  • maknite se od stabala i drvoreda
  • pokušajte pronaći neki zaklon i zavjetrinu
  • nemojte stajati ni hodati
  • čučnite ili legnite te pokrijte glavu rukama
  • izbjegavajte sklanjanje ispod visokih izoliranih stabala na otvorenom području
21.07.2023. (09:00)

Črepi letido!

Klimatolog: Nevrijeme u Zagrebu bio je presedan. Možemo očekivati i tornado

Hrvatska nije navikla na ovakvo ekstremno vrijeme koje odnosi ljudske živote pa se sve više postavlja pitanje stoje li iza ovakvih naleta oluja klimatske promjene.Jedan klimatolog kaže da se to ne može sa sigurnošću tvrditi jer je sličnih oluja bilo i prije (Tportal). No, sa sve jačim energetskim klimatskim sustavom ovakve će pojave biti češće. Superćelijski kumulonimbusi su ujedno i glavni, odnosno vodeći generatori tornada i pijavica. U Hrvatskoj možemo očekivati tornado. Ne sada, ali inače – u kasno proljeće, ljeto ili ranu jesen. Češka, Španjolska i brojne druge europske države su ih imale i to nekih 20 posto slabije nego u SAD-u. Index

24.12.2022. (19:00)

Meteorolozi su nagli pad tlaka usporedili s eksplozijom bombe

Što je to ciklonska bomba?

Ciklon bomba" u SAD: Prijete promrzline i najhladniji Božić u proteklih 40 godina

Zbog snažne arktičke zimske oluje u većem dijelu SAD-a, upozorenja su izdana za više od 135 milijuna ljudi. Nacionalna meteorološka služba (NWS) objavila je da su do kraja ovog tjedna u nekim dijelovima zemlje moguće temperature od -45 Celzijevih stupnjeva. Ciklonska bomba je izraz koji se koristi za oluju koja se brzo pojačava, pri čemu dolazi do naglog pada tlaka zraka – najmanje 24 milibara u 24 sata. Osim vrlo niskih, ponegdje i ekstremnih temperatura, ciklonske bombe donose snažne vjetrove i oluje. Meteorolozi su nagli pad tlaka usporedili s eksplozijom bombe, koristeći termine poput “bombogeneze” kako bi opisali proces formiranja oluje. Izraz se prvenstveno odnosi na brzinu kojom se oluja formira, a ne na snagu samog olujnog sustava. Net

20.08.2022. (17:00)

- Oluja? - zbunjeno je ponovio mali kreten

Boris Dežulović: Najtiša srpska reč

O Jasenovcu, Oluji i tragediji srpskog naroda u Srbiji se, eto, ćutalo. Sve do dolaska Oca nacije Aleksandra Vučića, genocid i nad Srbima u Hrvatskoj bila je tabu tema, a reči “Oluja” i “Jasenovac” zabranjene u srpskom javnom govoru. Srbiji je, recimo, dobro poznat slučaj učitelja iz Svrljiga koji je pre par godina deci hteo da govori o ustaškom logoru Jasenovac, ali je sprečen upadom specijalaca prosvetne inspekcije. Danas niko ne zna gde je omiljeni učitelj Sima. Pre osam godina netragom je nestala i mlada voditeljka vesti na televiziji Happy, koja je nakon nezapamćenih poplava te zime nesmotreno pred kamerama rekla kako je “u oluji smrtno stradalo trideset Srba”. Konačno, prošle je godine u nikad do kraja razjašnjenim okolnostima umro i novinarski gigant Miroslav Lazanski, čovek koji je celu profesionalnu karijeru posvetio istini o stradanjima Srba. Strah je paralizovao Srbiju. Boris Dežulović

06.08.2021. (11:31)

Okrenimo se budućosti

Povjesničar Klasić: Hrvati i Srbi nikad neće naći zajednički jezik o prošlosti, neće uspjeti

Kada pogledamo slične procese u Europi, druge političke elite imale su nešto pametnije za ponuditi. Sjećanje će uvijek biti prisutno i bitan je dio identiteta, ali stvaraju se i neke druge vrijednosti. Ali ako nemate druge vrijednosti i nisu građani ponosni na rezultate države koju ste stvarali, idete na ono gdje ispada da ste najponosniji, a ako ste 30 godina nakon rata najponosniji na pobjedu u ratu, a ne u miru, to je problem – kaže povjesničar Hrvoje Klasić. N1…

05.08.2021. (11:30)

Slavlje oko kojeg se svađa

Puhovski: Kome smo zahvalni? Mi domovini, domovina nama?

Oluju treba slaviti to je dan velike pobjede, nema spora, svaka nacija to slavi. Što znači domovinska zahvalnost? Koja je imenica dovela do pridjeva domovinska? Kome smo zahvalni? Mi domovini, domovina nama? Premijer kaže da su branitelji i Domovinski rat bili temelj Hrvatske. To nije istina, temelj Hrvatske su prvi izbori i referendum. Da toga nije bilo, ne bi imali što braniti – kaže Žarko Puhovski. N1…