Neobuzdani za upravljačem: Moraju znati da vožnja nije pravo, nego privilegija - Monitor.hr
02.11.2023. (10:00)

U psihi je stvar

Neobuzdani za upravljačem: Moraju znati da vožnja nije pravo, nego privilegija

Visoko agresivne i impulzivne osobe oblikuju stil vožnje kojim dominiraju traženje uzbuđenja u vožnji, nestrpljivost, razdražljivost, ljutnja, natjecateljsko ponašanje, sklonost rizičnim postupcima i ignoriranje tuđih potreba. Postoje nekoliko stilova vožnje prema karakteru vozača: strpljivi i pažljivi, rizični (koji traže uzbuđenje), anksiozni, disocijativni i ljutiti stil. Karakteristike ličnosti povezane s rizičnim ponašanjem u vožnji i većom vjerojatnosti događanja nesreća u prometu su: ekstrovertiranost, emocionalna nestabilnost, anksioznost, agresivnost, ljutnja, preuzimanje rizika i impulzivnost. Ne bi se trebalo generalizirati ponašanje vozača prema dobi, ali zato rješenje vide u sustavnom i kontinuiranom prometnom odgoju i obrazovanju od najranije životne dobi, kažu iz Sekcije za prometnu psihologiju Psihološkog društva. Revija HAK


Slične vijesti

Petak (19:00)

Ne više od tri kruga

Kako voziti u kružnom toku s više traka? Mnogima je to još nepoznanica

U kružnim tokovima s dvije prometne trake, vozači u unutarnjem traku nerijetko na silu pokušavaju izaći. Revija HAK

26.02. (15:00)

Krugovi koji život znače

Krugovi na europskim cestama – dodatni vodiči za motocikliste

Krugovi na asfaltu obojeni su bijelom, reflektirajućom bojom protiv klizanja. Nalaze se uz središnju crtu ceste i stvoreni su kako bi se smanjio broj nesreća u kojima sudjeluju motociklisti. Ovi krugovi su dodatni vodiči koji pokazuju motociklistima kako izabrati najsigurniju liniju, odnosno da se prilikom vožnje u zavojima ne približe previše središnjim linijama na cesti. Kako se većina motociklističkih nesreća događa u zavojima, odlučili su vidjeti hoće li na ovaj način uspjeti utjecati na smanjenje prometnih nesreća. U pojedinim dijelovima Austrije bilježe čak 80 posto manje nesreća. Takvi se krugovi još nalaze u Luksemburgu, Sloveniji, Njemačkoj i Škotskoj. Revija HAK

24.02. (15:00)

Više auta nego ljudi, a ceste iste širine od Austro-Ugarske

Problem gužvi: Puno je problema, previše je slobode dano ljudima da rade što hoće, to je dovelo do prometnog kaosa

U Hrvatskoj je broj osobnih vozila prešao dva milijuna, a cestovna infrastruktura nije pratila taj rast. Veliki gradovi guše se u gužvama zbog neplanskog razvoja, zapostavljenog javnog prijevoza i sve češćeg korištenja taksija i dostave. Stručnjaci upozoravaju na nužnost prometne strategije na državnoj razini, ali i bolje urbanističko planiranje. Dok zapadni gradovi smanjuju ovisnost o automobilima, kod nas se sve rješava stihijski. Rezultat? Više vremena u kolonama, manje živaca i prometni sustav koji puca po šavovima.. Revija HAK

08.02. (17:00)

Blic ili kazna – pitanje je sad

Blicanje pod povećalom: Kad smijete, a kad plaćate

Zakon jasno propisuje kada je blicanje dopušteno, a kada skupo košta. Vozači su dužni prijeći na kratka svjetla ako ih netko upozori blicanjem, što je potpuno legalno. No, na autocesti je blicanje radi požurivanja zabranjeno i kažnjava se s 260 eura. Noću, svjetlosni znakovi zamjenjuju trubljenje, a danju ih možete koristiti ako je to sigurnije. Ukratko, blicanje je korisno, ali ako ga koristite kao sredstvo pritiska, moglo bi vas pritisnuti po džepu! Revija HAK

30.01. (16:00)

Za siguran prijelaz

Ekodukt: nadvožnjak za životinje, ima ih i u Hrvatskoj

Prijelaz za životinje, zeleni most ili ekodukt, specijalizirani je objekt koji služi za prelazak divljih životinja preko širokih i prometnih cesta, a gradi se u obliku nadvožnjaka. Tijekom izgradnje, posebna se pažnja posvećuje dizajnu. Konstrukcija nadvožnjaka ispunjava se zemljom, pokriva travom i visokim raslinjem kako bi životinje te prijelaze prihvatile kao prirodno okruženje i počele ih koristiti. Potreba za izgradnjom posebnih prijelaza za životinje izraženija je na autocestama koje imaju više otvorenih trasa, dok na dionicama s tunelima ta potreba ne postoji ili je minimalna. Kada je riječ o Hrvatskoj, zelenih mostova na autocesti A1 ima deset, oni su redom: Ivačeno brdo, Rasnica, Medina gora, Varošina, Osmakovac, Rošca, Konščica, Vrankovića ograda, Srednja gora i Lendići. Na austocesti A6 postoji jedan izgrađeni prijelaz za životinje, u Gorskom kotaru kod mjesta Dedin. tportal

25.01. (23:00)

Zamjena geometrijskih tijela

Umjesto trokuta upozorenja, nova V16 svjetla za signalizaciju u nuždi na javnim cestama

U Španjolskoj ukidaju upotrebu trokuta upozorenja na cestu i uvode malo trepereće svjetlo, koje ima i tehnologiju geolociranja i automatskog javljanja centrima za sigurnost prometa. To znači da će biti poslane informacije o vremenu i mjestu gdje je V16 svjetlo aktivirano i kada je deaktivirano. U detaljima zakonskog teksta navedeno je da će se lokacija slati svakih 100 sekundi, ali će se prestati slati kada se pošalje informacija o deaktivaciji uređaja za hitne slučajeve. Revija HAK

10.01. (12:00)

Zagreb, kak imam te rad, ali gužve u centru baš i ne

Ušteda od 25 milijuna eura i 4300 automobila manje: Zašto Zagreb treba ulagati u urbanu revitalizaciju

Zagreb se nepotrebno širi na periferiju grada gdje ne postoji komunalna infrastruktura. Time nastaje trošak dovođenja i održavanja komunalne infrastrukture, uništava se zelenilo na postojećim oranicama na kojima se razvija novogradnja, stvaraju se prometne gužve, buka i onečišćava zrak a stanovnicima tih i ostalih kvartova narušava kvaliteta života. Dvadeset pet milijuna eura uštedjelo bi se na gradnji prometnica, a u isto vrijeme sačuvalo bi se milijun kvadrata zelenila. Na zagrebačkim cestama bilo bi 4300 automobila manje, a čak sedam dana godišnje, odnosno 168 sati, prosječna osoba bi manje provela u automobilu u vožnji na posao i natrag. Ovo su samo neki podaci iz analize Avison Younga i 3LHD-a koja pokazuje cijeli niz prednosti razvoja grada Zagreba putem urbane regeneracije u širem centru grada (npr. Gredelj) u odnosu na nekontrolirano širenje na periferiju (primjerice Svetu Klaru). Lider

06.01. (21:00)

Kriva procjena

Nađete li se u raskrižju tako da krčite promet, u prekršaju ste

Stara navika, na semaforu zeleno, gužva na sve strane i sigurni smo da ćemo ostati u raskrižju kad se uključi crveno svjetlo. Mnogi vozači tad odlučuju krenuti u raskrižje, uključi se crveno svjetlo, a oni stoje i stoje, zakrčili su promet, vozači kojima je zeleno ne mogu dalje pa trube, raste nervoza, smanjuje se protočnost prometa… Što morate učiniti kao vozač ako procijenite da neće proći raskrižje?

Zakon o sigurnosti prometa na cestama opet je jasan i  navodi da vozač ne smije vozilom ući u raskrižje ako je gustoća prometa takva da se očito mora zaustaviti u raskrižju ili na obilježenom pješačkom prijelazu i tako ometati ili onemogućiti promet vozila koja dolaze s bočnih kolnika ili promet pješaka. Za to je propisana kazna od 130 nekadašnjih kuna. Revija HAK

04.01. (00:00)

Mislio sam da ću se preseljenjem u okolicu metropole spasiti problema, ali onda sam se sjetio da mi je radno mjesto ostalo u Zagrebu

Vožnja zagrebačkim gužvama loše je po zdravlje, izaziva tahikardiju

Katastrofalna prometna infrastruktura, tragično spor i neudoban javni prijevoz koji ljude tjera da koriste aute kamo god krenuli, pa i nelogični potezi gradske vlasti, koja se žali na prevelik broj auta, a potom ukida parkirališna mjesta i vozne trake u središtu grada… sve to se urotilo protiv vozača u Zagrebu, koje zbilja treba uzeti za ozbiljno kad se nakon često višesatne borbe s gužvama požale na svoje zdravlje. Istraživanje portala discovercars.com analiziralo je razinu stresa koju vozač doživljava u prometu u većim europskim gradovima. Pokazalo se  da vožnja po našoj metropoli nije samo iznadprosječno stresna, već da može izazvati i ozbiljne zdravstvene tegobe. Vršnih 115 otkucaja u minuti zabilježenih u vožnji u zagrebačkom prometu zabrinjavajuć je rezultat, jer se sve preko 100 otkucaja srca u minuti u mirovanju smatra tahikardijom, stanjem potencijalno opasnim po zdravlje. Ništa bolji rezultat nije zabilježen niti kod mjerenja najniže vrijednosti. Jutarnji

28.12.2024. (13:00)

Pamet u glavu i sa što manje rizika, zbog sebe i svoje sigurnosti, ako ništa

Što učiniti u slučaju zaustavljanja na cesti

Zakon je jasan u slučaju zaustavljanja ili parkiranja na javnoj cesti izvan naselja vozač je dužan, uvijek kad za to postoji mogućnost, zaustaviti ili parkirati vozilo izvan kolnika. Vozač koji je zbog neispravnosti na vozilu, prometne nesreće ili drugoga opravdanog razloga prisiljen vozilo zaustaviti na kolniku dužan je za vrijeme kretanja izvan vozila označiti se reflektirajućim prslukom, poduzeti sve mjere da zaustavljeno vozilo ne dovede u opasnost druga vozila te vozilo odmah ukloniti s kolnika. Kazna trivijalnih 30 eura, a posljedice mogu biti strašne. Revija HAK opisuje slučaj kada je zbog probušene gume vozač stao nasred kolnika i u trenutku uzimanja trokuta za zaustavljanje doživio nalet vozila kojim je upravljala pijana vozačica (1,93 promila) i nanijela mu teške i po život opasne ozljede.