Neki zagrebački travnjaci ostat će nepokošeni, radi se o projektu Cvjetne livade - Monitor.hr
20.06. (07:00)

Zujajte nam dugo dugo

Neki zagrebački travnjaci ostat će nepokošeni, radi se o projektu Cvjetne livade

Ukupna površina zone odgođene košnje je nešto manja od 6 tisuća četvornih metara. Obuhvaća 9 lokacija u 6 gradskih četvrti. Travnjaci se dijele na one u režimu kratke i duge cvatnje. “Razlika je da će se livade kratke cvatnje kositi 3-4 puta godišnje, a livade duge cvatnje 2-3 puta godišnje, znači bit će drugačiji biljni fond na njima”, pojasnila je Barbara Tomičević, voditeljica projekta, javlja HRT. Najzastupljeniji su crvena i bijela djetelina, stolisnik, trputac, to su sve vrste koje možemo naći na travnjacima i one kao takve proizvode dosta nektara i peludi koji će pomoći tim divljim oprašivačima koji se prate na tim livadama. Prvenstveno muhe lebdjelice, solitarne pčele da imaju cijele godine stanište Projektom se želi podignuti svijest građana o važnosti održivog gospodarenja. Nacional


Slične vijesti

06.05.2022. (16:00)

A uštediš i na gorivu

Ovog proljeća ne biste trebali kositi travnjake

Da nema čovjeka, skoro svu Hrvatsku prekrivale bi šume. Zbog potrebe za prostorom koji će omogućiti napasanje stoke i uzgoj hrane, čovjek je pretvarao šume u travnjake. Zahvaljujući takvim aktivnostima nastali su iznimno bogati otvoreni krajobrazi koji su postali važni za opstanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Osim njih postoje i prirodni travnjaci koji su prisutni na područjima gdje su uvjeti takvi da drvenaste vrste ne mogu rasti. U Hrvatskoj su to najčešće planinski i pretplaninski travnjaci gdje zbog oštrih klimatskih uvjeta uspijevaju samo zeljaste biljke. Dobrotvorna organizacija za zaštitu prirode Plantlife pokrenula je projekt No Mow May (Svibanj bez košnje) kojim poziva ljude da ostave svoje kosilice na mjesec dana kako bi divlje cvijeće prekrilo travnjake i time pospješilo bioraznolikost. Naime, nepokošeni travnjaci postaju staništa pčelama i drugim oprašivačima. Green