Nedostaci umjetne inteligencije: Moramo naučiti kako zaključuje i gdje joj je granica - Monitor.hr
Jučer (14:00)

Kad AI ode doktoru: 'Prepisao bih vam grešku, tri puta dnevno'

Nedostaci umjetne inteligencije: Moramo naučiti kako zaključuje i gdje joj je granica

Većinu današnjih AI-ja trenira se na velikim količinama podataka. Što više informacija imaju, to bolje prepoznaju obrasce. No generalizacija – ono što ljudi intuitivno rade – zahtijeva više od ponavljanja uzoraka. Ljudski mozak ne uči samo iz primjera; on zna kad pravilo vrijedi, a kad ne, odnosno analoško razmišljanje – sposobnost da se razumije kako se jedno pravilo može primijeniti u drugačijem kontekstu. Kad se koriste za analizu pravnih slučajeva, dijagnostiku u medicini ili procjenu rizika u financijama, donesu odluke koje “na papiru” djeluju ispravno, ali zapravo promašuju bit u stvarnim uvjetima. U tim slučajevima AI ne griješi zbog nedostatka znanja, već zbog pogrešnog “razmišljanja”. Tako postoji opasnost da na temelju dobivenih podataka propiše pogrešan lijek ili donese krivu sudsku odluku. No, srećom, zasad se ionako ne koristi u takvim presudnim odlukama. Index


Slične vijesti

Utorak (19:00)

Kad ni vlastita jezgra više ne zna kamo ide

Zemljina jezgra se okreće unatrag – posljedice su nama neprimjetne, no otkriće je važno

Znanstvenici su otkrili da se unutarnja jezgra Zemlje, golema kugla željeza i nikla, počela okretati sporije od kore i plašta, što znači da se relativno gledano vrti unatrag. Do ovog su zaključka došli analizirajući seizmičke valove potresa i nuklearnih testova. Ova promjena može utjecati na magnetsko polje, a time i na navigaciju te klimatske procese. Također sugerira da jezgra nije potpuno kruta, već se može deformirati. Iako ne donosi neposredne katastrofe, ovo otkriće potvrđuje da naš planet ostaje misteriozan i dinamičan. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

30.03. (19:00)

Život u Hrvatskoj – kraći, ali intenzivan

Hrvati žive kraće od prosjeka EU, Zagrepčani najduže

Očekivani životni vijek u Hrvatskoj iznosi 78.6 godina, dok je u EU 81.4. Najdulje žive Zagrepčani (79 godina), dok su muškarci generalno u lošijem položaju od žena. Uzrok kraćeg života su nezdrave navike, slabiji zdravstveni sustav i gospodarske okolnosti. Pandemija je dodatno skratila životni vijek, ali se trend sada popravlja. Stručnjaci ističu da bi poboljšanja u zdravstvenoj skrbi, ranom otkrivanju bolesti i zdravijem načinu života mogla produljiti životni vijek Hrvata. Index

30.03. (00:00)

Vitaminom B protiv drhtanja

Parkinsonova bolest mogla bi se izliječiti, tim istraživača dokazao povezanost s probavom

Prema podacima Hrvatskog društva za Parkinsonovu bolest i druge poremećaje pokreta iz travnja 2023., u Hrvatskoj je Parkinsonovu bolest imalo oko 16.500 ljudi. Ako se trend porasta koji predviđa WHO preslika na Hrvatsku, očekuje se da bi broj do 2050. mogao narasti do 35.000. Novija istraživanja sugeriraju da bi crijevni mikrobiom (bakterije u crijevima) mogao igrati bitnu ulogu u razvoju Parkinsonove bolesti. Studija objavljena u svibnju 2024. u časopisu npj Parkinson’s Disease analizirala je uzorke stolice 94 pacijenta s Parkinsonovom bolešću i 73 zdrave osobe u Japanu.

Nedostatak vitamina B može oslabiti zaštitni sloj crijeva, izložiti živčani sustav toksinima i potaknuti nakupljanje alfa-sinukleina, što je povezano s Parkinsonovom bolešću. Istraživanja sugeriraju da suplementacija riboflavinom i biotinom može pomoći pacijentima kod kojih crijevna disbioza igra ključnu ulogu. Uz to, razmatraju se i druge terapije, uključujući transplantaciju mikrobiote te primjenu probiotika i prebiotika. Stručnjaci ističu važnost daljnjih kliničkih studija prije preporuke konkretnih tretmana, ali naglašavaju da prehrana i životni stil mogu imati značajan utjecaj na tijek bolesti. Index

24.03. (13:00)

Ako želiš biti zdrav, plati

Ivica Đikić (znanstvenik): Privatne klinike se bogate, državne bolnice propadaju

U razgovoru za Index Đikić upozorava kako se “političkom odlukom favorizira privatno ulaganje na uštrb javnog, i to tako da se odabranim privatnicima omogućava puno benefita s niskim rizikom jer su oni sigurni da će za neke svoje dijagnostičke metode dobivati financiranje HZZO-a”. Ne bi se smjelo događati da pacijenti dođu u bolnicu u dva popodne i da ondje nema liječnika kojih bi trebalo biti. Također je nedopustivo da oni često iz interesa, a i zbog činjeničnog stanja, pacijentima govore da u bolnici nemaju potrebne opreme pa ih šalju u privatne gdje se to jako dobro naplaćuje… Danica

15.03. (14:00)

Kad RNA postane (ne)prijatelj raka

Nova meta u borbi protiv raka: RNA koja popravlja tumore

Znanstvenici su otkrili da nekodirajuća RNA molekula NEAT1 igra ključnu ulogu u popravku DNA, čime pomaže preživljavanju tumorskih stanica. Blokiranjem NEAT1 moglo bi se oslabiti tumore i povećati učinkovitost terapija poput kemoterapije i zračenja. Studija s JMU-a pokazala je da metilacija NEAT1 pomaže prepoznavanju oštećenja DNA, a smanjenje njezine razine usporava popravak i povećava smrtnost stanica raka. Ovo otkriće otvara vrata novim terapijama, ali su potrebna daljnja istraživanja kako bi se rezultati potvrdili na složenijim modelima tumora. Index

12.03. (09:00)

Besplatna struja? Samo još par desetljeća...

Njemački stelarator: revolucija ili još jedna fuzijska fatamorgana?

Njemački startup Proxima Fusion tvrdi da je riješio ključne prepreke za komercijalizaciju fuzijske energije pomoću stelaratora – naprednog reaktora koji može raditi neprekidno, za razliku od tokamaka. Zahvaljujući AI-u i preciznoj proizvodnji, njihov prototip bi trebao proraditi do 2031. godine, otvarajući put neograničenoj, čistoj energiji. No, izazovi ostaju – od kompleksnosti konstrukcije do održavanja stabilne plazme u većim reaktorima. Fuzijska energija možda jest budućnost, ali pitanje je kad će ta budućnost konačno stići. Index

08.03. (11:00)

Not good

Širenje i produbljivanje područja slabijeg magnetskog polja Zemlje moglo bi dovesti do opasnijih solarnih zračenja

Oslabljeno magnetsko polje, koje se u anomaliji spušta na svega 200-tinjak km, čini da visokoenergetske nabijene čestice poput protona sa Sunca mogu izazvati kratke spojeve i kvarove u tehnološkim sustavima na satelitima te ugroziti zdravlje osoblja u svemirskim postajama. Prirodne promjene u Zemljinom magnetskom polju danas mogu imati puno teže posljedice za čovječanstvo nego u davnoj prošlosti jer su naše tehnologije, osobito one u svemiru, postale izloženije i osjetljivije na takve fenomene. Znanstvenici smatraju da uzrok anomalije SAA leži duboko u Zemljinoj jezgri. Index

04.03. (18:00)

Dovoljno da griju cijelu Zemlju

U Kini otkrili nalazišta vrijednih minerala za proizvodnju energije, zalihe za 60 tisuća godina

Kina je objavila da su njezini geolozi u rudarskom kompleksu Bayan Obo, jednom od najvažnijih nalazišta rijetkih minerala na svijetu, identificirali golema nalazišta radioaktivnog elementa torija. Prema procjenama kineskih stručnjaka, te bi zalihe mogle zadovoljiti njihove energetske potrebe u idućih 60.000 godina. Znanstvenici već desetljećima vide torij kao moguću zamjenu za uran u nuklearnim reaktorima, no tek u posljednjih nekoliko godina ozbiljno se ulaže u razvoj tehnologija koje bi ga mogle koristiti. Dobra strana torijskih reaktora je to što proizvode radioaktivni otpad koji ima kraće vrijeme poluraspada pa znatno smanjuje problem dugotrajnog skladištenja nuklearnog otpada. Torij se teže može upotrijebiti za proizvodnju nuklearnog oružja. Index

03.03. (16:00)

Statistika 1 - Teorije zavjere 0

Jarić Dauenhauer: Mlade osobe ne umiru zbog cjepiva protiv korone, glavni uzroci su maligne bolesti i bolesti krvožilnog sustava

Kada mlad i naizgled zdrav čovjek iznenada premine, osobito ako je poznat, društvene mreže često preplave komentari i pitanja među kojima su najčešći:”Je li to zbog cjepiva? i “U zadnje vrijeme sve češće umiru mladi”. Važno je razumjeti da su ljudi oduvijek umirali mladi, čak i oni koji su bili zdravi ili naizgled zdravi. Početkom 20. stoljeća ljudi su u prosjeku živjeli samo 30 do 40 godina, dok danas prosječan životni vijek doseže 70 do 80 godina, ovisno o regiji i uvjetima. To ne znači da prije 100 godina nitko nije živio duže, već upravo to da je danas mnogo manje ljudi koji umiru mladi, što znači da ih više doživi zrelost i duboku starost. Važno je napomenuti da je smanjenje životnog vijeka tijekom pandemije povezano s covidom-19, a ne s cijepljenjem. Istraživanja su pokazala da je stopa smrtnosti od svih uzroka niža među cijepljenima u usporedbi s necijepljenima, jer su cjepiva značajno smanjila rizik od teških oblika covida-19, ali i od posljedičnih komplikacija. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

02.03. (09:00)

Misli na druge

Otkrivene kronične nuspojave cjepiva protiv korone

Cjepiva protiv covida-19 spasila su milijune života, no neka istraživanja pokazuju rijetke kronične nuspojave poznate kao postvakcinacijski sindrom (PVS), koji uključuje simptome poput umora i bolova. Istraživanje sa Sveučilišta Yale pokušalo je utvrditi uzroke, otkrivši moguću povezanost s imunološkim promjenama i šiljastim proteinom. Iako je broj slučajeva nizak, daljnja istraživanja mogu pomoći u razumijevanju PVS-a i razvoju sigurnijih cjepiva. Unatoč tome, neto korist od cijepljenja je nesumnjiva. Index