Ne samo da se izgubi pola već od 123 distributera vode samo njih pet radi ispravan obračun

Pola pije pola prolije

Ne samo da se izgubi pola već od 123 distributera vode samo njih pet radi ispravan obračun

Polovica pitke vode u Hrvatskoj izgubi se u neispravnoj vodovodnoj mreži. Umjesto da se količina izgubljene vode s godinama smanjuje, udio gubitaka u mreži povećao se s 40 posto u 2010. na sadašnjih 49 posto. Istodobno, europske države u prosjeku gube oko 30 posto vode, a EU je u velikoj kampanji da te gubitke spusti na 15 posto. Večernji ima infografiku strukture računa za vodu za Čakovec, Zagreb i Karlovac. To nije jedini problem, državna revizija je prije pet godina pročešljala poslovanje svih 123 društva koja se bave isporukom vode i ustanovili su da ih samo pet – iz Makarske, Splita, Sinja, Čakovca i Đurđevca – ispravno obračunava cijenu vode. Večernji

pitka voda

Preko vode do slobode

S rastom broja stanovnika u gradovima raste i problem opskrbe vodom. Održavanje cjevovoda, štednja vode ili sakupljanje kišnice samo su neke od metoda…

U Njemačkoj dnevna potrošnja vode po osobi iznosi oko 125 litara, dok je u SAD-u to čak 300 litara. Tuširanje (40%), ispiranje WC-a (30%) i pranje rublja (13%) bilježe najveću potrošnju, dok se samo četiri posto vode koristi za kuhanje i piće. Cijevi koje propuštaju vodu i zastarjela vodovodna mreža dovode do velikih gubitaka vode. U Europi se tako gubi više od četvrtine pitke vode. U nekim gradovima širom svijeta čak 60 posto vode ne stiže do slavina. Zamjena starih cijevi može značajno smanjiti gubitke ovog resursa. Kampanje za podizanje svijesti mogu ohrabriti ljude da sami štede vodu. Također, štedljive WC-školjke, tuševi i efikasniji strojevi za pranje rublja često troše manje od 50 posto vode u odnosu na prethodne modele. Neki su gradovi pokrenuli program besplatnih popravaka sanitarnih uređaja, drugi su povećali cijenu vode za vrijeme sušnih ljeta… DW

nestašica vode pitka voda voda

Negdje je i voda luksuz

Desalinizacija: moguće rješenje za nestašicu vode širom svijeta

Oko 70 posto zemljine površine je prekriveno vodom, ali od ovih više od 1,4 trilijuna litara, manje od tri posto je slatka voda, a manje od jedan posto se može koristiti kao voda za piće. Četvrtina stanovnika planete već živi u zemljama s „ekstremnim nedostatkom vode”. To znači da se tamo svake godine koristi najmanje 80 posto sve raspoložive vode, a predviđanja su da bi do 2050. dodatna milijarda ljudi mogla patiti od ekstremnog nedostatka vode. Metode dobivanja vode za piće iz slane vode poznate su više od 2.000 godina. Usprkos kritikama zbog troškova, visoke potrošnje energije i utjecaja na okoliš, desalinizacija je unatoč tome posljednja dva desetljeća industrija u procvatu. Trenutno se desalinizacijom dnevno proizvede 56 milijardi litara vode za piće. To je oko sedam litara za svakog od osam milijardi ljudi na Zemlji. DW

desalinizacija nestašica vode pitka voda voda

Ljetna mjera

U Zagrebu za osvježenje dostupno 166 javnih zdenaca s pitkom vodom, mogu se locirati na mapi

Tijekom ljetnih vrućina gradski zdenci s pitkom vodom izvor su osvježenja, a Zagreb se može pohvaliti čak s njih 166. Sve su lokacije sustavno mapirane i možete ih pronaći online. U vrijeme velikih vrućina javni zdenci nude važno osvježenje i okrepu. Grad planira postaviti 17 novih zdenaca godišnje, po jedan u svakoj gradskoj četvrti, kao i izraditi nove tipske zdence. Green

pitka voda Zagreb zdenac

Vodek - moj superheroj u borbi protiv žeđi

Prva dizajnerska česma za pitku vodu, nazvana “Vodek”, puštena u pogon

Ova česma predstavlja odgovor na potrebu za većom dostupnošću besplatne pitke vode u javnom prostoru. Dizajnirao ju je zadarski arhitektonsko-dizajnerski studio PIN, a predstavlja inovativan pristup pružanju pitke vode u javnim prostorima. Vodek pruža vodu na više načina, od direktnog konzumiranja do točenja u boce i hranjenja životinja, istovremeno sprječavajući nepotrebno rasipanje vode. Dosad je Vodek vodu donio građanima u Zadru, Kastvu, Novskoj i Biogradu, što je korak naprijed prema većoj dostupnosti pitke vode u gradovima. (Viz kultura)

inovacije pitka voda voda Vodek

Izmišljaju pitku vodu

Proizvode vodu uz pomoć sunčeve svjetlosti, deset puta jeftinija od one iz slavine

Prototip pasivnog alata za desalinizaciju na solarni pogon može proizvesti 4-6 litara čiste vode na sat. Rezultat je to američko-kineske suradnje znanstvenika koji su tako stvorili najjeftiniji i najbrži način za pročišćavanje morske vode. Desalinizator veličine aktovke koristi “termohalinsku” cirkulaciju sličnu onoj u samom oceanu. Termohalinsku cirkulaciju NASA opisuje kao “veliku oceansku pokretnu traku” i događa se kada voda u polarnim područjima postane slanija zbog isparavanja i otapanja morskog leda. Za obalne zajednice diljem svijeta s malo državnog novca i problemima s nedostatkom vode, proizvod ima velik potencijal. Sve komponente destilatora dizajnirane su za životni vijek od 10 godina. Green

desalinizacija pitka voda

Nikad više žedni preko vode

Napravljen mali uređaj koji besplatno pretvara morsku vodu u pitku

Kako tumače autori, uređaju za rad treba manje energije nego za punjenje mobitela, a može se pokretati baterijama ili malim, prijenosnim solarnim panelima, koji se na internetu mogu kupiti za oko 50 američkih dolara. Maleni uređaj veličine aktovke, težine 10-ak kilograma, koji morsku i bočatu vodu pretvara u pitku jednostavnim pritiskom na gumb. Uređaj odstranjuje i druge krute sastojke u vodi poput čestica mulja, bakterija, virusa i metala s oko 30 NTU (jedinica za zamućenost vode) na manje od 1 NTU. Na taj način dobiva se kristalno čista voda čak i iz morske vode koja je zamućena valovima. Za razliku od drugih prijenosnih jedinica za desalinizaciju koje zahtijevaju da voda pod visokim tlakom prolazi kroz filtre, ovaj uređaj koristi električnu energiju za uklanjanje čestica iz vode, što znači da ne zahtijeva zamjenu filtara i stalno održavanje. Index

morska voda pitka voda voda

Obrnuto od parnog stroja

Neobičan stroj zrak pretvara u pitku vodu

Sve je počelo prije otprilike tri godine kada je Iheb Triki otišao na četverodnevno kampiranje u pustinji Tunisa. Nakon šest sati vožnje kroz planine pijeska, on i devet prijatelja stigli su na odredište sa 100 litara flaširane vode. Triki je tada primjetio golemu količinu plastičnih boca ispred sebe i još hrpu praznog plastičnog smeća zaostalog od prijašnjih kampera. Sljedećeg jutra uočio je sitne kapljice rose na površini svog šatora zbog čega mu je sinula ideja. Triki, koji je inače inženjer po struci, je sada izvršni direktor tuniskog startupa pod nazivom Kumulus koji je razvio uređaj koji oponaša proces kondenzacije za pretvaranje vlage u zraku u pitku vodu. Pokretan solarnim panelima, Kumulus one veličine je velike fotelje i može proizvesti od 10 do 50 litara čiste vode dnevno, ovisno o razini vlage u zraku, a izgledom podsjeća na robota iz animiranog filma “Wall-E”. Green

kumulus pitka voda

Napili se vrećice

Zagađenje mikroplastikom: Komadi plastike u većini vodovoda u svijetu

Velika većina vode iz vodovoda diljem svijeta zagađena je malim komadima plastike – čak 83% uzoraka uzetih u istraživanju Orb Media sadržavalo je mikroplastiku. Najveću razinu zagađenja ima SAD – komadi plastike pronađeni su u 94% uzoraka, i to uzetih na mjestima kao što su zgrada Kongresa, Trump Tower, Agencija za zaštitu okoliša. Sljedeću najveću zagađenost imali su Lebanon s 94% i Indija s 82%, a najmanju europske države, ali s opet velikih 72%. Prosječni broj plastičnih vlakana bio je 4,8 u 500 mililitara vode u SAD-u i 1,9 vlakana u 500ml u Europi. Guardian

mikroplastika pitka voda zagađenje mikroplastikom

Spas iz prirode

Sjemenke koje pročišćuju vodu

Čista, nezaražena voda pogodna za piće nedostupna je milijunima ljudi u svijetu, pridonoseći začaranom krugu siromaštva i bolesti. No znanstvenici su sada otkrili kako djeluje sjemenka koju su drevni Egipćani koristili za njezino pročišćavanje – sjemenke stabla Moringa oleifera razbijaju membrane bakterija, čime one ugibaju i talože se na dnu spremnika. Znanstvenici se nadaju da će se dragocjeno sjemenje moći uzgajati i u najugroženijim područjima, a i ostatak je biljke koristan jer je jestiv. Popular Science

onešišćenje pitka voda voda zaražena voda

P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Pola pije pola prolije