NATO troši 3 milijarde eura za obranu od hakera i iranskih raketa - Monitor.hr
27.03.2017. (10:11)

HV-ATO

NATO troši 3 milijarde eura za obranu od hakera i iranskih raketa

NATO planira potrošiti tri milijarde eura na unapređenje svoje satelitske i računalne tehnologije u iduće tri godine. Prvi razlog ulaganja je obeshrabrivanje hakera jer da su u NATO-u zabilježili peterostruko povećanje sumnjivih događaja na svojim mrežama u zadnje tri godine. U NATO-u se plaše i potencijalnih iranskih raketa… Poslovni, Reuters


Slične vijesti

31.07. (16:00)

Čuvaj kopije svega i iskopčaj internet kad zagusti

Kibernetički napadi i greške u zaštiti od hakera postaju sve veći problem zbog slabe suradnje tehnoloških tvrtki i političara

U konačnici cijeli je cirkus oko CrowdStrike afere pokazao koliko je naš umreženi svijet krhko slabašan – do te mjere da ga i neka sitna nesmotrenost može skršiti u samo nekoliko sati. Postoje naravno za nas obične smrtnike svakojaki programi koji tvrde da pored njih neće živ proći virus, malware, spyware, adware ili neka druga hakerska podvala, počev od osnovnog Windows Defendera sve do niza komercijalnih poput Nortona ili McAffea, ali CrowdStrike nudi skuplju i sofisticiraniju zaštitu za velike tvrtke koje jako strahuju od pada sustava i posljedičnih ogromnih financijskih gubitaka. Problem je također u tome što se padovima sustava koji je prouzročio CrowdStrike pokazalo koliko svijet ovisi o jednom proizvođaču i njihovom operativnom sustavu – Microsoftu i njegovim Windowsima. Microsoft je, piše Washington Post, razvio odličnu mrežu za lobiranje i PR te je u dobrim odnosima s američkim političarima zbog čega uspijeva progurati odluke ili se zaštiti od kazni kao niti jedna druga moćna tehnološka tvrtka. Faktograf

29.07. (00:00)

Dostavu mi preuzeli hakeri

Porast kibernetičkih napada na shipping industriju zbog geopolitičkih napetosti

Utvrđeno je da više od 80 posto identificiranih incidenata od 2001. ima poznate napadače koji potječu iz Rusije, Kine, Sjeverne Koreje ili Irana. Nedavni napadi potvrdili su kako su sukobi između Ukrajine i Bliskog istoka destabilizirali globalizaciju putem prekida u pomorskom prometu, koji isporučuje preko 80 posto robe kojom se međunarodno trguje. Stručnjaci za brodarstvo upozorili su da je industrija koja se stoljećima suočavala s prijetnjama fizičkoj sigurnosti trenutno nedovoljno pripremljena za internetsko piratstvo. Sve veća digitalizacija brodova, kao i korištenje internetskih uređaja koji su tek nedavno široko omogućeni na moru pomoću satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, stvaraju nove prilike za kibernetičke napade. Lider

26.07. (12:00)

Vole šifrirati i žele da im se plati za to

Tko je Akira? Izvukli su 42 milijuna dolara od 250 žrtava

Ime Akira označava i hakersku skupinu koja se bavi napadima ucjenjivačkim zloćudnim programima, ali se istim imenom naziva i varijanta tog ransomwarea, koju je moguće od njih i unajmiti kao uslugu. Operacije Akire u pravilu su povezane ucjenama, gdje se prijeti objavom podataka izvučenih iz IT sustava žrtve prije enkripcije ili se jednostavno traži uplata za slanje dekripcijskih ključeva. Ti iznosi, pak, nisu maleni – obično se zahtijeva plaćanje između 200 tisuća i 4 milijuna dolara. Koliki je zahtjev postavljen pred splitsku zračnu luku ne znamo, ali je već objavljeno da on neće biti ispunjen. Bug, Index

05.07. (13:00)

Mogli su i gore proći

Postoje tvrtke koje prate hakerske grupe na X-u i forumima i obavještavaju druge da su napadnuti

Jedna od takvih tvrtki je HackManac, tvrtka koja se bavi obavještajnijm radom usmjerenim na prijetnje, ili na engleskom cyber threat intelligenceom (CTI). Usluga koju nude je da svoje klijente, dakle one koji im plaćaju, obavještavaju kada su njihovi podaci pronađeni na Internetu, ili kada se pojave bilo kakve informacije o provali. Pojava podataka negdje na izvorima koje oni prate je znak da je nekoj tvrtki provaljeno, i ponekad, to može biti jedini znak da je provaljeno. Ima dosta takvih tvrtki koje nude takve usluge.

HackManac objavljuje i o provalama onih koji nisu njihovi klijenti – jer onda nisu obvezani nikakvih ugovorima – a za potrebe vlastitog marketinga. Problem bi bio da se ne plati tražena otkupnina pa se osjetljivi podaci objave, ali i kada IT sustav ne funkcionira, što onemogućava tvrtku da neometano radi.  Tvrtkama su često sigurnosni specijalisti preskupi, ali i nedostupni. Na FER-u imaju postdiplomski na koji se prijavljuju ljudi koji već rade u SecOps tvrtkama da se dalje obrazuju, budući da to područje podrazumijeva cjeloživotno učenje. Forbes

05.07. (09:00)

Catch them if you can

SOA: Hakerski napadi su ratovi budućnosti, jedino što možete je zaštititi se

Hakeri su, pokraj institucija, napali i tvrtke Labud i Badel, kojima su oteli manji dio poslovnih dokumenata. Za njih traže otkupnine za koju tvrtke imaju tjedan dana. Najavili su prijave, a poslovni procesi, poručuju, odvijaju se neometano. Da je hakerskih napada sve više, ali i da nam je obrana sve bolja, ističe šef SOA-e Daniel Markić. O svemu je obaviješten i državnih vrh. RTL doznaje da predsjednik Republike Zoran Milanović traži i sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost. Iz Vlade neslužbeno poručuju da za tim nema potrebe jer sve nadležne službe po tom pitanju postupaju. Index

28.06. (22:00)

A da se vratimo na analogan život?

Hakerski napadi: Danas nije pitanje hoćete li biti napadnuti, već kada, te koliko ste sposobni to brzo prepoznati i djelovati

Distribuirani napad uskraćivanja usluga napadač ne vrši izravno. Za to mu služe brojna računala inficirana zloćudnim softverom čiji vlasnici često nisu svjesni da se njihov PC koristi za napad. Napad počinje tako da haker iskoristi ranjivost jednog sustava te stvori glavno računalo, odnosno mastera te nakon toga putem tog sustava šalje naredbe drugim ugroženim računalima.

Takvi napadi uključuju provaljivanje u stotine ili tisuće računala putem interneta. Napadač na sva ugrožena računala instalira DDoS program, dobije kontrolu nad njima te pokreće koordinirani napad na žrtvu. Takvi napadi obično stvore ‘umjetnu gužvu’ kojom prekidaju ili otežavaju povezivanje mreže i korisnika. Potrebno je zaštititi se, a cilj nove EU direktive NIS2 je osigurati jednaku razinu kibernetičke sigurnosti u svim državama članicama Unije, a kako bi to trebalo funkcionirati u praksi pročitajte ovdje. tportal

U nedavnom napadu na bolnicu nisu ukradeni podaci, a hakeri nisu tražili novac. U bolnici su dobro reagirali isključivanjem svih sustava. Hakeri su, prema svemu sudeći, htjeli “samo zastrašiti” i ometanjem pronaći ranjivosti. Netokracija

12.07.2023. (20:00)

Ne vjeruj banci koja laže

Sve češći phishing napadi na banke: Kako prepoznati pokušaj prijevare

Phishing napadi odnose se na lažnu komunikaciju e-mailom, emailom ili SMS-om u kojoj se počinitelj predstavlja kao banka, a ima za cilj prikupiti podatke koji će omogućiti provođenje prijevarnih transakcija.Uglavnom traže PIN, CVV/CVC i slično. Zbog povećanih mobilnih transakcija, mobiteli su postali poželjna meta hakera. Korisnicima se savjetuje da uvijek kupuju u provjerenim online trgovinama; da budu oprezni s promotivnim ponudama koje dolaze e-poštoma, pozivima ili društvenim mrežama; da ne nasjedaju na lažne poruke o dostavi pošiljke, posebno ako su vezane uz oglasnike; da se suzdrže od preuzimanja sumnjivih aplikacije te da razmisle prije nego kliknu na poveznicu… Lider

02.12.2022. (13:00)

Samo probajte, hakeri

Europa priprema zajedničku politiku kibernetičke obrane

Politika obrane EU od kibernetičkih prijetnji temeljit će se na četiri stupa. To su zajedničko djelovanje, osiguravanje obrambenog ekosustava EU-a, ulaganje u sposobnosti obrane i partnerstvo za rješavanje zajedničkih izazova. Kroz novu politiku kibernetičke obrane, EU je predstavila i mapu temeljenu na strateškoj procjeni ‘najkritičnijih ranjivosti‘ na koje bi trebalo obratiti pozornost, i za koje će se dobivati dugoročna novčana podrška po mogućnosti uz potporu nadolazećeg Europskog fonda za suverenitet. Također, s ovim ‘stupovima‘ želi se znatno povećati ulaganje u moderne kapacitete za obranu od kibernetičkih napada te se nastoje uspostaviti partnerstva na tlu Unije u području kibernetičke obrane. Lider

03.08.2021. (09:30)

Trgovina podacima

Hakeri ukrali zdravstvene podatke 5,8 milijuna građana Lacija: Ovo je gore od prirodne katastrofe!

Iako naslovnice po svijetu vrište kako su ideološki nastrojeni hakeri antivakseri ukrali podatke talijanske oblasti Lacio, za to još nema dokaza, a zna se samo da je napad pokrenut iz Njemačke. Za zdravstvene podatke građana i visokih dužnosnika traži se otkupnina u bitcoinima, a Italija je dosad poznata po plaćanju otkupnina za svoje građane pa se pretpostavlja da bi mogla platiti i ovo. Svim informacijama sad se može manipulirati, a onemogućeno im je i upravljanje njima pa se napad smatra gorim od prirodne katastrofe jer izravno ugrožava zdravlje i osobne podatke građana. Jutarnji list

16.07.2020. (11:30)

Notorious big

Najveći hakerski napad na Twitter: Hakirani profili Bidena, Obame, Gatesa, Bezosa, Kanye Westa…

Twitter profili demokratskog američkog predsjedničkog kandidata Joe Bidena, bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame, poduzetnika i milijardera Billa Gatesa, Elon Muska i Jeffa Bezosa, repera Kanyea Westa, reality zvijezde Kim Kardashian i stotine drugih hakirani su jučer (Deadline). U hakiranim ‘tvitovima’ pozivalo ih se da će udvostručiti zaradu ako pošalju donacije u kripto valuti u točno određeni ‘kriptovalutni novčanik’, na što je njih 300 nasjelo poslalo više od 100.000 dolara vrijedne Bitcoine. Neobičan opseg tog incidenta sugerira da su hakeri možda dobili pristup na razini sustava, a ne putem pojedinačnih računa (TechCrunch).