28.11.2018. (06:30)
Mostovog zastupnika zasmetalo je, kako je rekao, što se izložba trebala održati uz financijsku podršku Srpskog narodnog vijeća, čime je pokazao pravu narav svoje politike usmjerene prema zabranama, protivljenju svakoj vrsti međukulturnog dijaloga, slobodi izržavanja i umjetnosti kao takve. Njegova odluka naišla je na kritike ne samo SNV-a, nego i ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, kao i cijelog niza političara i javnih radnika/ca liberalnog usmjerenja, kažu na Novostima, koji donose desetak fotografija sa zabranjene izložbe.
Bivša engleska povjerenica za zaštitu djece Anne Longfield upozorila je još 2018. u svom izvještaju da na internetu kruži prosječno oko 1.300 fotografija svakog djeteta prije nego što ono napuni 13 godina. Taj fenomen čak ima i svoje ime: „sharenting“. Na fotografijama se često vidi ne samo lice djeteta, već́ i njegovo okruženje: dječja soba, kuća, dvorište. Dodatni podaci, kao što su ime djeteta ili datum njegovog rođenja, često se mogu pročitati u opisima fotografije. „Ponekad se te informacije mogu iskoristiti i za donošenje zaključaka o tome gdje dijete živi“. Pritom tu nije problem samo zaštita osobnih podataka, uvijek postoji rizik da takve informacije i fotografije dospiju u pogrešne ruke, pa da, na primjer, počnu kružiti među pedofilima. DW
Unsplash – platforma koja nudi više od četiri milijuna besplatnih fotografija
“Vidio sam što se događa ljudima koji postanu nomadi, prodaju sve i jednostavno žive na cesti. Ne mogu reći da je to ono što sam htio za sebe, ali s vremenom je moj život otišao u tom smjeru”, opisuje Hrvoje Jurić, avanturist, fotograf i biciklist. Zidovi njegova doma su metalne narančaste konstrukcije automobila, a spavaća je soba “na katu”, na krovu u šatoru. Prodao je kuću u kojoj je odrastao i svoj život u potpunosti preselio u automobil. “Kuća treba vlasnika koji će se brinuti o njoj i živjeti u njoj, što ja i moj čopor (Ena i Max) nismo. K tome, trenutno imam dogovorenog posla do kraja iduće godine i neće nas gotovo nikako biti doma, što znači da bi kuća prije ili kasnije počela propadati.”, kaže Hrvoje. Sada živi malo mirnije, ali i dalje se nije ugasila ona avanturistička žar u njemu. Green
Fotografkinja Goranka Matić bila je među najvažnijim stvarateljima naše slike u osamdesetima. Neke njezine fotografije – obilazeći izložbu nabrojao sam ih dvadesetak – postale su na takav način amblematske da ih više nismo doživljavali kao fotografiju. Bile su projekcije naše svijesti, nešto poput narodnih pjesama u žanru slike. Goranka Matić nije fotografirala svijet onakvog kakav je on izgledao, nego je svijet izgledao (počinjao izgledati) onako kako ga je Goranka Matić fotografirala. Svodeći račune vlastitoga socijalnog poraza i općeg rasula svijeta iz kojeg sam potekao, došao sam do bizarnog otkrića: sva ta pusta vjera da neće biti rata, a onda da u tom ratu neće baš sve biti uništeno, ticala se isključivo dizajna nas i našega svijeta u osamdesetima. Naprosto, nije se moglo zamisliti da će svijet koji je izgledao kao Europa prestati da bude Europa. Miljenko Jergović
Ruske vlasti dopustile su novinarima ulazak na područje nekadašnje čeličane Azovstal. Upravo je 82-dnevna obrana Mariupolja i čeličane promijenila tijek rata, otežući rusku operaciju zauzimanja istoka i juga zemlje, no posljedice su zastrašujuće. Sudeći prema objavljenim fotografijama od nekadašnje čeličane nije ostalo ništa. Jednako tako, prema nekim procjenama u Rusiju je prevezeno oko 2500 branitelja čeličane Azovstal te nije poznata njihova sudbina. Tportal
Objavljeni su dobitnici Sonyjeve nagrade za fotografiju za 2022. godinu. Predivne nagrađene radove pogledajte ovdje.
Klimatski summit COP26: Fotografije dočaravaju svijet u kojem se nalazimo, a klimatske promjene na njima su jasno uočljive. Neodgovoran način življenja, destrukcija okoliša učinili su ono najgore, a sad je vrijeme da se ozbiljno s time primimo u koštac o čemu se žustro svaki dan raspravlja i u Glasgowu. Green
View this post on Instagram