Nataša Škaričić: Anatomija pandemije - Monitor.hr
17.05.2023. (18:00)

Maskenbal savjesti

Nataša Škaričić: Anatomija pandemije

Političke i društvene reperkusije pandemije razmatrat će se desetljećima, dijelom zahvaljujući intenzitetu i zgusnutosti događaja, a dijelom netransparentnosti u političkom djelovanju aktera koji su upravljali krizom. U Hrvatskoj su se slični trendovi debakla interesa za nemedicinske aspekte krize ili pandemijsku biopolitiku, vidjeli na priličnoj nezainteresiranosti javnosti za pitanja ustavnosti upravljanja pandemijom, političkog statusa Kriznog stožera i odluka koje je to tijelo donosilo i pitanjima ljudskih prava u epidemiji i demokratskih procedura u izmjenama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Javnosti nije objašnjena politička važnost odluke premijera Andreja Plenkovića da ministar zdravstva Vili Beroš za vrijeme pandemije bude prvi djelomično razvlašteni ministar zdravstva u povijesti, a da njegove ovlasti u bitnome preuzme Krizni stožer kao političko stranačko tijelo koje su velikim dijelom činile potpuno nekompetentne osobe, poput menadžera, financijera… Sam ministar nikada nije bio član Kriznog stožera. Novosti


Slične vijesti

08.12. (20:00)

U jednoj ruci stetoskop, u drugoj plava kuverta

Škaričić o aferama u zdravstvu: Dokaze o pljački javnog zdravstva nijedna vlada nije uvažila kao signal da nešto treba poduzeti

Ovo je samo djelić iz bogate povijesti dokaza o pljački javnog zdravstva koje nijedna vlada nikada nije uvažila kao signal da nešto treba poduzeti. U Plenkovićevom mandatu netaknute su afere sa sklapanjem posla s farmaceutskom tvrtkom Roche na Rebru, kupovine cjepiva i lijekova za vrijeme pandemije, otpuštanje gotovo cijelog menadžmenta hrvatske podružnice Janssena, plaćanje informatičkih platformi koje ne funkcioniraju itd. Procjenjuje se da na korupciju u zdravstvu odlazi najmanje deset posto proračuna pa naviše, ovisno o zaštitnim mehanizmima. Kako u Hrvatskoj političke elite ne priznaju ni da problem postoji – jer su, uostalom, same akteri i generatori korupcije – računajmo na gubitke više stotina milijuna eura koje prisvajaju one i svi kojima je javno zdravstvo najvažnije tržište. Nataša Škaričić za Novosti.

21.11. (20:00)

Ako nekome treba rezime

Škaričić: Mali od družine

Vili Beroš uhvaćen je u beskrupuloznoj krađi vječno zaduženog zdravstva, u kojoj su robotski aparati vrijedni 135 tisuća eura bolnicama prodani za malo manje od pola milijuna eura. Povijest hrvatskog zdravstva prepuna je javnih proboja ozbiljnih dokaza o sistemskoj korupciji i drugim oblicima kriminala, ali rijetke istrage najčešće otkriju samo Maloga. Tri godine, jednu pandemiju i nebrojeno skandala poslije ustoličenja, u mafijaškoj prepisci u WhatsApp grupi nazivaju ga Mali i točno ga tako tretiraju, kao potrčka koji će ozbiljne dečke za kikiriki servisirati stotinama hiljada eura iz zdravstvenog proračuna. Taj je novac dio neograničeno velike mase koja, po mitovima i legendama prijašnjih beskorisnih ministara zdravstva, uvijek nedostaje da bi se osiguranicima HZZO-a osiguralo da manje ekspresno umiru od raka u odnosu na prosjek EU-a i da na preglede u javnom sektoru ne čekaju dok ne uštede za narudžbu kod privatnika. Nataša Škaričić za Novosti.

16.11. (19:00)

Poštenje na prodaju, uz premijerski popust

Škaričić: Sumnja se da je Petrač organizirao zločinačko udruživanje s Berošem

Ministar zdravstva Vili Beroš uhapšen je u sklopu akcije USKOK-a i EPPO-a zbog primanja mita u vezi s nabavom medicinske opreme, uključujući operacijske mikroskope po prenapuhanim cijenama. Istraga otkriva umiješanost Hrvoja Petrača, označenog kao vođu kriminalnog udruženja, dok je Berošu obećano 75 tisuća eura mita. Premijer Plenković hitno ga je razriješio, postavivši dr. Irenu Hrstić za vršiteljicu dužnosti. Ova afera baca dodatno svjetlo na korupciju unutar HDZ-ove vlasti, s obzirom na slične slučajeve poput bivšeg ministra gospodarstva Horvata .Iako je manipulacija sredstvima koje je EU dodijelila za Nacionalni plan oporavka i obnove (NPOO) već dugo na meti istražitelja u nekim drugim EU zemljama što bi svima barem zvonilo na oprez, udružena skupina nije odustajala. Nataša Škaričić za Novosti.

01.11. (15:00)

A koje su ga skupine dovele do ovoga?

Beroš: Interesne skupine opstruiraju razvoj Imunološkog

Iako je HDZ jedna od dvije stranke koje su od 90-ih godina posvećeno radile na uništavanju IZ-a i da je od odluke o gradnji četiri nova modula tvornice propalo sedam natječaja, u ministarstvu smatraju da su mediji ti koji pokušavaju onemogućiti revitalizaciju Zavoda. U odgovoru na članak Novosti pod naslovom “Serum istine Imunološkog zavoda rekli su kako je “revitalizacija Imunološkog zavoda dio strateških projekata Vlade i Ministarstva zdravstva kako bi se osigurala samodostatnost proizvodnje lijekova i proizvoda za potrebe hrvatskog zdravstvenog sustava te da nije korektno nazivati ga privatnim projektom ministra Beroša”. Nataša Škaričić u novom tekstu podsjeća gospodu iz Ministarstva zdravstva da Stručno povjerenstvo bira ravnatelj ustanove, kojeg imenuje Upravno vijeće, kojeg postavlja osnivač, tj. Ministarstvo zdravstva: Smatra li ministar da ni u ovome nema nikakvu odgovornost ili je baš taj podatak razlog za ovoliku paniku?

15.10. (22:00)

Kockanje životima pacijenata ili korak prema privatizaciji zdravstva

Štrajk u zdravstvu: Spremnost sindikalista da pacijente iskoriste kao sredstvo pritiska na Vladu mora upaliti crvene lampice na svim frontovima

Mediji su štrajk zdravstvenih radnika shvatili kao poziv da briljiraju u naslovima poput ovog: “Obavite preglede na vrijeme: Mogli bismo ostati bez RTG-a, magneta, mamografije, zračenja, operacija”, odnosno, da pokažu da je proces internalizacije neoliberalne norme po kojoj je pacijent odgovoran za vlastito zdravstveno stanje uspješno proveden i da sad autonomno zagovaramo javne politike koje nam štete.

Da su se iole emancipirali od autoriteta tržišta, urednicima bi sinulo da bolesnici ni u normalnim okolnostima nemaju ama baš nikakvu mogućnost osiguranja pravovremenosti dijagnostike i liječenja – osim vansistemkih metoda, poput okretanja medicinskom tržištu i raznim privatnim intervencijama unutar javnog sektora – a kamoli za vrijeme štrajka u kojemu su najvažnije sredstvo manipulacije Vladom. Nedostupnost radiološke dijagnostike redovno se rješava plaćanjem privatnih pregleda, pa će tako i ako sindikati realiziraju prijetnje, ali kako će onkološki bolesnik sebi pomoći nakon što ga štrajkaši odbiju zračiti? Nataša Škaričić za Novosti.

19.09. (19:00)

Otvorena Pandorina kutija

Tajni ugovori i pandemijski profiteri: Kako su farmaceutski divovi sakrili istinu

Tijekom pandemije COVID-19, farmaceutske korporacije iskoristile su svoju moć kroz netransparentne ugovore s vladama, potkopavajući javno zdravlje. Tajnost ugovora, uključujući cijene cjepiva i intelektualno vlasništvo, favorizirala je korporativne interese, što je otežalo globalni pristup cjepivima. Iako su organizacije poput Liječnika bez granica i Human Rights Watcha zahtijevale veću transparentnost, pregovori su ostali skriveni, dodatno jačajući nejednakosti. Unatoč kritikama i skandalima poput “Pfizergatea”, odgovornost i dalje ostaje raspršena, s malo izgleda za promjenu u budućim zdravstvenim krizama. Nataša Škaričić za Novosti.

07.07. (11:00)

Ni lijevo ni desno, već - unazad

Škaričić: Pravo na podbačaj

U Hrvatskoj zbog liječničkog priziva savjesti postoji ozbiljan problem s dostupnošću pobačaja na zahtjev, ali ni u jednom trenutku nikome nije palo na pamet da radikalno mijenja legislativu iz 1976. godine. Konačno, Ustavni je sud 2017. posredno, preko prava na privatnost, potvrdio ustavno pravo na prekid trudnoće. U Americi nakon rušenja Roe vs. Wadea vlada potpuni kaos, a neki se konzervativci odlučuju za srednjevjekovne inicijative, poput Zakona o životu od začeća.

Trumpovo shvaćanje da se pravo saveznih država na samoodređenje može protegnuti i na odlučivanje o ljudskim pravima poput prava na pobačaj temelj je za uspostavu državnog terora. Katastrofalan odgovor demokrata govori o tome da u Americi ne postoji ozbiljna volja da se to spriječi. Nataša Škaričić za Novosti.

11.06. (19:00)

Škakljivo pitanje

Škaričić: Hipokratova kletva

Nedavno reizabrano vodstvo Hrvatske liječničke komore najavilo je nastavak borbe za ukidanje kaznenog djela nesavjesnog liječenja. Istu bizarnu ideju da liječnici mogu biti izvan domašaja Kaznenog zakona u svom programu ima i Domovinski pokret. Unatoč brojnim alarmantnim pričama koje su dospjele u medije, u povijesti hrvatskog zdravstva samo je jedan liječnik, od 2022. do 2023. godine, služio kaznu zatvora zbog nesavjesnog liječenja.

Izađe li ta ideja ikada izvan okvira PR-a za njeno članstvo, Komora će se očito svjesno služiti manipulativnom tvrdnjom da u EU-u ne postoji djelo nesavjesnog liječenja. Pa pojasnimo – točno je da u europskim kaznenim zakonima uglavnom nema posebnog djela nesavjesnog liječenja, ali zato liječnici kazneno odgovaraju prema općim odredbama protiv života i tijela. Nataša Škaričić za Novosti.

23.05. (23:00)

Sva sreća pa je i program Vlade dobrano posvećen zdravstvu

Škaričić: Baby Lasagna bolje zna što treba dječjim odjelima onkologije nego Plenković, Beroš i cijela Vlada

Da nije tako, prvo bi intuitivno s rezervom reagirali na to što dječji onkološki odjeli primaju proračunsku donaciju temeljem uputa koje je Vladi dao Baby Lasagna, a onda bi se ozbiljno pozabavili pitanjem kako je to uopće moguće. Na primjer, odluka da se za fantastičan uspjeh na Eurosongu dodijeli novčana nagrada, donesena je na temelju članka 8. Zakona o Vladi, koji najvišem državnom izvršnom tijelu daje ovlasti upravljanja državnom imovinom. Međutim, Državni proračun nije na popisu tzv. pojavnih oblika imovine u vlasništvu RH. Kako se onda upravljanje državnom imovinom protegnulo na tu svrhu? Još je teže razumjeti kako će Vlada objasniti odluku da donira proračunske novce točno određenim bolnicama, na temelju naloga fizičke osobe, za svrhu koju ravnatelji tih bolnica unaprijed znaju i najavljuju u medijima. Nataša Škaričić za Novosti.

15.04. (15:00)

Deset poena za skeptike

Škaričić: Cjepivo i demokracija

Odluka EPPO-a u predmetu nabavke cjepiva koju je Von der Leyen osobno dogovarala sa šefom Pfizera, međutim, nije važna samo zbog toga što će odgovoriti na pitanje je li šefica EK-a korumpirala proces nabave cjepiva, već i zbog činjenice da ishod istrage može preokrenuti cijelu paradigmu odnosa prema stanju demokracije u vrijeme pandemije. Ukoliko se Von der Leyen i ostali dužnosnici EK-a nađu krivima za netransparentnu proceduru nabave cjepiva, ugovore s proizvođačima i neodgovornu potrošnju resursa poreznih obveznika EU-a, to će bitno promijeniti prevladavajući stav da stanje zdravstvene hitnosti opravdava sve što se događalo u krizi s COVID-om i da su kritike rezervirane za populističke lunatike i teoretičare zavjere. Nataša Škaričić za Novosti.