Naslage bazaltnih stijena: Rješenje za klimatsku krizu moglo bi biti na dnu oceana - Monitor.hr
29.06. (18:00)

Ajmo, što se čeka?

Naslage bazaltnih stijena: Rješenje za klimatsku krizu moglo bi biti na dnu oceana

Jedna od vizija znanstvenika, koji rade na projektu Solid Carbon, jest izgraditi platforme na oceanima, na kojima bi se umjesto vađenja nafte, “ubrizgavalo” ugljični dioksid u morsko dno. Prema njihovim nacrtima, kroz vjetroturbine “usisavao” bi se ovaj plin iz zraka te pumpao u rupe na morskom dnu.

Ako bi sve išlo prema njihovu planu, CO2 zauvijek bi ostao pohranjen u stijenama na dnu oceana, a razliku od drugih tehnika skladištenja, ne bi dolazilo do vraćanja ugljika u atmosferu i daljnjeg zagrijavanja planeta. Zapravo, riječ je o prirodnom procesu, koji se već odvija na Zemlji jer su bazaltne stijene, kojima obiluju neke morske lokacije, vrlo reaktivne i sastavljene od metala koji skladište CO2 i kemijski se spajaju s njim te formiraju karbonatne minerale. Bazalt je razlomljen i porozan pa ostavlja dovoljno prostora za nove karbonate koji mogu popuniti praznine. Green


Slične vijesti

06.12.2023. (08:00)

Škrta zemlja nikoga ne hrani

Povezanost klimatske krize s migracijama i sukobima

Klimatske promjene možda neće direktno ili neizbježno dovesti do sukoba, ali njihova interakcija s drugim društvenim, političkim i ekonomskim faktorima može pojačati i pogoršati negativne učinke po mir, stabilnost i sigurnost. Katastrofe poput poplava ili oluja mogu dovesti do neposrednog izmještanja stanovništva te se u takvim slučajevima može govoriti o jasnoj vezi između klimatskih promjena i migracija. Međutim, nisu sve migracije potaknute klimatskim promjenama. Utjecaj klimatskih promjena na populaciju uvelike ovisi i o odgovoru države na krizu, budući da političke odluke određuju distribuciju sredstava i pomoći, a mogu dovesti i do produbljivanje nejednakosti. Faktograf

03.12.2023. (14:00)

Ako se nešto ne pokrene, ali za stvarno

Mučni scenariji za rješenje klimatskih promjena: Užareni planet hladit će oluje

Ujedinjeni narodi objavili su početkom godine da su ljudi uspjeli spasiti ozonski omotač i da bi ozonske rupe trebale potpuno nestati do 2050. Iako će posljedice stanjivanja ozonskog omotača ostati, mnoge su stvari istraživači, političari i gospodarstvenici trebali naučiti iz načina na koji je riješen problem ozonskih rupa. Ova će godina biti proglašena najtoplijom otkako postoje sustavna meteorološka motrenja. To je posljedica združena djelovanja klimatskih promjena i pozitivne faze ENSO procesa u Tihom oceanu, tj. El Niña. Zbog klimatskih promjena treba razvijati sustave za obranu od požara i poplava, jačati poljoprivredu i infrastrukturu te podizati kvalitetu sustava za rana upozorenja na vremenske nepogode. Glavni izvori novih količina plinova, poput ugljikova dioksida i metana, rezultat su korištenja ugljena, nafte i plina te krčenja šuma i promjena u korištenju zemljišta. Lider

18.02.2023. (21:00)

Svakog dana u svakom pogledu sve više zarađujem

Milina od nafte i plina

Rekordno niska cijena nafte: Tko od koga profitira, a tko gubi? - Poslovni dnevnik

Šest najvećih zapadnih kompanija koje se bave proizvodnjom nafte i plina u 2022. godini zaradile su ukupno 200 milijardi dolara profita, što je najviše u povijesti te industrije. Taj su rekordni rezultat ostvarile ispumpavajući i prodajući fosilna goriva, upravo ono što treba napustiti kako bi se zaustavila klimatska kriza, i to u kontekstu povećanja cijena fosilnih goriva izazvanog ratom u Ukrajini, što je ponegdje okvalificirano kao ratno profiterstvo. Rekorder među profiterima je američki ExxonMobil, kompanija koja se tradicionalno najviše odupire pritiscima da se dekarbonizira; Exxon je u 2022. godini povećao proizvodnju, što je rezultiralo rastom vrijednosti njegovih dionica od čak 50 posto i godišnjim profitom od 55,7 milijardi dolara. Nakon što su napustile tržište Rusije europske naftne kompanije sve se više okreću projektima u bivšim afričkim kolonijama. Talijanski Eni tako je potpisao ugovore s Libijom, Shell i Equinor s Tanzanijom, dok Total ulaže u Mozambiku i Južnoafričkoj Republici. Novosti

05.12.2022. (13:00)

Proleteri svijeta, klimatizirajte se

Studija: Klimatska kriza ubija radnike

Radnici koji već sada rade slabo plaćene poslove teško da će osigurati vlastitu imovinu od posljedica klimatske krize poput poplava i požara. Hrvatska je pri samom vrhu država članica EU po veličini šteta od ekstremnih klimatskih događaja u odnosu na BDP, a pri samom dnu po udjelu osigurane štete. Dok su, prema Europskoj agenciji za okoliš, osigurani gubitci u Danskoj i Nizozemskoj 56% i 55%, u Hrvatskoj je osigurano svega 3% štete. I tu dolazimo do smrtonosnog razloga – svi se radnici neće moći jednako moći zaštititi od vrućina. Radnici hitnih službi za vrijeme najvećih poremećaja, bile to ekstremne temperature, poplave ili odroni, samo će imati neusporedivo više posla. Faktograf

17.07.2021. (10:00)

Ako ništa, da barem ublažimo posljedice

Komentar: Moramo se prilagoditi klimatskoj krizi

Protiv paklene vrućine jedva da ima nekih mjera za prilagodbu, ali barem nešto mogu pomoći urbanistički koncepti: kotline kroz koje će dolaziti svjež zrak, zelene površine koje djeluju na snižavanje temperature umjesto betona i asfalta koji još dodatno akumulira toplinu. Ima prokušanih metoda i protiv poplava i žestokih kiša koji nadilaze velike kanale i brane. Doista uz mnoge njemačke rijeke već odavno postoje brane i prostori za poplavljivanje. Ponegdje ima i riječnih livada kao područje prihvata vode i koji se bez poteškoća mogu poplaviti. Takva područja ubuduće treba postaviti i u gradovima: na primjer usred Rotterdama je trg na kojem je namjerno postavljeno tri velika bazena. Deutsche Welle o klimatskoj krizi, a nakon katastrofalnih poplava ovih dana u Njemačkoj.

16.01.2020. (16:00)

Sir David Attenborough: Došao je trenutak krize klime… dok ovo govorim jugoistok Australije gori. Zašto? Jer temperature na Zemlji rastu