NASA: Zemlja danas ima više zelenih površina nego prije 20 godina - Monitor.hr
08.04.2022. (20:00)

Zeleno-plavi planet

NASA: Zemlja danas ima više zelenih površina nego prije 20 godina

“Global greening” ili globalno ozelenjavanje prvi su otkrili istraživači sa Sveučilišta u Bostonu sredinom 1990-ih. Naime, sateliti koji kruže oko Zemlje (MODIS) pružaju podatke visoke rezolucije, pomažući istraživačima da prate što se događa sa Zemljinom vegetacijom. Danas ima oko dva milijuna kvadratnih kilometara više zelenih površina nego prije 20 godina, što je povećanje od 5 %. Zelene površine su se povećavale u prosjeku za 2,3 % po desetljeću. Zemlje koje su najviše pridonijele ozelenjavanju su Kina (11%), Indija (7%), EU (5%), Kanada (4%), Rusija (4%), Australija (3%), Sjedinjene Američke Države (3%) i Meksiko (2,5%). “Kina i Indija čine trećinu ozelenjavanja, što je zanimljiv podatak s obzirom na to da se često govori kako ove zemlje provode degradaciju i eksploatiraju prirodne resurse“. Green


Slične vijesti

02.12. (22:00)

Zemlja se okreće kako mi želimo

Ljudi su pomaknuli Zemljinu os rotacije

Nova studija, objavljena u časopisu Geophysical Research Letters, pokazala je da masivno crpljenje podzemne vode za piće, poljoprivredu i industriju ima značajan utjecaj na pomicanje Zemljine osi rotacije i na globalno podizanje razina mora. Ovo istraživanje razotkriva aspekt ljudskog utjecaja na geofizičke procese planeta koji je do sada bio zanemarivan. Na položaj Zemljine osi rotacije utječu preraspodjele masa unutar Zemljine kore, klimatske promjene i drugi faktori. Masivno crpljenje podzemnih voda iz vodonosnika (podzemnih slojeva koji zadržavaju vodu ispod poroznog tla) jedan je od ključnih faktora u redistribuciji mase na Zemlji. Nova studija pokazala je da se između 1993. i 2010. Zemljin pol rotacije pomaknuo za oko 78.48 cm prema istoku, odnosno da se pomicao oko 4.6 centimetara godišnje, što se izravno povezuje s redistribucijom mase uzrokovanom crpljenjem podzemnih voda. Index

22.10. (13:00)

Kozmički horor

Magnetsko polje našeg planeta važno je zbog očuvanja života od kozmičkih zraka, polovi na njemu se svakih par sto tisuća godina mijenjaju i stvaraju – zvukove

Geomagnetski polovi Zemlje u povijesti su zamjenjivali svoje položaje prosječno svakih 200.000 do 300.000 godina. Ovi preokreti izazivali su poremećaje u zaštiti života na Zemlji od kozmičkog i solarnog zračenja koju pruža magnetsko polje. Zadnji se dogodio prije oko 40 tisuća godina. Iako nema jasnog predviđanja kada će se sljedeći put dogoditi preokret, neki znanstvenici spekuliraju da bi on već mogao biti u tijeku, jer magnetsko polje trenutno slabi, osobito u području Južnog Atlantika. U novoj kreaciji europski geoznanstvenici mapirali su tzv. Laschampsov događaj i predstavili ga koristeći prirodne zvukove, poput škripanja drveta i sudara stijena. U tu svrhu kombinirali su satelitske podatke s dokazima o kretanju linija magnetskog polja na Zemlji. Što otprilike zvuči… ovako. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

19.09. (09:00)

Eppur si muove

Milijarde godina prikazane u 60 sekundi: Evo kako je Zemlja izgledala nekad…

Geolozi iz Australije i Kine nedavno su objavili s vizualnim prikazom svih promjena kroz koje je prošla Zemlja u 1,8 milijardi godina, i to ubrzano, u jednoj minuti. Kontinentalne ploče su se pomicale, a prije 200 milijuna godina pojavio se superkontinent Pangea, koji je postojao u doba dinosaura. Potom su bili superkontinenti Nuna pa Rodinija pa je između gotovo milijardu godina bilo  razdoblje tektonske neaktivnosti. Green

03.09. (14:00)

Zamisli planet u čijoj se sredini nalazi - jedna velika krafna

Naš znanstvenik otkrio kako nas magnetsko polje kod jezgre Zemlje štiti od Sunčeva vjetra i radijacije iz svemira

“Otkrili smo prstenastu strukturu unutar vanjske, tekuće jezgre Zemlje koja se prostire oko njena ekvatora, do dubine od oko nekoliko stotina kilometara ispod granice na kojoj se jezgra dodiruje s plaštom Zemlje“, objavio je prof. Hrvoje Tkalčić s australskog sveučilišta, pa objasnio: “Vanjska jezgra je rotirajuća tekuća kugla željeza nešto veća od planeta Marsa. U njoj rastaljeno željezo u turbulentnom gibanju indukcijom održava Zemljino magnetsko polje”. Ovo otkriće baca novo svjetlo na strukturu Zemljine jezgre i njene dinamike i pomoći će u razumijevanju fundamentalnih planetarnih procesa od kojih je jedan postojanje geodinama. Dinamo imaju i drugi planeti, ali ne i naša planetarna sestra Venera, što je svojevrsna zagonetka. Bug

20.08. (13:00)

Svemirski komunalci

Zemljina orbita je puna smeća, čistit će je japanska tvrtka

Astroscale je priopćio da će u utorak potpisati petogodišnji ugovor o uklanjanju otpada iz Zemljine orbite s Japanskom agencijom za istraživanje svemira (JAXA). Pritom će razviti novu svemirsku letjelicu pod nazivom ADRAS-J2 koju će opremiti tehnologijom robotske ruke za hvatanje svemirskog otpada. Cilj je započeti s prikupljanjem otpada do ožujka 2029., stoji u priopćenju kompanije. Svemirski otpad sve više postaje rizik za misije u svemiru, budući da je broj satelita u orbiti naglo porastao. HRT

22.07. (20:00)

Podvodni komad zemlje

Britanski znanstvenici otkrili su izgubljeni protomikrokontinent ispod arktičkog Davisova prolaza, što nudi nove uvide u Zemljine tektonske misterije

Tu kopnenu masu dugu 400 kilometara, smještenu ispod Davisova prolaza između Kanade i Grenlanda, pronašli su znanstvenici s britanskog Sveučilišta Derby tijekom proučavanja kretanja tektonskih ploča u toj regiji. Nazvan Protomikrokontinent Davisova tjesnaca, taj se tektonski blok odvojio od kontinenta zbog dugotrajnog rascjepa i širenja morskog dna između Grenlanda i Sjeverne Amerike, objasnili su znanstvenici. Protomikrokontinenti, dio kontinentalne litosfere, nastaju kada se tektonske ploče litosfere, pokretane polutekućim slojem stijena ispod njih, pomaknu i uzrokuju pukotine. Znanstvenici se nadaju da će njihova otkrića pomoći u razumijevanju drugih protomikrokontinenata diljem svijeta. Zimo

20.07. (19:00)

Taman mi treba i više od 24 sata da sve stignem

Studija: Otapanje polarnog leda otežava rotiranje Zemlje, dani se produžuju

Kretanju Zemlje prvenstveno upravljaju Mjesečevo gravitacijsko privlačenje i unutarnji procesi u jezgri i plaštu. No topljenje ledenih ploča uzrokovano ljudskom aktivnošću pomiješalo se s tim prirodnim uzrocima. Nova studija otkriva da se Zemljina os centrifuge mijenja zbog klimatskih promjena i unutarnje dinamike planeta. Istraživanje ETH Zuricha pokazuje da usporavanje malo produljuje naše dane – samo nekoliko milisekundi u usporedbi s tipičnih 86,400 sekundi. Topljenje leda preraspodjeljuje masu, a ta promjena, prema zakonima fizike, usporava Zemljino okretanje. Revija HAK

14.06. (13:00)

Ako nas to može spasiti, samo naprijed

Uređaj za predviđanje budućnosti: Znanstvenici stvorili ‘digitalnog blizanca’ Zemlje

Znanstvenici su izgradili složenu digitalnu simulaciju našeg planeta kako bi pomogli pripremiti se za budućnost koju nam donose klimatske promjene. Ovaj računalni model, poznat kao Destination Earth (DestinE), uzima u obzir vremenske i klimatske sustave, kao i naš utjecaj na planetu, kako bi pružio pouzdane informacije o ekstremnim vremenskim prilikama i klimatskim promjenama. DestinE je AI-pogonjen “digitalni blizanac” koji virtualno simulira interakciju između prirodnih fenomena i ljudskih aktivnosti. Cilj je predvidjeti njihov učinak na ključne sustave kao što su voda, hrana i energija. U prošlosti su predviđanja klime i vremenskih prilika bila usmjerena na lokalne regije ili veće globalne sustave. DestinE objedinjuje sve te informacije zajedno s ljudskim djelovanjima kako bi prikazao složene procese cjelokupnog zemaljskog sustava. Green

27.05. (00:00)

Za praćenje susjeda

Sateliti više nisu samo za signal i špijunažu: raste industrija satelitskih slika Zemlje

Zemlju su u početku satelitski snimale najmoćnije države, a od početka ovoga stoljeća to rade i brojne tvrtke za komercijalnu namjenu. U orbiti lebde mnogi sateliti, od obrambenih špijunskih do onih za upravljanje okolišem i analizu klimatskih promjena. Ti sateliti neprestano snimaju Zemlju, a slike koje odašilju služe za čitanje i analizu vrijednih podataka koji se upotrebljavaju u obavještajnoj službi i ratovanju, meteorologiji, poljoprivredi, šumarstvu, geologiji, kartografiji, oceanografiji, očuvanju okoliša, izradi razvojnih planova, obrazovanju… Osim raznim institucijama, satelitske slike Zemlje korisne su i znanstvenicima, konzultantima, upravama tvrtki ili samo znatiželjnicima koje zanima kamo ide ovaj planet. Pokraj Google Eartha, tu je i ESRI World Imagery Wayback, USGS EarthExplorer… No, koliko god bilo korisno i precizno, satelitsko prikupljanje podataka izaziva zabrinutost. Nije ni jasno regulirano ni etički čisto. Lider