Naplata PDV-a na male pakete iz Kine od 1. srpnja - Monitor.hr
16.05.2021. (08:00)

Iz Kine s ljubavlju i PDV-om

Naplata PDV-a na male pakete iz Kine od 1. srpnja

Od 1. srpnja 2021. ukida se oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu pošiljki male vrijednosti do 22 EUR (160,00 kuna). To će obuhvatiti sve komercijalne pošiljke koje pristižu u Hrvatsku iz trećih zemalja ili trećih područja, neovisno o njihovoj vrijednosti. U “treće zemlje” od početka ove godine spada i Velika Britanija. Rezime promjena:

  • Paketi iz Kine i ostalih zemalja izvan EU, vrijednosti do 160 kuna, od 1. srpnja će za običnog kupca iz Hrvatske poskupjeti za 25%
  • U slučaju da je paket naručen preko trgovca iz EU koji se koristi sustavom IOSS, on će kupcu izravno zaračunati hrvatski PDV (vrijedi za sve pakete vrijednosti do 1.135 kuna)
  • Kada paket stiže izravno od prodavača iz, primjerice, Kine, primatelj će hrvatskih 25% PDV-a (ako ga prodavatelj nije ranije zaračunao) na ukupnu vrijednost platiti prilikom preuzimanja paketa
  • Na pakete vrijednosti do 160 kuna i dalje se neće zaračunavati carina niti troškovi carinskog postupka (osim za alkoholne proizvode, parfeme i toaletne vode, duhan i duhanske proizvode).

Sve navedeno je propisano odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje su usklađene s direktivama Vijeća EU te stupa na snagu 1. srpnja 2021. godine. Bug


Slične vijesti

06.12. (16:00)

Na mladima kredit ostaje

Vlada u saborsku proceduru šalje paket poreznih izmjena

Vlada predlaže uvođenje poreza na nekretnine od 0,6 do 8 eura po kvadratu, uz izuzetak za stalno stanovanje. Osobni odbitak raste na 600 eura, a granica za veću poreznu stopu se povećava. Iseljenici koji se vrate oslobođeni su poreza na plaće pet godina. Prag za ulazak u PDV sustav podiže se na 60 tisuća eura. Olakšice za mlade do 30 godina ostaju, uz dodatke za poslodavce koji zapošljavaju na neodređeno. Premijer naglašava fokus na stambenu politiku i jačanje kreditne sposobnosti mladih za lakše rješavanje stambenog pitanja. Lider

07.10. (17:00)

Porez svima, a ne samo nama

Viktor Viljevac: Zašto i Hrvatska ne uvede dodatan porez bankama?

Rekordna profitabilnost banaka posljedica je toga što je Hrvatska ušla u eurozonu, odnosno, uvela euro. Ulaskom u eurozonu (nju čine sve države članice EU-a koje imaju euro) Hrvatska se odrekla monetarnog suvereniteta koji je imala prije uvođenja eura, a odluke o monetarnoj politici koja se provodi u Hrvatskoj sada se donose u Frankfurtu, na razini ECB-a. Tako smo u Hrvatskoj od početka 2023. godine vidjeli, na primjer, rast kamatnih stopa na gotovinske nenamjenske kredite, kredite poduzećima, kao i oročene depozite.

Devet od dvadeset država članica eurozone uvelo je od 2023. godine dodatne poreze bankarskom sektoru radi snažnog rasta profitabilnosti, a neke koje to nisu učinile, kao što je Cipar, javnosti su pružile argumente protiv dodatnog poreza. S druge strane, u Hrvatskoj je javna rasprava o snažnijem oporezivanju banaka bila slaba. U rujnu prošle godine ministar financija je izjavio kako „Vlada nije sklona selektivnom oporezivanju banaka“, ali bez navođenja argumenata zašto je tako odlučeno. Vidjeli smo da su banke 80 posto rekordne dobiti iz 2023. godine isplatile dioničarima, a HNB očekuje slična kretanja i za 2024., kao i naredne godine.

Stoga je teško pravdati izjavu ministra financija iz rujna ove godine kako se „stav Vlade po pitanju dodatnog oporezivanja banaka nije promijenio“, ponovno bez argumentiranja takvog stava. I Vlada i HNB su prije uvođenja eura govorili da će uvođenje negativno utjecati na profitabilnost banaka. Treba li netko snositi političku odgovornost za odstupanje od najavljenog? Viktor Viljevac za Nacional.

01.10. (18:00)

Dio si zadrže

Gotovo pola milijuna umirovljenika plaća porez, država samo prošli mjesec uprihodovala više od 15 milijuna eura

Porez na mirovinu računa se na razliku između osobnog odbitka i visine mirovine. Porez na mirovinu u rujnu je platilo gotovo 500.000 umirovljenika. Poreznih platiša među umirovljenicima je tako ovoga mjeseca oko 70.000 više, jer su mirovine rasle usklađivanjem u prosjeku za oko 40 eura. Iznos koji država uprihoduje će se mijenjati ovisno o daljnjoj poreznoj politici države, ali i lokalne samouprave, navodi Mirovina. Prije srpanjskog usklađivanja mirovina porez na mirovinu plaćalo je oko 35 posto umirovljenika, njih 364.000. Poreznih platiša nakon svakog usklađivanja sve je više, jer rastom mirovina prelaze osobni odbitak od 560 eura. Poslovni

24.09. (16:00)

Sretan povratak porezima: apartmani, apartmani svuda!

Porezna reforma mijenja puno toga, evo pregleda ključnih promjena

Novi porezni zakon uvodi nekoliko važnih promjena (Index):

  • Porez na nekretnine: Oporezivat će se nekretnine koje nisu korištene više od 10 mjeseci godišnje. Porez će se kretati između 0,6 i 8 eura po kvadratnom metru, s različitim stopama po zonama
  • Porez na turistički najam: Paušalni porez za najam drastično raste, s maksimalnim iznosom do 300 eura po krevetu
  • Oslobađanje povratnika od poreza na dohodak: Povratnici koji se vrate u Hrvatsku nakon najmanje dvije godine u inozemstvu bit će oslobođeni poreza na dohodak na pet godina
  • Veće porezne olakšice: Povećava se osobni odbitak i prag za višu stopu poreza na dohodak

Općenito, Vlada nastoji prebaciti porezno opterećenje s rada na imovinu i smanjiti neravnoteže u poreznom sustavu.

07.09. (01:00)

Više se isplati imati krevet nego diplomu ekonomije

Porezi nisu nikome posebno zanimljivi ni dragi, a kod nas vlada uvjerenje da su najviši i da gore ne može

Iz Liderovog članka se može zaključiti da uvjerenje o visokom poreznom opterećenju u Hrvatskoj nije potpuno točno, barem kad je riječ o turističkom najmu. Vlasnici apartmana plaćaju fiksni, relativno nizak paušalni porez bez obzira na stvarni prihod, dok porez na dohodak ili stvarne zarade nije primjenjiv. Porez na nekretnine još uvijek nije uveden, što dodatno olakšava situaciju za vlasnike više nekretnina. Suprotno uvriježenom mišljenju, mnogi aspekti poreznog sustava, posebno u turizmu, pružaju relativne povlastice u odnosu na druge zemlje ili sektore.

26.03. (13:00)

The spice must flow

Što Milanović i Plenković misle o hrvatskoj ekonomiji

Što se tiče Plenkovića, s obzirom na to da je na premijerskoj poziciji od 2016. godine, njegove izjave o ekonomskim pitanjima uglavnom se svode na samohvalu. Nabraja statističke podatke koji idu u prilog njegovoj Vladi, bez nekih konkretnih poruka u kojem smjeru će se ekonomska politika dalje kretati. Hvali se rastom BDP-a i ostvarenju ambicija ciljeva Razvojne strategije prije roka, iako zaboravlja reći da je poboljšanju tog statističkog podatka doprinijelo i to što se broj stanovnika smanjio ispod 3,9 milijuna. Pritom se uglavnom oslanja na EU fondove.

Milanović je pak u medijima najavio kako će se upravo taj novac u narednom razdoblju smanjivati, napisao je da se ne smijemo zadovoljiti dosadašnjim korištenjem europskih fondova, da moramo biti bolji u korištenju tog novca. Kad završi korištenje europskih fondova ističe kako ne smijemo ostati na 70 posto prosjeka razvijenosti Europske unije. Velike i bogate države nije da nas vole ili ne vole, ali ne daju nam novac da bismo im konkurirali. Dotaknuo se i poreza, za koje smatra da ih nema potrebe dodatno rasterećivati. Pritom ni jedan niti drugi nisu odlučni oko poreza na nekretnine. Forbes

10.02.2023. (17:00)

Sve će se to vratiti

Dva lica hrvatskog javnog duga i poreza

Povoljnija javnofinancijska situacija u Hrvatskoj u posljednje vrijeme mogla bi se iskoristiti za smanjenje fiskalnih opterećenja. Ili pak za financiranje razvoja i jačanje gospodarstva. Neki smatraju kako bi sada bilo povoljno vrijeme za smanjenje poreza. No, mnogi pad javnog duga i budžetski suficit, iako to predstavlja dobru vijest, smatraju da treba primiti s oprezom. Samnjenje PDV-a pomoglo bi i povećanju konkurentnosti hrvatskog turizma. Dugoročno bi u većem interesu hrvatskih poslodavaca bio zaokret državne i lokalnih vlasti u pokretanju programa javne stanogradnje i jačanja socijalnih servisa. Od veće koristi bilo bi i državno ulaganje u energetsku i prehrambenu neovisnost te digitalizaciju nego smanjenje poreza. Dug potiče produktivnost dužnika. DW

12.02.2020. (08:00)

Vlada u promilima

Velimir Šonje: Odakle se, odjednom, stvorio taj porez na grijeh?

Novi porezi zadnje su utočište kako nešto ne bi pošlo ukrivo pred izbore na jesen. Fiskalna odgovornost – mali deficit ili suficit proračuna i pad omjera javnog duga i BDP-a – predstavlja jednu od rijetkih uporišnih točaka aktualne Vlade. Bez toga, nije lako argumentirati da su napravili posao u toku mandata. U drugim pokazateljima nemaju se čime uvjerljivo distancirati od prethodnika – piše Velimir Šonje.

01.01.2020. (10:00)

Danas stupaju na snagu ove promjene poreznog zakona

  • Porez na dohodak: mladi do 30 godina plaćaju manji porez na dohodak (do 25 godina ništa, od 26. do 30. godine 50%).
  • Niža stopa PDV-a za ugostiteljstvo – 13 posto
  • Porez na dobit – stopa od 12 posto za sve s ukupnim prihodom do 7,5 milijuna kuna
  • A od 1. travnja 2020. biti će potrebno fiskalizirati i ponude, ne samo račune

Opširnije