Nakon teške prometne nesreće 1995. u Švedskoj uveli revolucionarnu promjenu u sigurnosti u prometu, danas imaju manje poginulih na cestama nego ikad - Monitor.hr
26.05. (20:00)

Počeli su praviti ceste za ljude koji griješe

Nakon teške prometne nesreće 1995. u Švedskoj uveli revolucionarnu promjenu u sigurnosti u prometu, danas imaju manje poginulih na cestama nego ikad

Godine 1995. dogodila se teška nesreća na autocesti E4 u blizini Stockholma u Švedskoj. Petero mladih ljudi putovalo je u automobilu kada se vozilo prevrnulo u blizini izlazne rampe za trgovinu IKEA. Automobil je udario u betonsku konstrukciju koja je nosila uličnu rasvjetu uz rub ceste, a svih pet putnika je poginulo. Danas Švedska ima jednu od najnižih stopa poginulih u cestovnom prometu na svijetu, a priča o tome kako je zemlja nastojala svesti taj broj na nulu nudi lekciju drugim zemljama. Umjesto na vozače, tadašnji voditelj cestovne sigurnosti, koji je bio medicinski stručnjak, apelirao je da se s cesta uklone, odnosno udalje nosači i druge smrtonosne prepreke. To je promijenilo samo gledanje na prometne nesreće, a utjecalo je i na projektiranje samih cesta. Index


Slične vijesti

23.06. (16:00)

Bolje da završi u cesti nego u oceanima

Ceste od plastike: novi tip asfalta, ekološki prihvatljiviji

Proces izrade materijala koristi zajedničke karakteristike plastike i bitumena, jer bitumen dolazi iz istog ulja kao i plastika. Kažu da su plastične ceste stabilnije od klasičnih prometnica i ne ispuštaju sitna čestice u okoliš poput asfalta u koji je ugrađena guma. Već se koriste na brojnim lokacijama diljem svijeta (Velika Britanija, Bahrain, Australija…), a nerijetko i kao privatne ceste te parkirališta. Plastični putovi traju duže te imaju manje pukotina od onih napravljenih uobičajenim asfaltom. Sa svakim kilometrom ovih cesta iskoristi se ekvivalent više od 750 tisuća jednokratnih plastičnih vrećica. Revija HAK

15.05. (10:00)

I dalje miljama ispred nas

Radovi na cesti bez zastoja prometa – Švicarci uveli montažni most

Ovaj most se zove ASTRA, djelo je Švicarskog saveznog ureda za ceste (FEDRO). Riječ je o pokretnoj konstrukciji dužine 257 m i širine 7,57 m, koja se uzdiže 4,65 m iznad ceste. Nakon što se montira i hidraulički podigne, može se pomicati uzdužno ili po širini. To omogućuje da se njegov položaj mijenja dok se veći dio ponovno postavlja ispod. ASTRA je trenutno postavljena na autocesti A1, osi istok-zapad Švicarske i koja prolazi kroz sjever zemlje, između Recherswila i Luterbacha prema Zürichu i dignuta je tijekom samo dvije noći, između 5. i 7. travnja. Na ovoj cesti obnavljaju dionicu dugu 1,5 km. Revija HAK

07.05. (20:00)

Ima jedna duga cesta...

Najduža ravna cesta na svijetu nema zavoja, ali ni uzbrdica

Do prije nekoliko godina službeni naslov najduže ravne ceste pripadao je dijelu australske autoceste Eyre duljine oko 146 km. Međutim, ovu časnu titulu sada drži Autocesta broj 10 u Saudijskoj Arabiji. Cijela ruta duga je 256 km i povezuje Ad Darb, koji se nalazi u blizini Crvenog mora, s Al Bathom, smještenim tik uz Perzijski zaljev. U blizini potonjeg grada, smještenog oko 50 km južno od Katara, počinje najduža, potpuno ravna dionica rute, duljine čak 240 km. Upravo je taj fragment upisan u Guinnessovu knjigu rekorda kao najduža ravna ruta na zemlji. Revija HAK

27.03. (10:00)

Kao da ga je Musk dizajnirao

ARRES: Prvo autonomno robotsko vozilo za popravak cesta

Ovo vozilo zove se Autonomous Road Repair System – skraćeno ARRES – i trenutno je na testiranju u Hertfordshireu (Velika Britanija). Koristi razne senzore, kamere i drugu tehnologiju u kombinaciji s opremom koja sama popunjava pukotine. Uz to, ARRES ima sposobnost daljinskog upravljanja, a smisao projekta je razviti nešto što može samostalno obavljati popravke na cestama 24 sata dnevno. Revija HAK

12.01. (09:00)

Raskružje

Amerikanci grade drugo ‘turbokružno’ raskrižje: biste li se snašli u njemu?

Turbokružna raskrižja su prvi put osmišljena u Nizozemskoj 90-ih godina prošlog stoljeća, a dizajnirana su s idejom da se dodatno poveća sigurnost. Za razliku od drugih kružnih tokova s više traka, oni imaju povišene razdjelnike traka koji sprečavaju vozače da mijenjaju trake dok voze u krugu. Cesta koja vodi do kružnog toka dizajnirana je tako da razvrsta vozače u trake prije nego što uđu u raskrižje. Tamo, pak, mogu jednostavno slijediti svoju traku, vozeći u raskrižju i završiti na ispravnom izlazu. Revija HAK

10.01. (11:22)

Sol na cesti: dobra protiv poledice, ali i potencijalno opasna jer privlači divljač

04.01. (18:00)

Nije sve u brzini, ima nešto i u širini

Manje je nesreća zabilježeno na užim cestama nego na onim širokima


Istraživanje provedeno u sedam američkih gradova pokazalo je zanimljive rezultate. Unatoč očekivanjima da veća širina prometnih traka dovodi do manje nesreća, istraživači su zaključili suprotno. Analizirajući 7670 dionica cesta, fokusirali su se na 1117 dionica i otkrili da su uže gradske ceste sigurnije od širih. Većina gradskih odjela za prijevoz preferira gradske ulične trake širine od 3 do 3.6 metara, gdje je to moguće. Međutim, znanstvenici su otkrili da na cestama gdje je širina 2.75 metara nema značajnijeg smanjenja nesreća pri brzini od 32 km/h, ali se drastično smanjio broj sudara pri brzini od 50 do 55 km/h. Osim toga, uže ceste potiču sigurnost pješaka s više prostora za nogostupe i biciklističke staze. (RevijaHAK)

09.08.2023. (13:00)

Zimsko-ljetna služba

Tijekom najvećih vrućina Nizozemci ceste zalijevaju slanom vodom

Sol i ceste obično vežemo za zimski period kad treba spriječiti poledicu. Nizozemski cestari, pak, za najvećih vrućina obilno posipaju ceste solju, odnosno zalijevaju prometnice otopinom u kojoj je najvažniji sastojak sol! Tako sprečavaju oštećenja asfalta, odnosno snižavaju temperaturu podloge na kojoj se vozi. Kako? Sol iz zraka izvlači vlagu koja barem djelomično hladi asfalt. Tako se sprečava pucanje asfalta. Ovu metodu najčešće koriste općine i regije u istočnom dijelu Nizozemske i dosad se pokazala dobrom. Revija HAK

24.07.2023. (12:00)

Ceste koje zrače

Žele prekriti ceste radioaktivnim materijalom

Brojne grupe i udruge koje se kreću od ekoloških do konzervativnih pozivaju guvernera Floride Rona DeSantisa da stavi veto na prijedlog zakona, jer ako bude potpisan, omogućio bi korištenje fosfogipsa (nusproizvoda proizvodnje gnojiva) u izgradnji cesta diljem ove države. Agencija za zaštitu okoliša (EPA) zabranjuje upotrebu fosfogipsa zbog opasnosti koju predstavlja za cestare i okoliš. Mnogo je protivnika ovog zakona. Neki tvrde da je to opasan način da se industrija gnojiva oslobodi nusproizvoda jer ne bi morali pakirati i sigurno skladištiti fosfogips, već bi ga jednostavno mogli dati državi na korištenje (Florida je već uskladištila više od 1 milijarde tona takvog materijala). Već su ga htjeli “progurati” 2020. godine, no nakon provedenih peticija su ipak odustali od njegovog uvođenja. Materijal inače nema visoku radioaktivnost, no dovoljnu da izaziva zabrinutost. Revija HAK

13.07.2023. (13:58)

U Japanu tjeraju medvjede od cesta i gradova zastrašujućim vukovima – robotima