Nakon ruske invazije na Ukrajinu - kineski napad na Tajvan?

Pod mentorstvom

Nakon ruske invazije na Ukrajinu – kineski napad na Tajvan?

Stručnjaci vjeruju da bi ruski napad na Ukrajinu mogao ohrabriti Kinu da poduzme slične mjere protiv Tajvana, na koji Peking polaže pravo. Peking već dugo ima pretenzije prema ovom demokratskom otoku i obećao je da će ga jednog dana zauzeti, silom, ako bude potrebno. Neki stručnjaci kažu da, iako je Kina odbacila usporedbu između Ukrajine i Tajvana, komunistička vlada u Pekingu još uvijek analizira reakciju međunarodne zajednice na rusku invaziju na Ukrajinu. Peking će sigurno izvući pouke koje može iskoristiti u svojoj strategiji prema Tajvanu. Pomno će pratiti ruski priručnik o hibridnom ratovanju i kako Moskva kombinira dezinformacije s kibernetičkim napadima kako bi utjecala na situaciju na terenu i oblikovala stavove prema sukobu. DW

Kina Tajvan

Da znaš, mnogo je dug

Uskoro otvorenje najdužeg tunela na svijetu, dug je 22,13 km i nalazi se u Kini

Nalazi se na prosječnoj nadmorskoj visini većoj od 3 tisuće metara i prolazi kroz gorje Tian Shan, jedan od najvećih planinskih lanaca na svijetu, piše Forbes BiH. Vrijeme putovanja na drugu stranu gorja skratit će se s tri sata na samo 20 minuta. Ukupno vrijeme putovanja autocestom dugom 319,72 kilometra, koja sada prolazi kroz gorje, smanjit će se za više od polovice. Autocestu koja povezuje dva najnaseljenija grada ove kineske regije, Urumqi i Korlu, bit će moguće prijeći za samo tri sata umjesto dosadašnjih sedam. Forbes

Kina Tian Shan tuneli

Htjeli su da bude što bliže Suncu

Novi fotonaponski park u Tibetu na nadmorskoj visini od 5228 metara

Dosad je rekord za solarni park bio 4700 metara. Sustav baterijskog skladištenja energije od 20 MW/80 MW (BESS) tvrtke Sungrow ima naprednu tehnologiju, omogućavajući ultrabrzu regulaciju napona i frekvencije kao i stabilizaciju mreže. Ovaj naoko kompleksni sustav izgrađen je samo u 115 dana. Revija HAK

fotonaponska elektrana Kina Tibet

Došli smo do kraja, sad idemo prema natrag

Kinezi imaju riječ ‘neijuan’, koji označava društvo koje se više ne može razvijati

Doslovno znači kotrljanje prema unutra, odnosno involuciju, sociološki koncept koji označava društvo koje se više ne može razvijati, ma koliko god se trudilo. Isti se koncept može primijeniti i na pojedinca. Nakon desetljeća brzog rasta, mlađe generacije Kineza, naročito milenijalci i generacija Z osjećaju da više ne postoje poslovne prilike koje su bile dostupne njihovim roditeljima te da naporan rad više ne nudi zajamčene nagrade ili zadovoljstvo.

Iako su tijekom pandemije covida-19 mnogi bili fizički zarobljeni, velik je broj ljudi osjećao i ekonomsku zatvorenost. Naime, pojam ‘neijuan’ često se odnosi na opisivanje određenih grana kineskog gospodarstva. Vlasti u proteklih nekoliko godina masovno ulažu u ‘novu kvalitetu proizvodnih snaga’, dajući prednost istraživanjima, razvoju i proizvodnji u visokotehnološkim sektorima poput energetike te autoindustrije s naglaskom na solarnu energiju i električna vozila. No, prekomjerna proizvodnja, zajedno sa sankcijama iz SAD-a i Europske unije, dovela je do rasta cijena u nekim sektorima, što je naštetilo profitabilnosti. tportal

društvo Kina

Gejmeri s komforom

Mladi u Kini više ne idu u igraonice, sada cijele vikende provode u e-sport hotelima

U modernoj Kini nova vrsta hotela temeljito mijenja način kako mladi provode slobodno vrijeme. Ova specifična turistička ponuda, koja spaja virtualno igranje s fizičkim smještajem, stvara jedinstvenu poslovnu priliku i kulturološki fenomen koji privlači sve više pažnje investitora… Kineski pristup gaming industriji je dvojak. Iako vlada strogo regulira igranje, posebno za maloljetnike, istovremeno je prepoznala e-sport kao značajan pokretač gospodarskog rasta. Kina trenutno ima više od 21.000 e-sport hotela koji opslužuju gaming zajednicu od približno 490 milijuna igrača. Samo tržište e-sport smještaja generiralo je prihod od 2,7 milijardi dolara prošle godine. Ovi podaci pokazuju potencijal za daljnji rast novonastale industrije. Bug

e-sport gaming industrija gejming hoteli Kina videoigre

Kineski zeleni zid

Kina svoju najveću pustinju okružila šumom i završila 46 godina star projekt

Svoju su najveću pustinju Kinezi okružili šumom u sklopu inicijative da se zaustavi dezertifikacija i spriječe pustinjske oluje. Zeleni pojas oko Taklamakana, dugačak 3000 km, dovršen je danas u regiji Xinjiang nakon što su radnici zasadili stabla na zadnjih stotinu metara sjevernog ruba pustinje. Projekt poznat kao Veliki zeleni zid počeo je 1978. i dosad je zazelenjeno više od 30 milijuna hektara. Sadnja stabala na sušnom sjeverozapadu dovela je do toga da je do kraja prošle godine pod šumama bilo 25 posto teritorija Kine u odnosu na deset posto 1949. Index

Kina pustinja Zeleni pojas

Svemirski ratovi u ekonomskom izdanju

EU carinama na kineska vozila odgovara na globalnu ekonomsku podjelu

Europska unija uvodi dodatne carine na kineska električna vozila zbog tvrdnji da subvencije kineskim proizvođačima narušavaju tržište. Ove protekcionističke mjere pogađaju i europske kompanije, osobito njemačke, koje ovise o kineskom tržištu. Kina je odavno prerasla ulogu “svjetske tvornice” i postala globalni igrač, a rastuća ekonomska podjela svijeta, uz američku dominaciju, dovela je Europu u nezavidnu poziciju između dva giganta. Kraj slobodne trgovine već je postao stvarnost, upozoravaju stručnjaci, a globalna tržišta sve više mijenjaju svoje lice. Poslovni

EU Kina

Nova djevojka za kojom svi trče

Zapad se znoji, Kina šarmira: Utrka za Globalni jug

Kina koristi svoj ekonomski utjecaj kako bi privukla zemlje Globalnog juga, nudeći im suradnju bez političkog uplitanja, za razliku od Zapada. Osniva nove međunarodne organizacije i inicijative poput BRICS-a i Pojas i put, proširujući svoj utjecaj u Africi, Aziji i drugim zemljama u razvoju. Iako zemlje Globalnog juga cijene kinesku pomoć, sve su svjesnije kineske dominacije, osobito zbog rastućih dugova i problema poput ekoloških i radničkih prava. Bez obzira na to, utrka za srce Globalnog juga između Zapada i Kine ostaje neizvjesna. tportal

Kina Zapad

Futurizam kakav smo nekad samo zamišljali

Vrt na krovu 44 metara visoke zgrade u Kini

Zadnji kat Međunarodnog izložbenog centra Hangzhou u istoimenom kineskom gradu u provinciji Zhejiang krasi zapanjujući vrt. Sky garden, odnosno nebeski vrt ima površinu od oko 65.000 četvornih metara. Ovaj javni prostor koji se izdiže na 44 metara visine kombinira multietažni sustav zelenih površina – neke su i djelomično natkrivene. Vrt se održava uz pomoć mipotube sustava za navodnjavanje tvrtke Innari, a nudi sadržaje za opuštanje i zabavu. Pun kufer

Kina krov vrt zelena oaza

Puno je to struje

Kinezi pustili u rad najveću natrij-ionsku bateriju na svijetu

Državno poduzeće za proizvodnju električne energije Datang na mrežu je uspješno spojilo pogon od 50 MW/100 MWh u Qianjiangu u provinciji Hubei. Time je dovršena prva faza izgradnje nove elektrane Datang Hubei koja se sastoji od 42 spremnika za pohranu energije u baterijama i 21 seta pretvarača napona. Nova elektrana može se puniti i prazniti više od 300 puta godišnje, a jednim punjenjem može se pohraniti do 100.000 kWh električne energije i tako zadovoljiti potrebe oko 12.000 kućanstava. Projekt je i ekološki jer se tako smanjuju emisije ugljičnog dioksida za 13.000 tona godišnje. Uz to ove baterije jamče 1500 ciklusa punjenja i pražnjenja na visokoj temperaturi od 60°C, a navodno su i otpornije na probijanje i udarce od običnih baterija. Bug

baterije Kina natrij-ionske baterije

Svijet im nije dovoljan

Rusija i Kina planiraju zajedničku stanicu na Mjesecu

Rusi i Kinezi željeli bi nuklearnu elektranu postaviti na Mjesecu između 2033. i 2035. To je preduvjet da se jednog dana tamo izgrade i stalna naselja. Rusija i Kina, podsjetio je bivši zamjenik ministra obrane Borisov, već su zajednički radile na lunarnom programu, a Moskva u projekt unosi svoja znanja o “nuklearnoj svemirskoj energiji”. Solarni paneli, rekao je, ne mogu osigurati dovoljno električne energije za napajanje budućih lunarnih naselja, ali nuklearna energija to može. Moskva ipak ne odustaje od lunarnih misija, spominju se i zajedničke rusko-kineske misije s posadom, a sad vidimo i rusko-kineske lunarne baze koju bi energijom opskrbljivao automatizirani nuklearni reaktor. Bug

Kina mjesec nuklearni reaktor Rusija

Pod mentorstvom