Nakon provedenih eksperimenata, obrana od tuče zasijavanjem oblaka srebrnim jodidom nije imala učinka - Monitor.hr
Četvrtak (11:00)

Ne možeš rastjerati oblake ni da hoćeš

Nakon provedenih eksperimenata, obrana od tuče zasijavanjem oblaka srebrnim jodidom nije imala učinka

Još početkom 70-ih godina prošlog stoljeća zbog sumnje u učinkovitost Svjetska meteorološka organizacija provela je tri velika međunarodna pokusa. Svaki je trajao pet godina, no nije se uspjelo nedvojbeno dokazati da srebrni jodid, na čijem se unošenju u olujne oblake temelji cijela teorija obrane, pomaže u sprječavanju tuče. Takva je obrana problematična i sa stanovišta očuvanja okoliša jer se tijekom zasijavanja ispušta reagens sa srebrnim jodidom u slobodnu atmosferu.

Uz to postoji i sigurnosni rizik ispaljivanja raketa. Prema DHMZ-u, bila bi ekonomski opravdana kad bi njezini troškovi bili manji od šteta koje je takva obrana spriječila. Problem je međutim što ne možemo utvrditi što bi se dogodilo da obrane nije bilo. Umjesto toga, drže da bi bilo učinkovitije i korisnije usmjeriti sredstva u sufinanciranje postavljanja zaštitnih mreža i osnažiti sustav osiguranja. Agroklub … dok ministar Dabro kaže da se protiv tuče treba boriti svim sredstvima, bile one dokazane ili ne, Faktograf tvrdi: “Ima i onih koji bi se protiv tuče borili crkvenim zvonima”


Slične vijesti

Četvrtak (16:00)

Postat ćemo vegetarijanci

Malić: Biftek će postati hrana za superbogate, meso i riba za bogate, a sirotinja neka jede kolače

Ovo su činjenice: Poljoprivreda utječe oko 10 % na globalne emisije CO2. Jedna krava godišnje proizvede preko 100 kg metana, a na svijetu ima oko milijardu goveda. 100.000.000.000 kg metana godišnje. Kakav je to kolosalan prdac! Neki briselski ili zagrebački birokrat će kupovati još jedno četverogodišnje mazanje očiju i donijeti propis o porezu na pečenu janjetinu. Time će se spasiti klima, a ugasit će se stotine tvornica sreće na potezu od Hrašća do Boraje. Uvoznici rumunjske janjetine već lani počeli su se pripremati na uvoz humusa i vegeburgera. Danci su najavili od 2030. godine uvođenje poreza na krave u iznosu oko 100 EUR/kravi. Nema nikakve sumnje, ostali će u desetljeću koje slijedi pratiti hrabru i odgovornu dansku politiku, brže ili sporije ovisno o tome koliko im je sektor goveda bitan za nacionalnu ekonomiju. Što će biti s biftekom? Bit će sve skuplji, i sve više će dolaziti na stolove Europljana iz Južne Amerike, oni si zaštitu okoliša još ne mogu priuštiti. Ivan Malić za Agroklub.

23.06. (12:02)

Umjesto traktora – dron: nekoliko caka za kupnju adekvatnoga za potrebe u poljoprivredi

16.06. (01:00)

Bolje ikad nego nikad

U SAD-u počeli raditi eksperimente za očuvanje tla

Do prije petnaestak godina bilo je nezamislivo da se u Sjedinjenim Američkim Državama rade istraživanja u vezi s eko proizvodnjom. Međutim, pretjerana industrijalizacija zemlje i poljoprivrede, kao i upotreba herbicida, dovela je do zagađenja zemljišta pa se ispituju načini kako popraviti sastav tla i sačuvati ugljik u njemu, a sve u cilju smanjenja emisije ugljika u atmosferu i smanjenja negativnih učinaka klimatskih promjena. I u povrtarskoj proizvodnji pokušavaju se pronaći sorte rajčicenižeg rasta, otpornije na bolesti i štetnike, a eksperimenti se vode i u stočarstvu. Daljnja istraživanja pokazat će koji je od ovih sustava najbolji za stabilizaciju zemljišta, odnosno, nakupljanje što većih količina organske tvari u njemu. Agroklub

06.05. (22:00)

Suživot s prirodom

Moguće je proizvoditi hranu, a pritom ne ugroziti prirodu

Poljoprivreda permakulture predstavlja suprotnost industrijskoj proizvodnji hrane s monokulturama i pesticidima. Permakultura se u biti razvija već gotovo stotinu godina, a temin je skovan prije nekih pola stoljeća. Nastao je kraćenjem izraza „pemanentna agrikultura“. Kontinuitet se tu ne odnosi tek na poštivanje ciklusa biljnog rasta, nego i na jedinstvo s opisanim širim višeznačnim okvirom. Permakultura se u pravilu najprije primjenjuje na manjem uzorku uz minimum intervencije, zatim se širi na okolno područje ako se taj pokušaj pokaže uspješnim i ako postoji realna potreba za to. Pored svega, ovdje povišena gredica osigurava da psi kojih ovdje zna biti više, ne mokre po nasadima, a tu je i ideja o kompostnom WC-u: “mi smo jedina živa vrsta koja svoj izmet i mokraću odbacuje u pitku vodu”. To je moguće ispraviti kompostiranjem. DW

02.05. (22:00)

Ne baš mali kolač

Prodaja Fortenovinog poljoprivrednog sektora: Mađarska ponuda zasad najveća, politika će na kraju biti presudna

Dakle, Fortenova prodaje, a Podravka, Žito, Osatina i Mészáros Grupa kupuju. Svatko sa svojim adutima, a da se naslutiti da nije u šoldima (baš) sve. Ponuda Mészáros Grupe za kupnju Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci od navodnih 500 milijuna eura zvuči najizdašnije, čime je bačena rukavica u lice domaćim ponuđačima, a čije se ponude, također neslužbeno, procjenjuju na oko 300 milijuna EUR-a.  Ako se ovi milijuni stave u imaginarnu kreditnu liniju, samo od izravnih plaćanja, dakle novaca od potpora, ulaganje se vraća od 15 do 25 godina, ovisno koju ponudu stavimo u kalkulator. Naime, Belje, Vupik i PIK Vinkovci na godinu ostvare pravo na više od 20 milijuna EUR-a poticaja (višegodišnji prosjek, zaokruženo).

Interes ne skriva ni Podravka, koja je favorit javnosti, ali pitat će se nešto i brzorastuće tvrtke s istoka, Žito i Osatinu. Da će politika igrati važnu misiju, saznaje se iz diplomatskih krugova, gdje kruži informacija da će Viktor Orban uvjetovati ulazak Hrvatske u OECD upravo produljenjem koncesije za poljoprivredno zemljište u Slavoniji i Baranji, te da je upravo to jedan od razloga zašto Domovinski pokret želi resor poljoprivrede. Agroklub

01.05. (01:00)

Samo pažljivo s tim pesticidima i sve super

Kriza kao prilika: Ratari novu šansu vide u proizvodnji povrća

Uzdrmano europsko tržište žitarica i uljarica, time i neizvjesna cijena, mijenja, dakle, polako i poljoprivrednu sliku, posebice istoka Hrvatske na čijim se zemljištima, premda povrće nije nepoznanica i novost, najvećim dijelom ipak uzgajaju klasične kulture pšenica, kukuruz, uljana repica, suncokret…  Pitanje nije hoće li prijeći na proizvodnju povrća već će morati ako misle preživjeti, kaže za Agroklub Vinko Kovačev, poznati baranjski ratar koji je s tri domaće tvrtke dogovorio proizvodnju rajčica, krumpira i češnjaka. Naravno, proizvodnja povrća je zahtjevnija i što se tiče zaštite, no na koncu, bude li sve kako treba, osigurava veći profit. Manji je i stres jer nemaš samo jednu vrstu proizvodnje s kojom si u problemu ako zapne, kao što je posljednje dvije godine sa žitaricama.

27.04. (00:00)

Uši koje slušaju, ali ne čuju

Kako kontrolirati biljne uši: prevencija i prirodna sredstva

Prevencija je ključna u borbi protiv lisnih ušiju na biljkama. Zdrava ishrana, povoljno stanište i prisutnost prirodnih neprijatelja poput bubamara su od vitalnog značaja. Ako se uši pojave, mogu se ručno ukloniti ili poprskati jakim mlazom vode. Prirodna sredstva poput pepela, kamenog brašna ili pak juha od koprive, pelina i luka također su učinkovita. U slučaju jačeg napada, preporučuju se sredstva na bazi buhača ili kalijevog sapuna. (Agroklub)

26.04. (19:00)

EU se smilovala

Mala poljoprivredna gospodarstva s površinom do 10 hektara ubuduće će biti izuzeta od kontrola, a time i od sankcija

Europski parlament većinom je glasova odobrio niz značajnih pojednostavljenja Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koje je predložila Europska komisija suočena s nizom prosvjeda poljoprivrednika. Posebice se to odnosi na osnovne standarde koji se nazivaju GAEC i označavaju dobre poljoprivredne i ekološke uvjete, a kojih se svi moraju pridržavati da bi dobili potporu. Države članice smiju poljoprivrednicima odobriti posebne iznimke za zaštitu od erozije (GAEC 5), minimalnu pokrivenost tla (GEEC 6) i plodored (GAEC 7). Također, jasnije će se protumačiti pojam više sile odnosno proizvođači pogođeni primjerice sušom ili poplavama, imat će veću sigurnost u pogledu primitka potpore, ako zahtijevano nisu uspjeli ispoštivati. Agroklub

10.03. (21:00)

Priroda ima rješenje za sve

Mikoriza: Simbioza gljiva i korijenja kao alternativa gnojivima i pesticidima

Najnoviji eksperiment proveden je u Švicarskoj, na većoj površini, u polju. Pokazao je, navodi Agrarheute, da može pomoći u održavanju ili čak poboljšanju prinosa bez dodatne gnojidbe i upotrebe pesticida. Ona može poboljšati apsorpciju hranjivih tvari i smanjiti stres usjeva. Mikoriza je unesena u tlo prije sjetve kukuruza na 54 polja, odnosno 800 parcela. Zaključeno je da je na ovaj način postignut do 40 posto bolji prinos na četvrtini polja. Djeluje i kao zaštita protiv štetnika koji slabe biljke. No, nema dodatne koristi na poljima gdje određene kulture same po sebi nisu dovoljno jake. Agroklub

27.02. (14:00)

Traktor revolucija

Varoufakis o sukobu farmera i EU kartela

U teoriji, EU je bastion liberalizma slobodnog tržišta; ali istina je da je EU život započela kao kartel proizvođača ugljena i čelika koji su otvoreno i pod zaštitom zakona kontrolirali cijene i proizvodnju, uz podršku multinacionalne birokracije. Kako je Bruxelles ispregovarao pristanak velikih, bogatih i otuda politički moćnih farmera da se pridruže europskoj zoni slobodne trgovine? Tako što im je ponudio dio monopolskih profita kartela teške industrije. EU je 2021. za poljoprivrednike izdvojila 378 milijardi eura, odnosno 38 posto budžeta, od čega gotovo 80 posto završava u džepovima 20 posto najbogatijih farmera. Neravnomjerna distribucija je pravdana „produktivnošću“. Poslovanje velikih zemljoposednika mnogo je profitabilnije, bilo po aru ili po angažiranom radniku. Zato je većina farmera na jugu Europe – uključujući i velike dijelove Francuske, gde su imanja znatno manja nego, na primjer, u Nemačkoj ili Nizozemskoj– jedva sastavljala kraj s krajem. Za to su vrijeme njihove kolege na sjeveru ubirali velike profite i subvencije.

Zajednička poljoprivredna politika više nije u stanju održati izvorni dogovor postignut 50-ih godina između industrijskog i poljoprivrednog kartela. Zato je i “Green deal” samo još jedno europsko Potemkinovo selo – još jedna žrtva sklonosti EU da se rasipa velikim brojkama koje nestaju bez traga čim ih pažljivije pogledamo. Yanis Varoufakis za Peščanik.