Nakon filma, stiže i serija Dina: Proročanstvo - prati radnju 10 tisuća godina prije Paula Atreidesa - Monitor.hr
20.07. (07:00)

Po Arrakisu se i dalje jaše

Nakon filma, stiže i serija Dina: Proročanstvo – prati radnju 10 tisuća godina prije Paula Atreidesa

Iz prostranog univerzuma „Dine”, koji je stvorio priznati autor Frank Herbert, i 10.000 godina prije uspona Paula Atreidesa, „Dina: Proročanstvo” prati dvije sestre Harkonnen dok se bore protiv sila koje prijete budućnosti čovječanstva i osnivaju legendarnu sektu koja će postati poznata kao Bene Gesserit. „Dina: Proročanstvo” je inspirirana romanom „Sestrinstvo Dine” (Sisterhood of Dune), koji su napisali Brian Herbert i Kevin J. Anderson. U glavnim ulogama su Emily Watson, Olivia Williams, Travis Fimmel, Jodhi May, Mark Strong, Sarah-Sofie Boussnina, Josh Heuston… Prva sezona od šest epizoda imat će premijeru ovog studenog na HBO-u i na Max streaming usluzi. Ravno do dna


Slične vijesti

01.12. (19:00)

Iz ženske perspektive

Zrinka Pavlić: ‘Dina: proročanstvo’ razlikuje se od dosadašnjih ekranizacija – Izrazito je ženska

Snimljena kao spin-off najnovijih filmova o ‘Dini’ i prema romanima Briana Herberta i Kevina J. Andersona, serija ‘Dina: proročanstvo’ govori o počecima moćnog sestrinstva Bene Gesserit te sestrama Valiji i Tuli Harkonnen koje su ga uspostavile. Nova serija na platformi Max, od koje su dosad prikazane dvije epizode, na tragu je Villeneuveovih filmova više nego na tragu nekadašnjih uprizorenja Herbertova univerzuma. ‘Dina: proročanstvo’ jasnija je, pametnija, zanimljivija i dojmljivija od nekadašnjih ekranizacija priča iz toga svijeta, pa iako, naravno, nema taj snažan villeneuveovski umjetnički ‘štih’, postoji nešto po čemu se drastično razlikuje i od nekadašnjih i od Villeneuveovih ekranizacija pa i od romana Franka Herberta. Izrazito je ženska. Zrinka Pavlić za tportal.

15.07. (00:00)

Žedni - ni u Svemiru

Svemirsko odijelo inspirirano ‘Dinom’ upija urin i pretvara ga u pitku vodu

Zamislite da vas kao astronauta u dugotrajnoj šetnji svemirom iznenada uhvati potreba za pražnjenjem mjehura. Jedno od mogućih rješenja je da se olakšate u neku vrstu “svemirskih pelena” unutar svog svemirskog odijela. To nije samo neugodno i nehigijenski nego je i rasipno jer se, za razliku od otpadnih voda na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), voda iz urina ne reciklira. Rješenje za ove izazove mogli bi biti stillsuit kostimi koji pokrivaju cijelo tijelo poput onih iz blockbuster franšize “Dina” koji apsorbiraju i pročišćavaju vodu izgubljenu znojenjem i mokrenjem te je recikliraju u pitku vodu. Ova znanstvena fantastika sad postaje stvarnost, s prototipom novog sustava za prikupljanje urina i filtraciju u sklopu svemirskog odijela. Dizajn istraživača Sveučilišta Cornell predstavljen je u časopisu Frontiers in Space Technology. Bug

19.03. (15:00)

Ekologija, buraz, kakvi potlačeni narodi

Dina, ekologija i postkolonijalizam: Srž priče o Dini nije ni dotaknuta u filmu

Tako Ilić piše: „Podsetimo se priče, Arakis su kolonizovale moćne porodice iz ostatka svemira, da bi odatle crple neophodno gorivo za međuplanetarna putovanja. Starosedeoci Arakisa ne samo da su potisnuti i ugroženi izrabljivanjem svoje planete, nego su pod pretnjom nestanka jer se uništava njihovo životno okruženje kome su se prilagodili i u njemu naučili da žive.” To što se Villeneuve odlučio da promeni lik Chani, zanemarljivi je „greh“ u poređenju sa daleko većim: što je ignorisao priču o njenoj sopstvenoj porodici, dakle porodici Kynes. Prema tvrdnjama samog Herberta, upravo je Liet Kynes lik sa kojim se on, autor, najlakše identifikovao: čovek visoke ekološke svesti koji okreće leđa centralizovanoj državnoj mašineriji i svoj plemeniti cilj pokušava ostvariti samo lokalnim radom, sa lokalnim ljudima koji ga slede razumom i srcem, a ne birokratskom prisilom.

Ne računajući samog Pola Muad’Diba, to je najvažniji lik čitave sage (koji je u prvom dijelu promijenjen u ženu, i s dosta izmijenjenom pričom). Dakle, Slobodnjaci u ogromnoj većini ne žele mehaničko nastavljanje svojih tradicija i načina života – naprotiv, žele da žive u udobnijem i bogatijem okruženju kakvo im je obećao Pardot Kynes i ka kojem vodi teraformiranje Arakisa. Milan Ćirković za Peščanik.

03.03. (11:00)

Vizualni spektakl

Dina: Drugi dio – za šaku začina više

Dijelom, pak, toga što na akcijske scene više nećete nabasati svake prijestupne, a valja također primijetiti i to da više ne ostavljaju utisak da ih Villeneuve režira preko volje. Dotične, drugim riječima, više ne djeluju naprasno prekinuto već su redom – od zasjede koja otvara film, preko prikaza gerilskih napada na „začinske kombajne”, pa sve do završnog obračuna između Paula i Feyda-Rauthe (Austin Butler) – ovoga puta smisleno zaokružene. Ponekad neočekivano intimne, ponekad očekivano epske, ali u svakom slučaju raznovrsne i poprilično brutalne s obzirom na to da je posrijedi PG-13 film. Nisu, naravno, akcijske scene jedino što je epsko u Dini: Drugom dijelu jer navedena u svakom pogledu baštini, pa i premašuje, vizualni spektakl svoje prethodnice. Iako Villeneuve Dinu: Drugi dio uspijeva privesti kraju u relativno katarzičnoj maniri, zbog same količine događaja, likova i tematskih preokupacija, Herbertov magnum opus na momente se još uvijek pokazuje prevelikim zalogajem (Bug). Pogledajte što kažu na Forumu.

29.02. (15:00)

Film koji će spasiti kino

Prva recenzija drugog dijela Dine: Svaki kadar u njemu djeluje kao da gledate jedan od najmasivnijih filmskih uradaka u povijesti

Dugo očekivani drugi nastavak, koji je zbog štrajka holivudskih glumaca s jesenskog termina pametno odgođen na današnji dan, nema problema u ritmu koji su otežavali prohodnost prethodnika, a s tehničke strane čini se kao da je i svaki element doveden na višu razinu. Da je kojim slučajem film izašao u planiranom terminu, recimo samo da bi se “Oppenheimer” vratio s ovogodišnje dodjele Oscara s puno manje statua u vreći nego što vjerojatno hoće. Savršen epski spektakl koji postulate iz prvog filma diže na novu razinu, kaže recenzent Ravno do dna. Pogledajte što kažu na Forumu. Ako ste propustili, imamo i mi članak na temu Dine općenito.

27.02. (00:00)

Film koji se mora pogledati u kinu

Izgleda da je ‘Dina’ Franka Herberta s Villeneuveom napokon dobila dostojnu ekranizaciju

Iako još nije ni službeno izašao, mnogi ga već nazivaju filmom godine. Dugoočekivani nastavak sage pod redateljskom palicom Denisa Villeneuvea ovog tjedna izlazi i u hrvatska kina. Radi se o epskom znanstveno-fantastičnom spektaklu koji je dosad već imao različite pokušaje adaptacije, kako za film i televiziju, no nijedan koji bi ujedinio kritiku i publiku. Verzija iz 1984. Davida Lyncha ima kultni status, no nju mnogi smatraju lošom i nedostojnom adaptacijom, a odrekao je se i sam Lynch. Možda je najpoznatiji pokušaj Alejandra Jodorowskog koji je skupio basnoslovnu ekipu, no nije ga na kraju uspio snimiti. Ova epska saga, koju mnogi nazivaju Gospodarom prstenova znanstvene fantastike, napisana još 60-ih, možda je tek s Villeneuveom dobila dostojnu filmsku verziju. Opsežni članak donosi Monitor.

26.02. (12:31)

Još nije ni ožujak, a već nas očekuje film godine

‘Dina’ Franka Herberta je s Villeneuveom napokon dobila dostojnu ekranizaciju

Još od neuspjelog pokušaja Alejandra Jodorowskog i verzije koju je snimio David Lynch (i koje se kasnije sam odrekao), znanstveno fantastična saga američkog autora Franka Herberta nije dobila dostojnu ekranizaciju koju bi jednoglasno prihvatila kritika, ali i publika.

Pod originalnim naslovom “Dune Chronicles” serija romana prvi put je objavljena 1965. godine. Radnja romana odvija se u dalekoj budućnosti na pustinjskom planetu Arrakis, poznatom i kao Dune, gdje se sukobljavaju političke, ekonomske i ekološke sile. Glavni lik, Paul Atreides, postaje ključna figura u borbi za kontrolu nad Arrakisom. Roman istražuje teme moći, religije, ekologije i sudbine. “Dune” je postao klasik znanstvene fantastike i inspirirao je brojne nastavke, filmove, televizijske serije i videoigre. Neki su ga nazvali Gospodarom prstenova znanstvene fantastike.

Roman krasi upravo njegova slojevitost, od prikaza intergalaktičkog svijeta kojim vladaju političke sile koje međusobno ratuju i bore se za prevlast, prikazuje se tipična ljudska želja za moći, ali i vjerske organizacije uz posebno razrađenu mitologiju. Dina istražuje različite teme kroz svoje likove i radnju. Glavni lik, Paul Atreides, prolazi kroz put od mladića do vođe, suočavajući se s pitanjima identiteta, sudbine i moći. Roman istražuje složene političke dinamike među različitim frakcijama unutar univerzuma Dine, dok se borba za kontrolu nad planetom Arrakisom razvija.

Jedna od ključnih tema romana je ekologija, prikazana kroz važnost pustinjskog ekosustava na Arrakisu i utjecaj čovjeka na okoliš. Religijske teme također su prisutne, s elementima mitologije i proročanstava koji oblikuju radnju.

Herbert je bio inspiriran različitim elementima kada je stvarao Dinu. Jedan od ključnih utjecaja bio je njegovo zanimanje za ekologiju i pustinjske ekosisteme, koje je reflektirano u opisu planeta Arrakisa kao sušnog i nepristupačnog okruženja. Također, bio je inspiriran arapskom kulturom i poviješću, što se očituje u imenima likova, religijskim motivima i političkim dinamikama unutar romana. Njegovo poznavanje političkih procesa također je oblikovalo složenu političku pozadinu romana.

Herbertova fascinacija religijom i filozofijom također je vidljiva u temama sudbine, religijskih proročanstava i moći unutar svijeta Dine. Kombinacija ovih različitih elemenata rezultirala je stvaranjem jedinstvenog i dubokog svijeta koji je postao klasik znanstvene fantastike.

Značajan utjecaj imao je i njegov interes za gljive, posebno njihove uloge kao razlagača u prirodi, što je potaknulo njegovu imaginaciju i utjecalo na opis ekosistema planeta Arrakisa. Koncept začina, ključnog resursa u svijetu Dine, dijelom je inspiriran idejama o psihodeličnim učincima gljiva i njihovoj sposobnosti da mijenjaju percepciju i svijest. Herbert je koristio ove ideje kako bi dodao složenost i dubinu svom romanu, stvarajući jedinstvenu viziju budućnosti koja je postala prepoznatljiva karakteristika Dine.

Likovi u djelu su složeni i duboki, od Paul Atreidesa koji se suočava s teretom sudbine, do njegovih saveznika i neprijatelja koji imaju različite motive i ambicije. Na primjer, likovi poput Lady Jessice, Duke Leto Atreidesa i imperatora Shaddama Corrinoa doprinose složenosti političkih intriga, dok likovi poput Stilgara, Fremen vođe, pružaju uvid u kulturu i život na Arrakisu.

Kroz ove teme i likove, “Dune” istražuje širok spektar ideja i pitanja, od politike i moći do ekologije i ljudske prirode, čineći ga jednim od najutjecajnijih romana znanstvene fantastike svih vremena.

Iako pokušaji prenošenja romana na film postoje otkako je roman objavljen, prvi ozbiljniji pristup imao je Alejandro Jodorowsky. Poznat po svojim eksperimentalnim i kontroverznim filmovima, bio je ambiciozan u svojim planovima za Dinu, te je angažirao impresivan tim umjetnika i filmaša, uključujući H.R. Giger-a, Moebius-a, Dana O’Bannon-a, Orsona Wellesa i Mick Jagger-a, pa i Salvadora Dalija. Međutim, projekt nikada nije dovršen zbog financijskih i produkcijskih izazova.

“Dune” Alejandra Jodorowskog ostao je neostvareni filmski san, ali je ostavio dubok utjecaj na svijet filma i znanstvene fantastike, prvenstveno na kasnije projekte poput Aliena, ali i Zvjezdanih ratova. O pokušaju je snimljen i dokumentarni film koji istražuje njegovu viziju, proces stvaranja i nasljeđe koje je ostavio iza sebe, čime je postao inspiracija i ikona za ljubitelje filma i umjetnosti diljem svijeta. Mnogi ga nazivaju “najboljim filmom nikad snimljenim”.

Nakon njega, u igri je bio tada mladi redatelj Ridley Scott, koji je upravo dovršio Aliena. No, Herbert se nikako nije mogao složiti sa Scottovom verzijom scenarija, budžet je bio ograničen, a Scott je zatim otkazao suradnju nakon smrti starijeg brata. Već se tada diskutiralo kako bi film, zbog njegove opsežnosti, trebalo podijeliti u dva filma. No, prava su Di Laurentiisu, talijanskom producentu, isticala i tražilo se brzo rješenje kako bi se film na kraju ipak snimio. Odluka je pala na tada mladog redatelja Davida Lyncha, koji je snimio Eraserhead i Elephant Man, te kojemu se knjiga dovoljno svidjela da prihvati rad na projektu.

Lynch je režirao i napisao scenarij za film, koji je podijelio kritiku i publiku. Film je poznat po svojoj vizualnoj spektakularnosti i impresivnom dizajnu seta, ali je također kritiziran zbog svoje kompleksne radnje koja nije uvijek jasno objašnjena. Unatoč tome, Lynchev ‘Dune’ ostaje kultni klasik među ljubiteljima znanstvene fantastike zbog svoje jedinstvene estetike i ambicioznog pristupa adaptaciji.

No, Lynch ga se kasnije odrekao, traživši da se i njegovo ime ukloni i stave pseudonimi. Danas kaže da se radi o užasnom iskustvu, a najviše žali za tim da nije uspio ispregovarati da kao redatelj dobije pravo na završnu verziju filma.

Romani su adaptirani i za televiziju, za koju je snimljeno i nekoliko mini serija. Serija iz 2000. godine, koja se sastojala od dvije epizode, bila je prva televizijska adaptacija romana. Pratila je glavne događaje romana, ali je primila podijeljene kritike zbog ograničenog budžeta i oskudne produkcije. Tu su još i Djeca Dine iz 2003. godine sa sličnom reputacijom.

Tu dolazimo do Denisa Villeneuvea koji je gotovo 20 godina kasnije snimio svoju verziju Dine. Kanadski redatelj poznat po epskim spekatklima, u SF-u se već etablirao s filmovima Arrival i nastavkom kultnog Blade Runnera, 2021. godine izašao je s adaptacijom prvog romana iz serije. Dune: Part 1, koji ovih dana dobiva nastavak, izazvao je veliku pažnju i pohvale zbog svoje vjernosti izvornom materijalu, vizualne spektakularnosti i dubokog razumijevanja Herbertovog svijeta.

Villeneuveova adaptacija “Dune-a” temelji se na prvoj polovici romana i prati ključne događaje i likove, uključujući Paula Atreidesa, njegovu obitelj, Fremen- narod Arrakisa, te političke intrige koje oblikuju univerzum “Dune-a”. Film je pohvaljen zbog svoje izvanredne glumačke postave, uključujući Timaothéea Chalameta u ulozi Paula Atreidesa, Rebecca Ferguson kao Lady Jessicu, i Oscara Isaac-a kao Duke Leto Atreidesa. “Dune” Denisa Villeneuvea primljen je s oduševljenjem od strane kritičara i publike, te je postao jedan od najuspješnijih i najutjecajnijih filmskih adaptacija znanstvene fantastike općenito u posljednjih nekoliko godina.

Visoka očekivanja drugog dijela, prema riječima kritičara koji su ga imali prilike pogledati, ispunjena su, a neki ga smatraju još i boljim od pvog dijela.

Villeneuve i ekipa uzeli su sve ono što je funkcioniralo u prvom filmu i dali nam još veća, još snažnija, još nabrijanija i još emotivnija dva sata i 45 minuta. Da, dva sata i četrdeset i pet minuta (ili deset minuta dulje od jedinice), ali Part Two zbog svoje dinamičnosti djeluje kao sat i pol kraći film. I to ni u kojem slučaju nije kritika jedinice, ali dvojka je… Recimo to ovako. Dvojka je za jedinicu isto što i Terminator 2 i Aliens za svoje prethodnike – tvrdi Indexov Hrvoje Marjanović.

Budući da film kod nas u kina izlazi ovog tjedna, preostaje ga preporučiti gledati upravo tamo. O Dini se raspravlja na nekoliko tema na Forumu, primjerice na Fantastci, a na temi za nastavak na Filmu čekamo prve recenzije.

02.12.2023. (17:00)

Adaptacija koju su knjige zaslužile

Dune Denisa Villeneuvea: Od manjih drama do najvećeg današnjeg redatelja znanstvene fantastike

U Dini Denisa Vilneva imate grandioznost koja graniči s biblijskom. Monolitni svemirski brodovi lebde na nebu poput meseca. Crvi veličine nebodera plivaju kroz pustinju poput ajkula. Ekstremno široki kadrovi prikazuju ogoljenu planetu Arakis kao beskrajni, neosvojivi okean peska, dok se njegove dine mreškaju na vetru poput talasa. A opet nije samo veličina ono što čini Dinu jednim od najupečatljivijih naučnofantastičnih filmova poslednjih godina. Reč je o načinu na koji ona spaja raskoš sa sporom, atmosferičnom i promišljenom režijom u kojoj su kadrovi dugi, a scene slobodno dišu, kažu na portalu Pulse o prvom dijelu filma Dina, četiri mjeseca prije izlaska odgođenog nastavka.

25.10.2021. (01:00)

Svi u kina!

Njegić: ‘Dina‘: Spektakl iz snova za fanove SF-a, pogledali smo nestrpljivo očekivani film koji od samog početka najavljuje nešto grandiozno i to naveliko isporučuje

Blockbuster koji se ne boji držati sporogoreći ritam tijekom dvoipolsatnog trajanja i povremeno zastati ako treba, odnosno držati gledatelja u iščekivanju od posjeta pješčanom planetu Arrakisu i bildati zanimaciju za iduće otkriće, bilo da je to neki planet, grad, svemirski brod, letjelica na pola puta između helikoptera i divovskog vilinog konjica ili gigantski pješčani crv. To je zasigurno zato što Villeneuveovi senzibiliteti potječu iz festivalske/art kinematografije pa režira na zlatnoj sredini filma za festivale i multiplekse (premijera na Veneciji nije slučajna). Piše Marko Njegić za Slobodnu Dalmaciju