Najveća baterija na svijetu - uključena! - Monitor.hr
02.12.2017. (11:56)

Puno AA

Najveća baterija na svijetu – uključena!

Jučer je na energetski sustav Australije priključena najveća baterija na svijetu – gigantski pogon s litij-ionskom baterijom pušten je u pogon u Jamestownu kod Adelaidea. Sustav Powerpack izgradila je tvrtka Tesla Elona Muska, kapaciteta je 100 megavata, priključen je na vjetroelektranu, može opskrbiti električnom strujom više od 30.000 domaćinstava, a cilj je nadomjestiti manjak struje u ljetnim mjesecima ili kad drugi sustavi zakažu. News.com.au, SBS


Slične vijesti

05.08. (13:00)

Za polarne uvjete

Raos: Vječna litijeva baterija

Baterija koja ne može raditi cijelu vječnost (ništa nije vječno!), ali sigurno može nadživjeti svoga vlasnika – novi je izum kineskih znanstvenika. Uvjet? Da radi na -20 stupnjeva i da se malo puni. Nakon pune godine (12 mjeseci) rada i 1400 ciklusa punjena i pražnjenja, nisu mogli zapaziti ni najmanje smanjenje kapaciteta. No nije sve sjajno i bajno. Baterija je „vječna“ samo pri specifičnim uvjetima rada, a to znači ako se puni i prazni pri točno -20 oC i do 20 % kapaciteta (0,2 C). Radi li pak baterija pri realističnijim uvjetima, tj. punjenjem do 50 % (0,5 C), kapacitet joj se smanjuje za 0,0097 % po ciklusu – nakon 4000 ciklusa punjenja i pražnjenja, kapacitet joj se smanjio za 40 %. Nenad Raos za Bug.

25.06. (10:00)

Zato ne dvoji, već otpad odvoji

Nepravilno odložene litij-ionske baterije izazivaju tisuće požara godišnje

U Australiji službe za odvoz otpada svjedoče o više od 10.000 požara godišnje uzrokovanih litij-ionskim baterijama, koji se uglavnom događaju u kamionima za prijevoz otpada. Industrija otpada i recikliranja upozorila je da bi se potrošači mogli suočiti s teškim posljedicama. Traži se, naravno, sigurniji način odlaganja otpada. Australija proizvede više od 3300 tona otpada svake godine, a alarmantna brojka potaknula je ministre te zemlje da poduzmu mjere. Litij-ionske baterije su energetski guste i sadrže lako zapaljive materijale. Rizici i opasnosti povezani s baterijama uključuju požare, eksplozije, zračenje, toplinu, izloženost kemikalijama… Ljudima se savjetuje da ne miješaju ove baterije s ostalim otpadom jer to može dovesti do iznenadnih požara. Revija HAK

23.04. (16:00)

Samo da se toliko brzo ne prazni

Baterija koja se puni u nekoliko sekundi: Korejci su razvili sustav s velikim potencijalom i za električna vozila

Natrij-ionski elektrokemijski uređaji za pohranu energije privlačniji su od tradicionalnog litij-ionskog elektrokemijskog pohranjivanja energije. Pod vodstvom profesora Jeung Ku Kanga s Odjela za znanost o materijalima i inženjerstvo, istraživački tim integrirao je anodne materijale koji se obično koriste u baterijama s katodama prikladnim za superkondenzatore. Kombinacija je omogućila bateriji da postigne visoke kapacitete skladištenja te brze stope punjenja i pražnjenja. Studija pokazuje da baterija može biti održiva alternativa litij-ionskim baterijama. Revija HAK

11.03. (23:00)

Treba to i nositi

Prosječna litij-ionska baterija sadrži oko 28,9 kilograma nikla, 7,7 kilograma kobalta i 5,9 kilograma litija

Ako se ne recikliraju, ovi metali idu u otpad. To je još i oko 80 kg bakra te oko 30 kg grafita za ukupnu masu od nekih pola tone (za prosječni električni automobil). Premda se predviđa da će litij-ionska baterija sadržavati manje metala 2030. godine, recikliranje tih materijala i dalje će biti važno kako bi se održao korak s rastućom globalnom potražnjom za litij-ionskim baterijama. Ili ćemo dobiti neku novu tehnologiju. Revija HAK

22.08.2022. (10:00)

Da se ne baca

Raos: Membrana koja reciklira litij-ionske baterije

Automobili su tek počeli voziti na baterije, a kada se istroše, kad ima opadne kapacitet, još se mogu iskoristiti za druge svrhe, recimo za pohranu električne energije u kućanstvu. No kad-tad baterije će trebati reciklirati, a do tada treba razviti tehnologiju. Kakva bi to bila tehnologija može se pročitati u znanstvenom radu trojice kineskih znanstvenika.  Ključni izraz je „membrane s kovalentnom organskom okosnicom“. I teorija i eksperiment su pokazali da prolaznost kroz membranu opada u nizu Li+ > K+> Na+ > Ca2+ > Mg2+. Na kraju treba reći da i sami autori priznaju da je njihova membrana još daleko od tehnološke primjene. (Da se već može primijeniti, zaštitili bi je patentom!) No budućnost tehnologije litija leži u ovakvim, COF-membranama. Nenad Raos za Bug.

23.10.2021. (13:00)

Poboljšanje cikličke stabilnosti baterija

Raos: Titanij za bolju natrij-ionsku bateriju

Od novog su materijala kineski znanstvenici napravili bateriju, a potom je testirali. Kapacitet elektrode načinjene od Na811-2%Ti iznosio je 91,2 Ah/kg (mAh/g), a to je 1,86 puta više od kapaciteta izvorne elektrode od Na811. No, još važnije, baterija je očuvala 86% kapaciteta nakon 200 ciklusa punjenja i pražnjenja. Usto, analiza nije mogla pronaći nikakve deformacije na površini elektrode. Znanstvenici se nadaju da će razvojem natrij-ionskih baterija postići da se one približe po kapacitetu litij-ionskim baterijama, a po cijeni olovnim akumulatorima. Kažem „približe“ jer će se u litiju, zbog njegove kemijske naravi, moći uvijek uskladištiti više energije nego u natriju, a i olovo je – premda rjeđe – ipak jeftinije od natrija. Nenad Raos za Bug.hr.

29.06.2021. (14:30)

Upitna ekologija

Europa treba litij, no njegovo vađenje priječi strah za okoliš

Kolumnist se ovaj tjedan bavi zanimljivom temom ekološkog razvoja Europe na temelju rudarenja litija koji je potreban za proizvodnju baterija, no nije sve tako ružičasto, a to se vidi na primjeru Srbije: Za srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića rezerve litija u Srbiji pravi su eldorado jer vrijede milijarde eura. Iako je Rio Tinto već pokupovao velike površine zemljišta za rudnik, Vučić u medijima ističe kako vađenje dolazi u obzir jedino ako se u Srbiji otvori tvornica baterija, a možda i električnih automobila te procjenjuje da bi prihodi od baterija bili 3-4 milijarde eura godišnje… Skeptici pak ističu kako u Čileu, koji je jedan od najvećih izvoznika litija već godinama, do danas nema tvornice baterija. Europski put transformacije u čistu energiju izvjestan je, ali očito i s dosta prepreka. Piše Zoran Vitas za Večernji list