Najpoznatija tvornica cementa postaje prva ugljično neutralna - Monitor.hr
01.08.2021. (23:00)

Najveći zagađivač u eko pothvatu

Najpoznatija tvornica cementa postaje prva ugljično neutralna

Njemačka tvrtka za izradu cementa Heidelberg Cement ulaže svoje napore u to da postane ugljično neutralna. Iako je to u jednoj od najzagađenijih industrija poprilično teško postići, do 2030. godine, postrojenje u Švedskoj bilo bi prvo takvo u svijetu. Iz tvrtke su najavili planove za uklanjanje emisije ugljika iz tvornice u Švedskoj u pokušaju dekarbonizacije. Tako ovaj cementni div namjerava nadograditi tvornicu u mjestu Slite na švedskom otoku Gotland, kojom upravlja podružnica tvrtke Cementa. Ovo postrojenje je trenutno drugo po veličini izvora emisija stakleničkih plinova u Švedskoj, odgovorno za tri posto svih emisija CO2. Ako sve krene prema planu, ova bi tvornica cementa u Švedskoj bila prva s nula posto ugljičnih emisija. Green.hr


Slične vijesti

09.11. (17:00)

Ne može dosaditi ni mješalici

Cement iz mora inspiriran morem, koji se može reciklirati unedogled

Kako se diljem svijeta stalno nešto gradi i to ponajviše upotrebom cementa, ne treba nas čuditi da 7,1 % emisije CO2 potječe baš iz njegove proizvodnje. Građevine se usto stalno ruše, a to znači da bi beton trebalo na neki način reciklirati. Može ga se razbiti, smrviti i izmrviti – i što onda? Inspirirani jednom vrstom morskih crva znanstvenici su napravili novu vrstu betona. Za te je morske životinje karakteristično da grade kolonije i to tako da se čvrsto međusobno povežu ljepilom. To prirodno ljepilo privlači pozornost znanstvenika kojima dugo nije bilo jasno kako i zašto lijepi. Kako se u pripremi ovog veziva ništa ne peče, jasno je da se je ono ekološki mnogo povoljnije od običnog, silikatnog cementa. Nakon dva sata stajanja prah betonskog bloka se pretvara u malter od kojeg se opet, lijevanjem i sušenjem, mogu dobiti blokovi. I taj postupak može trajati unedogled, jer se pri njemu ne gube mehanička svojstva građevnog materijala. Nenad Raos za Bug

15.06. (18:00)

Šparna hiža

Beton bi uz malo dorade mogao kuću opskrbljivati električnom energijom

Superkondenzatori su vrlo učinkoviti za skladištenje energije, ali se poprilično razlikuju od baterija. Naime, mnogo se brže pune od litij-ionskih baterija i radna svojstva im mnogo sporije opadaju. Isto tako, superkondenzatori mnogo brže otpuštaju uskladištenu energiju, pa ne bi bili dobri za pokretanje mobitela, prijenosnih računala ili električnih vozila koji zahtijevaju ravnomjernu opskrbu energijom kroz dulja razdoblja. Ali Stefaniuk smatra da bi ugljično-cementni superkondenzatori mogli iznimno pridonijeti dekarbonizaciji svjetskog gospodarstva te, riješi li se problem veličine, biti rješenje za pohranu obnovljive energije. Jedna od primjena mogla bi biti gradnja cesta koje pohranjuju sunčevu energiju kojom bi se zatim bežično punili automobili koji njome prometuju. Brzo otpuštanje energije iz superkondenzatora bi omogućilo brzo punjenje baterija u električnim vozilima. Poslovni

13.06.2023. (09:00)

Rim možda nije izgrađen u danu, ali su ga zato dobro povapnili

Rimski cement – tajna je u živom vapnu

Današnje betonske mostove i nebodere razdvajaju tisućljeća od rimskih arena i akvedukata, pa ipak su i neboderi i arene građene od istog materijala, jer su se njihovi graditelji služili istim vezivom – cementom. Dok se suvremeni, portland cement dobiva pečenjem gline i vapnenca u rotacijskim pećima (pri čemu nastaje klinker, koji se melje u cement), stari su Rimljani umjesto toga miješali vulkanski pepeo s vapnom. Tajna rimskog cementa stoga se čini odavno riješena: umjesto da miješaju gašeno vapno s pijeskom, i tako dobiju vapneni (zračni) mort, stari su Rimljani vapnu dodavali vulkanski pepeo i tako priređivali hidraulični (vodeni) mort – cement. Djelomična zamjena jednog „pijeska“ drugim dovela je do revolucije u građevinarstvu. Nenad Raos za Bug

27.03.2023. (13:00)

Skoro kao da je živ

Raos: Vapneni cement koji krpa sam sebe

Izuzmemo li bitumen i gips, vapno je najstariji vezivni materijal – poznat Egipćanima u trećem stoljeću prije nove ere. Pri pečenju vapna troši se energija (toplina) koja nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Još je gore s betonom. Računa se da 9 % sveukupne emisije CO2 potječe od proizvodnje, transporta i upotrebe betona. Gdje je rješenje? Rješenje je u novim građevinskim materijalima, u novim vezivima, u novim cementima. I evo jednog takvog, skoro pa čudesnog. Tajna novoga materijala je u enzimu koji omogućuje da se napravi vapno, vezivo, ne od kalcijeva hidroksida nego od kalcijeva klorida. Najvažnije svojstvo novog građevnog materijala krije se u riječi self-healing. Novi se enzimski građevni materijal veže za stari, već očvrsnuti materijal, a da pritom na spoju ne gubi čvrstoću. To je pokazao pokus lomljenja grede. Nenad Raos za Bug.

07.12.2017. (15:54)

Sivi prah

Cement, materijal koji je izgradio moderni svijet, sada ga uništava

Cement je materijal koji je izgradio prvu modernu civilizaciju 125. godine pr. Kr., a isti se koristi i danas samo u mnogo većim količinama. Godišnje se potroši više od 4,2 bilijuna sivog praha. No problem je što kilogram cementa ispušta preko 0,5 kilograma ugljičnog dioksida u atmosferu, odnosno zaslužan je za 5% globalnih emisija, što je više nego što zagađuju zrakoplovi. Quartz