Najmoćnije vojske svijeta: SAD i dalje prvi, slijede Rusija i Kina - Monitor.hr
25.08.2023. (22:00)

Prva linija sigurnosti

Najmoćnije vojske svijeta: SAD i dalje prvi, slijede Rusija i Kina

Global Firepower, koji svake godine od 2006. donosi ovakvu listu, je svakoj od 145 zemalja na rang-listi izračunao specifični “Power Index”, indeks koji se računa na temelju više od 50 faktora koji ne obuhvaćaju samo strogu vojnu moć, već i financijsku situaciju, logističke kapacitete i geografske uvjete, između ostalog. Godišnji budžet američke vojske kreće se oko 750 milijardi dolara, trostruko više od Kine. Na drugom mjestu je i dalje Rusija. Usprkos ograničenim uspjesima i velikim gubicima koje već godinu i pol doživljava u Ukrajini, Rusija ostaje svjetska sila. U vrhu su još i Indija, UK, Južna Koreja, Pakistan… Ukrajina je na 15. mjestu, a Hrvatska se nalazi na 69. mjestu, ispod Srbije koja je trenutno 58. Index


Slične vijesti

14.09. (22:00)

I autoindustrija je imala svoj ratni put

Renault je proizvodio najbolje tenkove i taksije koji su zaustavili ofenzivu na Marni, a Citroën streljivo, Rolls-Royce proizvodio oklopnjake…

Andre-Gustave Citroën uoči izbijanja Prvog svjetskog rata nije bio netko koga se prvo povezivalo s automobila. Francuski industrijalist je doduše 1906. postao direktorom automobilske tvrtke Mors, no kad su topovi zapucali nad Europom Andre Citroën bio je zadužen za masovnu proizvodnju streljiva. I to je činio briljantno te je stekao svjetsku slavu. Prva bitka na Marni odvijala se od 5. do 12. rujna 1914., a za zaustavljanje snažnog njemačkog napada najzaslužniji su Renaultovi automobili Type AG i Type AG-1, kolokvijalno zvani ‘Taxi de la Marne’. Malo je poznato da je Henry Ford bio veliki pacifist, međutim, kad je Amerika 1917. ušla u rat svi Fordovi traktori i kamioni u britanskim tvornicama proizvodili su se isključivo za potrebe vojske. Nacional

28.06. (19:00)

Kad u vojsku pođeš, ljubit ću te ja

Oružane snage pripremile modele vojnog osposobljavanja od dva i tri mjeseca

Godišnje oko 18.000 mladića postaje punoljetno, no pozivat će ih se nekoliko tisuća, ne sve. Uostalom, ne mogu svi ni proći liječnički pregled. Motivirat će se služenje obveznog vojnog osposobljavanja, moguće je, kako doznaje Večernji, i da će biti plaćeno kroz naknadu – ona sad za dragovoljno vojno osposobljavanje iznosi 900 eura mjesečno. Još je nekoliko ideja koje se razmatraju. Razmišljaju i da se vojni rok doda u radni staž, a možda i kao prednost kod zapošljavanja. tportal

03.04. (12:00)

Sorry šefe, država me zove

Ako odlazite na vojnu vježbu, izostanak s posla je opravdan, a troškove snosi poslodavac

Tijekom veljače i ožujka pozive na vojnu vježbu dobili su brojni pričuvni vojni obveznici diljem Hrvatske. Pozivi se ove godine mogu još očekivati u lipnju, rujnu i listopadu. Na rasporedu za popunu pričuvnih postrojbi nešto je više od 18.000 ljudi. Osposobljavanje na vojnoj vježbi obično traje osam dana, a po zakonu može trajati najviše 30 dana tijekom kalendarske godine. Odlazak na vježbu podrazumijeva izostanak s posla, što samim time otvara pitanje radno-pravnog statusa za vrijeme trajanja vježbe. Prema Zakonu o radu, radnik i dalje ima sva prava iz radnog odnosa kao da je prisutan na radnom mjestu. Poslodavac isplaćuje punu plaću. U nekim okolnostima poslodavac može zatražiti odgodu, ako je ona opravdana. tportal

10.03. (08:00)

Gospodari Baltika

NATO je s ulaskom Švedske postao puno moćniji, Putin je odsječen u strateški važnoj regiji

Ruska invazija na Ukrajinu nagnala je tradicionalno oprezni švedski politički establishment da žurno odbaci i posljednje tragove stoljetne neutralnosti, a milijune Šveđana da promijene dosad suzdržano mišljenje o potpunom vojnom i političkom vezivanju za Sjedinjene Američke Države i zapadne saveznike. Švedska vojna industrija godišnje izvozi opremu i naoružanje vrijedno tri milijarde eura. Sposobna je samostalno proizvesti vrlo moderne borbene avione, podmornice, ratne brodove, tenkove, borbena vozila i artiljerijska oruđa. I to je jedan od dva glavna razloga zašto je NATO-u poželjno i važno imati Švedsku kao saveznika i partnera u današnjoj geopolitičkoj situaciji.

Od Švedske se očekuje da u slučaju ruskog napada na baltičke zemlje i/ili Finsku u akciju odmah pošalje dvije brigade sposobne i opremljene za samostalno djelovanje na bojnom polju. Ukupno je riječ o otprilike 10.000 vojnika, od kojih bi polovica bila angažirana u obrani sjeverne Finske, a druga polovica bila bi prebačena preko Baltičkog mora u Latviju. Index

12.02. (21:00)

Ne možeš izbjeći ni da hoćeš

Vojni rok: najizglednije će trajati tri mjeseca, naknada 700 eura, imaju i alternativu za priziv savjesti

Vrlo je vjerojatno da bi služenje tromjesečnog vojnog roka, ili kako se to sada naziva – obuke, ulazilo u staž, što znači da bi polaznici imali i sva ona prava koja imaju zaposlene osobe. Materijalni uvjeti, kao i staž, trebali bi pripomoći promociji vojnog poziva, odnosno učiniti ga atraktivnijim mladima, smatraju u MORH-u. Veliko pitanje u cijeloj priči o vojnoj obuci je i pitanje priziva savjesti. Pravo na priziv savjesti je, naime, definirano Ustavom i država nikoga ne može natjerati da uzme oružje u ruke i u punom smislu prođe vojnu obuku. No, MORH razmatra alternativu i za takve slučajeve – podučavanju prve pomoći i reagiranja, primjerice, u slučajevima katastrofe, te sličnim vještinama, umjesto nekadašnjeg civilnog služenja vojnog roka. Prije služenja vojnog roka prolazio bi se liječnički pregled i psihološko testiranje. Vojna obuka bila bi obavezna samo za muškarce, dok bi žene i dalje služile samo dragovoljno. Index

22.01. (10:00)

Sigurne mjere za nesigurna vremena

Starešina: Hrvatska se mora ozbiljno pobrinuti za svoju obranu i sigurnost

Niti se ozbiljna vojska može stvarati na račun ekonomije niti se stabilna ekonomija može razvijati na račun obrambenog sektora. To mora biti integrirani projekt. A osobito bi u maloj i sigurnosno krhkoj državi kakva je Hrvatska to trebao biti nadstranački projekt o kojem postoji državni konsenzus. Svojim žurnim mjerama ministar Anušić u kratkom je roku učinio korak u pravom smjeru. . Nema straha da će nas u jurišu napasti gazda Mile Dodik sa Zoricom Brunclik, nakon vojne parade bez vojske u Banjoj Luci. Ali teroristički upad neke džihadističke skupine ili srpsko-ruske navodno paravojne skupine ne može se isključiti. Ne može se isključiti ni uporaba vojske u odvraćanju ilegalnih migracija. Višnja Starešina za Lider.

06.11.2023. (14:00)

Skupljaju staro željezo

HNB pokazao kako izgleda skladište s kovanicama kuna

Riječ je o skladištu vojarne Croatia u Zagrebu koje danonoćno čuvaju naoružani vojnici. Tamo su osigurani prostori za kovanice kune kojih je i dalje kod građana i poslovnih subjekata više od dvije milijarde komada. Rok za zamjenu je kraj 2025. godine. Građani do 31. prosinca kune mogu zamijeniti u bankama, Fini i Hrvatskoj pošti. Od 1. siječnja oni prestaju pružati uslugu zamjene valute, a novčanice i kovanice kune moći će se zamijeniti samo u Hrvatskoj narodnoj banci. Danica

15.09.2023. (16:00)

Cijena državljanstva

Rusija regrutira migrante za rat

Sve je više pokušaja novačenja migranata u rusku vojsku. Posebno su na meti radnici iz Srednje Azije. Aktivisti za ljudska prava izvještavaju o metodama i trikovima kojima se služe ruske vlasti. Odvode ih pravo s ulice u centre za novačenje i onda ih nagovaraju ili pak prijetnjama i silom tjeraju na potpisivanje ugovora s Ministarstvom obrane Ruske Federacije. Do sada su mnogi migranti zatražili rusko državljanstvo. Ali sredinom kolovoza je Vijeće za ljudska prava ruskom predsjedniku predložio izmjene Zakona o migracijama, prema kojima bi registracija vojne službe postala obvezan uvjet za dobivanje ruske putovnice. A krajem kolovoza Komunistička partija je u ruskoj Dumi predstavila nacrt zakona koji bi omogućio oduzimanje državljanstva „novim Rusima” ako odbiju ići u rat, pobjegnu od mobilizacije ili se ne registriraju za vojnu službu. DW

06.09.2023. (22:00)

Nije bezveze u Štulićevom srcu

Starešina: Poljska izrasta u ozbiljnu europsku vojnu silu

Nije se to dogodilo preko noći, a ni slučajno. Dogodilo se kao rezultat prirodnog potencijala da postane velika država (površina, stanovništvo, geopolitički položaj) udruženoga s promišljenim političkim pozicioniranjem države, osmišljenom razvojnom strategijom i stabilnim ekonomskim rastom. Uspjela je usprkos i nasuprot briselskom političkom mainstreamu koji ju je nastojao vrijednosno preoblikovati, osobito posljednjih godina. Izdržala je pritiske, zadržala veliku političku autonomiju i samosvojnost, često odbijajući politike i zahtjeve briselskog mainstreama, osobito one koji se odnose na migrantske politike i LGBTQ+ agende. Godinama prije ruske invazije na Ukrajinu upozoravala je na Putinov projekt širenja ruskog svijeta i sigurnosnu opasnost koju za Europu znači ovisnost o ruskom plinu, a nakon invazije na Ukrajinu pokazalo se da su imali potpuno pravo. Višnja Starešina za Lider.