Najmanja dividenda HT-a dosad - samo 7 kuna - Monitor.hr
12.02.2015. (11:15)

Nit držat, nit prodat

Najmanja dividenda HT-a dosad – samo 7 kuna

Hrvatski Telekom lani je imao pad prihoda od 1,9% na 6,91 milijardu kuna, dok je neto dobit pala 20,7% na 1,442 milijarde kuna. Iz HT-a najavljuju dividendu od 7 kuna po dionici, što je najmanje od IPO-a (najveća dividenda bila je 30 kuna). HT bilježi i pad broja korisnika i prihoda i u mobilnoj i u fiksnoj telefoniji. Vrijednost HT-ove dionice na burzi danas je oko 165 kuna, dok je u IPO-u jedna koštala 265 kuna. ICT Business


Slične vijesti

25.08.2024. (17:00)

Sve u ime štednje

Neisplata dividendi: Novac je tu da se troši, a ne da neproduktivno stoji na računima

Više od milijardu eura gotovine leži na računima vodećih hrvatskih kompanija, ali unatoč tomu velik dio dioničara u pravilu dobiva mršavu, a često i nikakvu dividendu. Opravdanost takve prakse već je godinama točka prijepora između dijela dioničara, posebno iz redova mirovinskih fondova, i vodstva velikih domaćih kompanija. Podaci iz polugodišnjih financijskih izvješća pokazuju da je 21 kompanija iz ​ Crobexova sastava potkraj lipnja držala 1,4 milijarde eura ‘novca u banci i blagajni‘ u bilanci na strani aktive. Na strani pasive stavka zadržane dobiti dosegnula je vrtoglave tri i pol milijarde eura. Iako glavnina financijski stoji itekako stabilno, isplata izdašne dividende – uz časne iznimke – nije prvi izbor velikog dijela hrvatskih kompanija. Zašto je to važno? Iako su cijene hrvatskih dionica iskazane indeksom Crobex u posljednjih godinu dana skočile za 21 posto, investitori više cijene dividende jer donose stabilniju zaradu od te vrste ulaganja. Lider

17.03.2019. (23:30)

Prodani

Strani vlasnici banaka u Hrvatskoj na dividendama zaradili 20 milijardi kuna

Od 2009. do 2018. banke u Hrvatskoj ukupno su svojim vlasnicima isplatile 18,867 milijardi kuna dividende. Kako su banke u Hrvatskoj većinom u stranom vlasništvu, i to pretežito talijanskih i austrijskih banaka, većina tog novca iznesena je preko granice. Dakle, i u razdoblju najveće krize, s 2008. na 2009. godinu, bankari su u Hrvatskoj dobro zarađivali, a zarađivali su i u recesiji iz koje smo jedva izašli 2015., da bi im rezultate malo pomutila tek odluka vlade Zorana Milanovića o konverziji kredita u švicarcima u eure te kasnije kriza Agrokora. Novi list