Najgori u EU: moramo uvoziti 55 posto povrća i čak 65 posto voća

Ajmo se latiti motike

Najgori u EU: moramo uvoziti 55 posto povrća i čak 65 posto voća

Nastavljen je osjetan pad domaće poljoprivedne proizvodnje u Hrvatskoji ove godine. Izvoz nam gotovo stagnira, uvoz je rastao za 11 posto, a pokrivenost uvoza izvozom s lanjskih 68 pala je na 62 posto. Posebno brine struktura vanjskotrgovinske razmjene: 74 posto suficita čine uljarice i žitarice, a s druge strane uvozimo velike količine mesa, mlijeka, voća i povrća. Samodostatnost u jajima predlani je iznosila 80 posto, u mlijeku 53 posto, povrću 47 posto, a voću 39 posto, otkrivaju službene brojke Ministarstva. Dovoljno za vlastite potrebe i izvoz proizvedemo tek žitarica, uljarica i životinjskih iznutrica. Danica

poljoprivreda proizvodnja hrane

Robotraktor

Nova generacija poljoprivrednika, umjesto na polju, upravljat će traktorima putem aplikacija

Američka tvrtka Sabanto, specijalizirana za autonomnu poljoprivrednu tehnologiju, zapošljava operatere za upravljanje flotom “robotskih” traktora u Amesu, američkoj državi Iowa, piše Future Farming. Posao uključuje daljinsko upravljanje, nadzor i pružanje tehničke podrške. Operateri upravljaju putem zaslona računala, što im omogućuje nadzor više vozila istovremeno. Kako ističu u Sabantu, “virtualni” traktoristi pokrivaju više hektara i sustava u usporedbi s tradicionalnim vozačima, što može značiti i bolju zaradu. Agroklub

aplikacije poljoprivreda traktori

Nismo se snašli

Ivan Malić: Ključni problem hrvatske poljoprivrede je produktivnost, europski okvir je rješenje

Već tri desetljeća slušamo o problemima u poljoprivredi, ali pomaci su izostali. Hrvatska godišnje proizvodi oko 4 milijarde eura u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, na milijun hektara, što je usporedivo s rezultatima iz 1990. godine. Istovremeno Nizozemska na 2 milijuna hektara izvozi 124 milijarde EUR – rekao je za N1 poljoprivredni konzultant Ivan Malić. Prehrambena industrija još uvijek nam se nalazi u 90-ima, a hrvatski seljak nastavlja proizvoditi pšenicu i kukuruz zbog navika, iako tržište za pšenicu nije dovoljno razvijeno. Imamo veliki potencijal, a posljednjih 11 godina i okvir koji omogućava dugoročno ulaganje, kaže. Unatoč uvriježenom mišljenju da je Hrvatska idealna zemlja za poljoprivredu, Malić ističe kako i mi imamo svoje klimatske i zemljišne limite. Agroklub

Ivan Malić poljoprivreda

U četiri godine cijene biljnih proizvoda porasle za gotovo 36 posto

poljoprivreda

Dođu ti raditi, a još ti i plate!

Potencijali agroturizma: Postoje turisti koji žele pomusti krave, umijesiti kruh, pokositi travu…

I sve je više onih koji žele iskusiti autentičan život na selu – umijesiti kruh, procijediti mlijeko, nahraniti kokoši, pokositi travu, obrati voće … – ma gosti za poželjeti, rekao bi jedan prosječan seljak kojem je ovo prilika i za dodatnu zaradu. U Crnoj Gori postoji stranica visitvillage.me, koja upravo takvim klijentima nudi besplatnu promociju i kako kažu za Agroklub, raduju se trenutku kada će im se pridružiti domaćinstva iz Hrvatske. Riječ je o projektu koji predstavlja inovativni pristup spajanju tradicionalnog ruralnog turizma s modernim potrebama za fizički aktivnim odmorom u prirodi uz stjecanje novog iskustva i spoznaju tradicije gospodarstva, lokaliteta… vlasnik besplatno kreira profil svog gospodarstva, poput onih na društvenim mrežama. Tu navodi i cijene boravka i sve ono što može ponuditi posjetiteljima.

agroturizam poljoprivreda seoski turizam turizam

Jer od zraka se ne može živjeti

Što bi se dogodilo da svi poljoprivrednici odjednom prestanu proizvoditi hranu? ‘Sve bi zalihe potrošili za pola godine’

Ivan Malić, IT stručnjak i jedan od osnivača Agrokluba pitao je AI koliko je svjetska godišnja proizvodnja poljoprivrednog proizvoda XY te koliko je prosječno stanje zaliha tog istog proizvoda. Prosječni građanin konzumira:

Pšenica. Godišnja proizvodnja je oko 800 milijuna tona. Zalihe oko 500 milijuna tona. Pšenice ima za oko 240 dana
Soja. Godišnja proizvodnje je oko 350 milijuna tona. Zalihe oko 120 milijuna tona. Soje ima za 125 dana.
Svinjsko meso. Godišnja proizvodnja je oko 130 milijuna tona. Zalihe oko 25 milijuna tona. Svinjskog mesa ima za 70 dana.
Mlijeko. Godišnja proizvodnja je oko 900 milijuna tona. Zalihe oko 45 milijuna tona. Mlijeka imamo za 18 dana.
Jaja. Godišnja proizvodnja je oko 1,4 milijarde tona. Zalihe oko 340 milijuna tona. Jaja ima za 89 dana.
Maslinovo ulje. Godišnja proizvodnja je oko 3,5 milijuna tona. Zalihe oko 1,5 milijuna tona. Maslinova ulja ima za 160 dana.

Poljoprivreda i hrana je gorivo svijeta, puno je važnija od struje, nafte, čelika ili novog mobitela. Kad ovih dana prođete pokraj kombajnera ili štanda sa domaćim voćem i povrćem, sjetite se gornjih brojki. Jer ako poljoprivrednik Slavko odluči ugasiti kombajn i postane influencer, svijet će biti gladan za 6 mjeseci. Agroklub

hrana Ivan Malić poljoprivreda

Postat ćemo vegetarijanci

Malić: Biftek će postati hrana za superbogate, meso i riba za bogate, a sirotinja neka jede kolače

Ovo su činjenice: Poljoprivreda utječe oko 10 % na globalne emisije CO2. Jedna krava godišnje proizvede preko 100 kg metana, a na svijetu ima oko milijardu goveda. 100.000.000.000 kg metana godišnje. Kakav je to kolosalan prdac! Neki briselski ili zagrebački birokrat će kupovati još jedno četverogodišnje mazanje očiju i donijeti propis o porezu na pečenu janjetinu. Time će se spasiti klima, a ugasit će se stotine tvornica sreće na potezu od Hrašća do Boraje. Uvoznici rumunjske janjetine već lani počeli su se pripremati na uvoz humusa i vegeburgera. Danci su najavili od 2030. godine uvođenje poreza na krave u iznosu oko 100 EUR/kravi. Nema nikakve sumnje, ostali će u desetljeću koje slijedi pratiti hrabru i odgovornu dansku politiku, brže ili sporije ovisno o tome koliko im je sektor goveda bitan za nacionalnu ekonomiju. Što će biti s biftekom? Bit će sve skuplji, i sve više će dolaziti na stolove Europljana iz Južne Amerike, oni si zaštitu okoliša još ne mogu priuštiti. Ivan Malić za Agroklub.

biftek Ivan Malić kolumne krave meso poljoprivreda porez na ugljik

Ne možeš rastjerati oblake ni da hoćeš

Nakon provedenih eksperimenata, obrana od tuče zasijavanjem oblaka srebrnim jodidom nije imala učinka

Još početkom 70-ih godina prošlog stoljeća zbog sumnje u učinkovitost Svjetska meteorološka organizacija provela je tri velika međunarodna pokusa. Svaki je trajao pet godina, no nije se uspjelo nedvojbeno dokazati da srebrni jodid, na čijem se unošenju u olujne oblake temelji cijela teorija obrane, pomaže u sprječavanju tuče. Takva je obrana problematična i sa stanovišta očuvanja okoliša jer se tijekom zasijavanja ispušta reagens sa srebrnim jodidom u slobodnu atmosferu.

Uz to postoji i sigurnosni rizik ispaljivanja raketa. Prema DHMZ-u, bila bi ekonomski opravdana kad bi njezini troškovi bili manji od šteta koje je takva obrana spriječila. Problem je međutim što ne možemo utvrditi što bi se dogodilo da obrane nije bilo. Umjesto toga, drže da bi bilo učinkovitije i korisnije usmjeriti sredstva u sufinanciranje postavljanja zaštitnih mreža i osnažiti sustav osiguranja. Agroklub … dok ministar Dabro kaže da se protiv tuče treba boriti svim sredstvima, bile one dokazane ili ne, Faktograf tvrdi: “Ima i onih koji bi se protiv tuče borili crkvenim zvonima”

poljoprivreda protugradna obrana tuča

Umjesto traktora – dron: nekoliko caka za kupnju adekvatnoga za potrebe u poljoprivredi

dron poljoprivreda

Bolje ikad nego nikad

U SAD-u počeli raditi eksperimente za očuvanje tla

Do prije petnaestak godina bilo je nezamislivo da se u Sjedinjenim Američkim Državama rade istraživanja u vezi s eko proizvodnjom. Međutim, pretjerana industrijalizacija zemlje i poljoprivrede, kao i upotreba herbicida, dovela je do zagađenja zemljišta pa se ispituju načini kako popraviti sastav tla i sačuvati ugljik u njemu, a sve u cilju smanjenja emisije ugljika u atmosferu i smanjenja negativnih učinaka klimatskih promjena. I u povrtarskoj proizvodnji pokušavaju se pronaći sorte rajčicenižeg rasta, otpornije na bolesti i štetnike, a eksperimenti se vode i u stočarstvu. Daljnja istraživanja pokazat će koji je od ovih sustava najbolji za stabilizaciju zemljišta, odnosno, nakupljanje što većih količina organske tvari u njemu. Agroklub

ekološka proizvodnja poljoprivreda

Suživot s prirodom

Moguće je proizvoditi hranu, a pritom ne ugroziti prirodu

Poljoprivreda permakulture predstavlja suprotnost industrijskoj proizvodnji hrane s monokulturama i pesticidima. Permakultura se u biti razvija već gotovo stotinu godina, a temin je skovan prije nekih pola stoljeća. Nastao je kraćenjem izraza „pemanentna agrikultura“. Kontinuitet se tu ne odnosi tek na poštivanje ciklusa biljnog rasta, nego i na jedinstvo s opisanim širim višeznačnim okvirom. Permakultura se u pravilu najprije primjenjuje na manjem uzorku uz minimum intervencije, zatim se širi na okolno područje ako se taj pokušaj pokaže uspješnim i ako postoji realna potreba za to. Pored svega, ovdje povišena gredica osigurava da psi kojih ovdje zna biti više, ne mokre po nasadima, a tu je i ideja o kompostnom WC-u: “mi smo jedina živa vrsta koja svoj izmet i mokraću odbacuje u pitku vodu”. To je moguće ispraviti kompostiranjem. DW

permakultura poljoprivreda

Ajmo se latiti motike