Najgore prirodne katastrofe u 21. stoljeću u kojima su živote izgubile stotine tisuća ljudi - Monitor.hr
10.02.2023. (20:00)

Najgore prirodne katastrofe u 21. stoljeću u kojima su živote izgubile stotine tisuća ljudi

Tportal donosi popis najrazornijih elementarnih nepogoda koje su zadesile svijet u zadnje 22 godine. Potres magnitude 7,0 po Richteru razorio je glavni grad Haitija Port-au-Prince 13. siječnja 2010. i ubio oko 316.000 ljudi. Ujedinjeni narodi procjenjuju da je uništeno 80.000 zgrada u Port-au-Princeu i okolnim područjima. Potres kod Sumatre magnitude 9,2 po Richteru 26. prosinca 2004. izazvao je cunami koji se proširio na Indoneziju, Tajland, Indiju, Šri Lanku i mnoge druge zemlje u regiji, usmrtivši najmanje 230.000 ljudi, a 43.000 smatralo ih se nestalima. Potres magnitude 7,8 pogodio je kinesku pokrajinu Sichuan 12. svibnja 2008. ubivši 87.600 ljudi. Potres magnitude 7,6 koji je pogodio područje sjeveroistočno od Islamabada 8. listopada 2005. ubio je najmanje 73.000 ljudi. Pogodio je i indijski Kašmir, gdje su poginule 1244 osobe. U Turskoj je ta brojka prešla 22 tisuće i izgledno će još rasti… Tportal


Slične vijesti

21.11.2023. (16:00)

Kad bi to bilo olimpijski sport, ne bi se baš proslavili

Kako funkcionira sustav odšteta od nepogoda? Mnogi prijavili štetu na vrijeme, odluku još uvijek čekaju

Prirodne nepogode Hrvatsku su koštale tri milijarde eura u posljednjih 12 godina. Podaci su to Ministarstva financija, koje vodi Registar šteta. Prirodne nepogode zakonski su definirane kao iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim i drugim uzrocima, a koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve te gubitak ili štetu vezanu za imovinu, javnu infrastrukturu i okoliš. Proglašenjem prirodne nepogode počinje teći zakonski rok za prijavu šteta,  nakon čega na scenu stupaju gradska, odnosno općinska povjerenstva za procjenu šteta. Prema izvješću EEA iz 2018. godine Hrvatska je, uz Češku i Mađarsku, jedna od 3 europske zemlje s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na BDP. Država, međutim, još nema jasan plan. Faktograf

16.09.2017. (08:54)

Država pomaže poljoprivrednicima pogođenim prirodnim nepogodama: Mraz u proljeće, požari, tuča i suša tijekom ljeta, poplava nadomak jeseni nanijeli štetu u stotinama milijuna kuna, u proračunu za elementarne nepogode predviđeno 20 milijuna kuna, ali za obnovu poljoprivrednog potencijala, ne za odštetu