Ošla Slovenija u Skandinaviju
Najbolje države za radnice – bravo Slovenija!
These are the best countries for female workers https://t.co/mDRGt6ovwE #gender pic.twitter.com/RlclLKN2kk
— World Economic Forum (@wef) August 29, 2019
These are the best countries for female workers https://t.co/mDRGt6ovwE #gender pic.twitter.com/RlclLKN2kk
— World Economic Forum (@wef) August 29, 2019
Riječ je o takozvanoj razlici u dugovječnosti koja je prisutna u gotovo svim zemljama svijeta, a ovisi o brojnim socio-ekonomskim i kulturnim čimbenicima. U EU-u, jaz je najmanji u Nizozemskoj (2,9), a najveći u Latviji (10), dok u Hrvatskoj ta brojka iznosi 6,4 godine (EU prosjek je 5,3). Stručnjaci ističu da je riječ o globalnom fenomenu na koji utječu brojni kulturni i geopolitički čimbenici poput rata, klimatskih promjena i siromaštva, kao i biološke razlike između spolova, zbog kojih je rizik od smrti veći za muškarce, i to u svim dobnim skupinama. Statistike pokazuju i da muškarci u odnosu na žene češće odgađaju posjet liječniku, što može imati kobne posljedice na zdravlje s obzirom na to da je rano otkrivanje bolesti ključno za uspješno liječenje. Index
Nije neobično sve više žena vidjeti na poslovima zavarivanja, građevine, raznoraznih popravaka i raznim drugim koji su se tradicionalno smatrali isključivo muškim. Hrvatska je suočena s općepoznatim problemom nedostatka radne snage pa se postavlja pitanje može li se zapošljavanje žena na ovim radnim pozicijama povezati i s time? Kao akceleratore ove promjene navodi se nestašica radne snage, pojačana svijest o prednostima diverziteta, tehnološki napredak i aktivne politike osnaživanja žena. No ipak, i dalje postoje izazovi kao što su rodna segregacija, razlika u plaćama, stereotipi i predrasude te neravnoteža u obiteljskim obvezama. Lider
Hrvatska u Europskom atlasu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava (SRZP) za razdoblje 2020. do 2023. bilježi loše rezultate. Prema izvješću, Hrvatska je ostvarila rezultat od 73,5%, što je ispod susjednih zemalja poput Slovenije i Italije. Ključni problemi su pristup sigurnom i legalnom pobačaju koji je ograničen osobnim uvjerenjima ginekologa i nedostatkom informacija. Također, nedostatak kontracepcijskih sredstava bez recepta te prigovor savjesti ljekarnika stvaraju prepreke. Preporuke Europskog parlamentarnog foruma za seksualna i reproduktivna prava ukazuju na potrebu za boljom dostupnošću kontracepcije i uklanjanjem prepreka u pristupu pobačaju. (VoxFeminae)
Iako je mnogo istraživanja razmatralo kako COVID utječe na različite aspekte našeg zdravlja, poput umora i gubitka tjelesnih sposobnosti, malo ih se dotaklo tema seksualnog zdravlja, osobito među ženama. Rezultati su pokazali da su žene koje su preboljele COVID imale niže razine želje, uzbuđenja, lubrikacije i zadovoljstva u usporedbi s onima koje nisu imale COVID, s posebno izraženim smanjenjem kod onih s dugim COVID-om. Također, u grupi s dugim COVID-om zabilježeni su znatno niži rezultati za orgazam i viši rezultati za bol. COVID-19 može značajno narušiti kako kognitivne tako i fiziološke aspekte seksualne funkcije, s dodatnim otkrićem da žene s dugim COVID-om doživljavaju dodatno pogoršanje seksualne funkcije u usporedbi s onima koje su se oporavile od covida bez dugotrajnih simptoma. Geek
Nezapamćen utjecaj ženskih glazbenih zvijezda, ali i filma ‘Barbie‘, zbog kojeg su također cvjetali mnogi biznisi, mnogi stručnjaci, kako prenosi NPR, pripisuju upravo ženama i njihovoj rastućoj kupovnoj moći. Nakon krize tijekom COVID-19 žene su počele rušiti rekorde na tržištu rada, a kako je nedavno izvijestila američka organizacija Hamilton Project, prošla je godina bila rekordna po udjelu žena na tržištu rada. Vrijedi spomenuti da se više žena upisalo na fakultete, ali i da imaju veće šanse od muškaraca da će ih i završiti. Naravno, i dalje su u brojnim područjima zanemarene, pa tako i dalje teško probijaju stakleni strop, premalo je ženskih lidera u kompanijama, ali i trpe rodnu i spolnu diskriminaciju.
Ipak, uvjerava NPR, stvari se polako mijenjaju i, kad je to moguće, češće biraju potrošiti svoj novac na stvari koje njih zadovoljavaju, često iskustva koja će pamtiti cijeli život poput odlaska na turneju, putovanje ili film. Ili, kako zaključuju, iako i dalje trebaju svladati niz zapreka, žene diljem svijeta valja ohrabriti činjenica da su svojim kupovnim odlukama uspjele prodrmati svjetske ekonomije. Lider
Početkom 2023. godine, redovi najmoćnijih žena svijeta prorijedili su se, navodi Forbes u uvodu u svoj redovni godišnji pregled najmoćnijih žena svijeta. Između siječnja i travnja, političke čelnice Sanna Marin, Jacinda Ardern i Nicola Sturgen su ili izgubile ili same odustale od svojih pozicija na čelu Finske, Novog Zelanda i Škotske. Susan Wojcicki se nakon devet godina povukla s pozicije izvršne direktorice YouTubea, a isto je učinila i Martina Merz, izvršna direktorica njemačkog konglomerata Thyssenkrupp. Svaku od njih zamijenili su muškarci. Puni popis možete pogledati ovdje, a mi ćemo ih samo spomenuti: na prvom mjestu je Ursula von der Leyen (EK), zatim slijede Christine Lagarde (Europska centralna banka), Kamala Harris (potpredsjednica SAD-a), Giorgia Meloni (premijerka Italije), Taylor Swift…
Rijetko žene doista plešu iz sebe i za sebe. Pogotovo u zapadnjačkoj kulturi življenja. Češće je to predstava za okolinu, kao profesionalno umijeće ili obična zabava protkana privlačenjem pažnje drugih, osvajanjem muškarca, i to prema plesnim trendovima i žanrovima, ‘kako se pleše’, a ne po vlastitom osjećaju (zbog čega mnogi, ne samo žene, misle da ne znaju plesati, pjevati, slikati ili pisati). Ponekad mogu se vidjeti žene u kojima proključa potisnuta želja za plesom. Ne djevojke, nego žene, naročito majke i one starije, koje više ne ulaze u vidokrug požudnog muškog pogleda. Njihova se tijela gotovo nagonski, nesvjesno pokrenu primajući u sebe glazbu. Počnu nogama hvatati takt, rukama i ramenima pratiti ritam, a raspjevana im melodija uzbiba grudi i zanjiše bokove. Neke se u zvukovima glazbe nastave kretati suzdržano, povučeno, do društvenim uzusima utisnute granice “primjerenog”, “prihvatljivog”, “doličnog”. A neke – zaboravljajući na okolinu i norme, u razigranoj prisebnosti – puste da im glazba razbukta biće. I onda, kao da magičan dodir nota pronađe G točku u njihovoj duši, u njima prsne izvorna životnost. Iz njihovih pokreta, izraza lica i pogleda tada isijava ne (samo) putena, nego životna strast – živototvorna ženska energija i snaga. I to bude zadivljujuće i (i)zazovno. Radiogornjigrad