Naj- trenuci sinoćnje debate - Monitor.hr
02.07.2020. (12:30)

Pomalo mazohistički, sa zabavnim trenucima

Naj- trenuci sinoćnje debate

Telegramova analiza:

Mostova Marija Selak Raspudić poželjela Tomislavu Tomaševiću svu sreću na izborima i rekla da će rado koalirati s njima u Saboru

Ivan Vilibor Sinčić djelovao poput ocvalog rokera

Krešimir Bubalo izvadio naslovnicu zadnjeg Nacionala na kojoj je Plenkovićeva zamjenica šefa predstojnika Ureda, Tena Mišetić i kazao kako u Hrvatskoj postoji neki “One stop shop Tena”

Tomislav Ćorić je uspio svoje konkurente iskreno razveseliti kad je pozvao birače da sedmog srpnja glasaju za HDZ. Izbori su petog srpnja

Tomašević je poentirao na priči o tome da su praktički svi u Stožeru članovi HDZ-a, kazavši kako je to – poraz Hrvatske

Ostojiću je Ćorić predbacio “vječnog stipendistu”, ”kradljivca tranzistora” i “pravomoćno osuđenog zbog političke korupcije”, na što mu potpredsjednik SDP-a mu je profesorski dobacio da nije u redu optuživati ljude kojih nema u studiju. Pa je nastavio udarati po Plenkoviću

 


Slične vijesti

16.10. (11:00)

Nije to baš samo tako

UNESCO dao prijedloge za transparentniju i bržu javnu upravu uz AI, no…

Umjetna inteligencija ima potencijala u unaprjeđivanju demokracije, političkih institucija i procesa, poput chatbota koji ljudima odgovara na pitanja o izbornim programima, obavještava građane o razvoju zakona i slično. Također, AI bi mogao postati koristan alat u lobiranju tako što bi sažimao prijedloge zakona, procjenjivao njihove relevantnosti za pojedine tvrtke pa čak i pisao pisama autorima zakona s prijedlozima izmjena. No, sve ovisi o moralnom kompasu samih političara. I Trump je nedavno pao na foru vlastitog pobornika, a povjerovao je i u laž da migranti u Springfieldu jedu mačke i pse i sam postao predmet sprdnje. Na kraju dana, kako će se ovi razni AI alati koristiti ovisi potpuno o pojedincu – političaru ili stranci. Preostaje da se uspostave regulatorni okviri i nadzorni mehanizmi, obrazovanje javnosti i pravna odgovornost Big Tech industrije. Netokracija

14.09. (10:00)

Kandidat bez karaktera

Đikić: Napadna beskonfliktnost

Primorčeva kampanja svodi se na ovu podjelu poslova: premijer Plenković i njegov udvornički ministarski zdrug napadat će predsjednika Milanovića s nastojanjem da ga uvuku u kontinuiranu kavgu, dok će Primorac s namještenim osmijehom širiti apstrakcije poput zajedništva, ljubavi i budućeg blagostanja.

Opisana predizborna strategija, koju HDZ nikad dosad nije prakticirao, mogla bi se možda ispostaviti uspješnom jedino pod uvjetom da Milanović upadne u zamku i da se počne ponašati kao da mu je protukandidat Plenković, a ne Primorac. Čak i kad bi učinio tu vrstu pogreške, još uvijek ostaje problem Primorčeva političkog profila: nije dovoljno biti antipod Milanoviću u pogledu retorike i imati podršku HDZ-a da bi se pobijedilo u predsjedničkoj utakmici. Ivica Đikić za Novosti

19.08. (01:00)

Neka igre počnu

Jokić: Američki poučak – Kako će na Trumpovom testu proći naši kandidati

Dok je u srpnju nakon što je zapucano na njega Trump gotovo već sjedio u Ovalnom uredu Bijele kuće, sredinom kolovoza značajno zaostaje za kandidatkinjom demokrata. Politika je najdinamičnija ljudska djelatnost koja zahtijeva trajnu prilagodbu. Trendovi iz SAD-a mogli bi imati odraz i na predsjedničke izbore koji nam predstoje u Hrvatskoj. Za očekivati je da nam slijedi sadržajnija kampanja u kojoj će se od kandidatkinja i kandidata zahtijevati jasnoća stavova o određenim pitanjima. Premda su predsjedničke ovlasti u Hrvatskoj ograničene, za očekivati je odgovore na pitanja o dolasku stranih radnika, učinkovitosti zdravstvenog sustava, obrazovanju, gospodarstvu, služenju vojnog roka, pravima žena… Ovi izbori bi ujedno mogli biti obilježeni i promjenom u razini političke komunikacije u odnosu na prethodne četiri godine. Selak Raspudić i Primorac će učiniti sve da Milanovića dovedu u situaciju konflikta znajući da tada on gubi, a oni dobivaju. U SAD-u pobjeđuju oni koji su jasniji u stavovima i koji su se spremni prilagoditi. Ukoliko to ne učinite sigurno gubite bez obzira zovete li se Donald, Dragan, Kamala, Marija ili Zoran. Boris Jokić za tportal.

08.05. (22:00)

Vole fake news

Krajnje desne stranke dominiraju borbom za birače na društvenim mrežama

Stručnjaci upozoravaju da se ove stranke često koriste lažima i zavjerama kako bi manipulirale ključnim pitanjima poput migracija i okoliša. Istraživanja pokazuju da populističke stranke privlače znatno više pratitelja na platformama poput TikToka, gdje se dezinformacije brzo šire. Europska unija vidi takve kampanje kao ozbiljnu prijetnju demokratskim procesima, dok stručnjaci ističu da je važno podići svijest o manipulaciji informacijama. (24sata)

06.05. (00:00)

Sabor bi nam bio nešto lijeviji

Trenutni izborni zakon je manjkav, GONG pojasnio kako bi izgledala pravednija raspodjela izbornih jedinica

Gong na svojim stranicama ističe da bi se na taj način dobilo šest logičnih cjelina – Slavonija, Dalmacija, Zagreb bez sjeckanja kao mjesto gdje živi najveći broj ljudi, Rijeka s Istrom i gorskim Kotarom, Sjeverna Hrvatska s Međimurjem i Zagorjem te Središnja Hrvatska s Karlovcem i Siskom. Smatraju da bi se njihovim modelom barem djelomično ujednačio nesrazmjer između broja osvojenih mandata i ukupnog broja glasova. Neke velike stranke, poput HDZ-a, dobile bi manje mandata, a neke manje, poput Možemo i IDS-a, više. Poštenije bi bilo da je izborni prag 4, a ne 5 posto glasova, tako bi sabor bio raznovrsniji po broju manjih stranaka. Index

29.04. (21:00)

I onda se ljudi ljute na mene kad kažem da je Hrvatska Ali Express verzija normalne zemlje

Andrassy: Političari su preslika naroda, a narod je u većini slučajeva jednako “isti“

Dva i pol tjedna kasnije, o Mataniću ni M, o žrtvama ni ž – i onda će ljudi opet pitat zašto nisu prijavile, zaljubljeni u ideju da je sve baš jednostavno kad “samo” prijaviš. Zlostavljači su i dalje u najboljem slučaju trodnevna priča koja pada u zaborav čim se vremenska prognoza promijeni iz toplog u hladno – s tim da se oko prognoze ipak bunimo s malo više strasti. Nego, izbori. Jeste bili? Jeste zadovoljni rezultatima? I najvažnije, koga možemo tužit za onaj potres mozga koji kaže da važeća putovnica nije relevantan dokument, pa su ljudi koji su došli s njom morali po dodatnu cedulju da bi mogli dat glas? I onda se ljudi ljute na mene kad kažem da je Hrvatska Ali Express verzija normalne zemlje – a kako da nazovemo zemlju u kojoj putovnica vrijedi za sve, osim za izbore? Vi mi recite, ja ću rado prihvatit prijedlog. Andrea Andrassy za miss7

10.04. (16:00)

Košarkaši i zabavljači

Predizborna kampanja na TikToku: Možemo najuspješniji, Ivan Pernar s najviše pratitelja, HDZ gura Plenkovića…

Većina hrvatskih stranaka, ali i dobar dio političara osobno, otvorili su profil na društvenoj mreži TikTok. Detaljan pregled hrvatske TikTok političke scene donosi Netokracija.

HDZ je odlučio na drugačiji način pristupiti TikToku. Glavni dio kampanje ne vode na profilu stranke, već su odlučili predsjedniku HDZ-a i trenutnom premijeru Andreju Plenkoviću otvoriti osobni profil. HDZ je kroz profil Andreja Plenkovića odlučio uložiti značajnije napore u ovu društvenu mrežu što primarno možemo vidjeti po produkcijskoj kvaliteti.

Stranka Možemo uvjerljivo se najbolje snašla na TikToku jer na ovu društvenu mrežu nisu došli “kampanjski” kao brojne druge stranke. Ono po čemu se njihovi TikTokovi dodatno ističu je montaža koja podsjeća na Mr. Beasta.

SDP je odlučio svoju TikTok strategiju dobrim dijelom temeljiti na ad hominemu ili, drugim riječima, napadati vladajuću stranku s posebnim naglaskom na premijera i glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića. Ono što dodatno ističe SDP je korištenje generativne umjetne inteligencije.

Stranka Ivana Pernara (SIP) broji preko 135.000 pratitelja i 4,2 milijuna lajkova. Vidljivost mu povćavaju influenceri kao što su Leo Alagić, Branko Buzov, Josip Žučko, Leonardo Lamon i Kristijan Marković koji zajedno imaju skoro milijun pratitelja na ovoj platformi.

28.03. (12:00)

I see bot people

Botovi u političkim kampanjama: digitalni fenomen koji izaziva zabrinutost

Botovi, automatizirani programi, postaju sve prisutniji u političkim kampanjama diljem svijeta. Nedavno je otkriveno da je službeni Facebook profil HDZ-a skupio značajan broj lajkova, među kojima su se istaknuli i Vijetnamci. Ovo izaziva sumnju: jesu li botovi kupljeni od strane stranke ili su dio pokušaja ismijavanja? Botovi su sve sofisticiraniji, mogu biti i ljudi koji su prisiljeni na to, poput slučaja u Srbiji gdje je jedna žena postala bot nakon prijetnji otkazom. Iako su botovi postali ključni politički alat, njihova upotreba izaziva zabrinutost. Kupnja botova može narušiti analitiku, doseg i angažman stranice, dok njihova upotreba za širenje dezinformacija predstavlja prijetnju demokraciji. Ključno je da vlasnici digitalnih platformi i političari preuzmu odgovornost za suzbijanje ovakvih manipulacija kako bi se osigurala integritet izbornih procesa. (Netokracija)

25.03. (18:03)

Bug objavio rezultate ankete – treba li omogućiti online glasanje na izborima kod nas?