Nagrade za najbolje europske fasade

Joj da je meni jedna takva

Nagrade za najbolje europske fasade

Proteklog vikenda je u Valenciji održana peta dodjela nagrada arhitektonskog natječaja Baumit Life Challange, za najbolje fasade europskih projekata izvedenih s Baumit proizvodima. Dodjela je održana u impozantnoj i impresivnoj scenografiji zgrade „L’Hemisfèric“ arhitekta Santiaga Calatrave, usred ikoničnog urbanističkog poteza Grada umjetnosti i znanosti „Ciutat de les Arts i les Ciències“ istog arhitekta. Nagrade su dodijeljene u šest kategorija za koje je konkuriralo 322 projekta iz 23 europske zemlje. Vizkultura

arhitektura

Uradi sam

Izgradili sami svoju saunu u vrtu, koristeći rabljene materijale koje su prikupili i nabavili od prijatelja

Radi se o funkcionalnoj sauni od 4 m2, dizajniranoj kao vikend ‘uradi sam’ projekt te smještenoj u vrtu u Brnu, u Češkoj. Upcycled Sauna (Reciklirana sauna) proizašla je iz jednostavne želje: stvoriti prostor za opuštanje koristeći odbačene i rabljene predmete. “Koncept je postupno oblikovan kroz potrebu za vlastitom saunom, potragu za idealnom lokacijom, korištenje prikupljenih materijala te želju da nešto izgradimo vlastitim rukama umjesto da samo klikamo i odgovaramo na mailove” – kažu arhitekti. Nekoliko drvenih pragova, hrpu dasaka i greda, nekoliko ploča od iverice i nešto ostataka mineralne vune. Haus

arhitektura sauna

Totalno si moderna, mačko, majke mi

Zanimljivo arhitektonsko rješenje buduće gradske tržnice

Na natječaju za buduću gradsku tržnicu u Koprivnici tražile su se četiri funkcionalne cjeline: nova gradska tržnica, polivalentni centar u kojem se nalaze dodatni prostori knjižnice te prostori za rad organizacija civilnog društva, parkiralište, intermodalni terminal, okoliš. Vizkultura donosi četiri najbolja rješenja, od kojih će prva ići u realizaciju. Riječki arhitektonski tim naglašava kako su otvorili novu široku pješačku površinu između zgrade tržnice i polivalentnog centra koja vodi prema istočnom dijelu grada – Danica. Na Klikaju možete vidjeti sadašnje stanje tržnice, koja je puno zatvorenija u odnosu na idejno rješenje prema kojem će se projekt raditi.

arhitektura Koprivnica tržnica

Kad se kulturna dobra rasturaju, barem dobivamo hotele!

Priča o Jurišićevoj: Hotel na kutu i razbijeni Zagreb

Grad Zagreb prepun je vrijednih građevina koje su nositelji povijesne i arhitektonske baštine. No, njihova sudbina često je pod upitnikom zbog neadekvatne zaštite i nebrige. Primjer je zgrada u Jurišićevoj 22, koja je izgubila preventivnu zaštitu, preuređena u hotel i nepovratno izmijenila izgled križanja. Istovremeno, dvije susjedne zaštićene zgrade propadaju zbog nedostatka održavanja. Dok urbani sklad gubi bitku, nameće se pitanje – znamo li očuvati vrijednosti svog grada ili smo osuđeni na estetske promašaje? Zrinka Paladino za Haus

arhitektura Jurišićeva ulicaa Zrinka Paladino

Samo za kadu otplatiti mi treba cijeli život

Cijena, prava sitnica: Vila u Ićićima s bazenom na vrhu prodaje se za 8,4 milijuna eura

Radi se o prilično jedinstvenom objektu, na kojem njegov investitor radi već godinama. Cijela priča krenula je nakon što je investitor kupio zemljište te se obratio arhitektu Ivi Skelinu s prilično ambicioznom željom. Htio je, kaže, da mu projektira “jednu od najzanimljivijih i najljepših kuća u zemlji”. Zaobljena kuća ima 394 m2, proteže se kroz podrum, prizemlje i dva kata. Na zadnjem se nalazi spavaća soba koja izlazi na terasu s bazenom, a s koje puca pogled na okolno more. Na vrhu kuće nalazi se krovna terasa s pogledom na Cres, “kao stvorena za meditaciju”. Do srpnja bi kuća trebala biti posve gotova i useljiva. Zasad je interijer, dakle, zacrtan, iako otvoren za neke preinake prema željama kupaca. Zanimljvi detalj je možda kada od 2 tone, koja košta oko 2 milijuna eura. Haus

arhitektura Ićići vila

I to ne samo iz zraka

Novi most u Trogiru zanimljivo je arhitektonsko rješenje

Novi pješački most preko trogirske Foše konačno je i službeno otvoren. U petak su njime prva prošetala djeca iz trogirskog vrtića Vrabac, a nakon njih i ostali građani i prolaznici. Konstrukcija u povijesnoj jezgri grada vrijedna je milijun eura; duga 31,8 metara, široka 10,4 metar u najširem dijelu, visoka 4,12 metra i teška 65 tona. Most je u rujnu dopremljen iz brodogradilišta u splitskoj Vranjici – gdje je izgrađen – u Fošu. Akcija je trajala šest sati i bila je priličan spektakl; brojni građani pratili su kako tegljačem uplovljava gigantska čelična konstrukcija i montira se na mjesto nekadašnjeg drvenog, već propalog mosta. Haus

arhitektura most Trogir

A kad je završe, može odmah i u obnovu

Evo kako bi trebala izgledati Sagrada Familia nakon što će konačno biti dovršena, za dvije godine

Planirani dovršetak bazilike Sagrada Familia u Barceloni očekuje se 2026., što će biti 144 godine otkako je započela gradnja. Esteve Camps, predsjednik organizacije koja je zadužena za dovršetak remek-djela Antonija Gaudija, objavio je vijest na dan koji se podudara sa stogodišnjicom smrti arhitekta zgrade. Iako će zgrada biti dovršena do 2026., očekuje se da će rad na kipovima, dekorativnim detaljima i, prije svega, kontroverznom stubištu koje vodi prema onome što će na kraju biti glavni ulaz, trajati do 2034. godine. Kada je rad započeo 1882. godine, mjesto na kojem se danas nalazi crkva bilo je poljoprivredno zemljište, ali je tijekom godina oko crkve izrastao grad.

Prije pojave masovnog turizma, rad je trebao biti isključivo financiran donacijama pokajnika, što je činilo novčani tok nepredvidljivim, a mnogi su sumnjali da će rad ikada biti dovršen. Već desetljećima, turizam je garantirao stabilan prihod, s gotovo 5 milijuna posjetitelja godišnje koji plaćaju 25-40 eura po posjeti. Nešto više od polovice od 125 milijuna eura koliko to donosi ide na dovršetak radova. Kako se ostatak troši ostaje tajna jer crkva nije obvezna objaviti svoje račune. Haus

arhitektura Barcelona Sagrada Familia

Nesretni Francuz zatočen u SC-u

Francuski paviljon: nevidljivi dragulj arhitekture u Zagrebu

Francuski paviljon, tehnološko i arhitektonsko remek-djelo izgrađeno 1937. godine, danas živi život nevidljivog muzeja u dubini Studentskog centra. Namijenjen sajmovima, s vremenom je postao skladište i tek nedavno, 2014., obnovljen za devet milijuna kuna. Ipak, njegovo korištenje ostalo je sporadično i neadekvatno, dok je društveno i kulturno značenje paviljona gotovo zaboravljeno. Bezbolna integracija u širi gradski prostor i aktivnija funkcija mogu ga vratiti u fokus, kao što i zaslužuje. Jer, iako je danas arhitektonska ljepotica, ostao je svojevrsni zatočenik SC-a, čije oslobađanje čeka na bolja vremena. Ideje

arhitektura Francuski paviljon Studentski centar Zagreb

Ljepota spašava svijet (ili barem arhitekturu)

Trendovi nove gradnje u SAD-u: Uloga arhitekata proširila se zbog klimatskih izazova, nedostatka radne snage i potrebe za održivijim dizajnom

Forbesova analiza 200 vodećih američkih arhitektonskih tvrtki otkrila je više od popisa – pružila je uvid u stanje rezidencijalne arhitekture u SAD-u. Glavni izazovi uključuju klimatske promjene, manjak građevinskih radnika i globalizaciju dizajna koji često ignorira lokalne posebnosti. Trendovi poput “moderne seoske kuće” šire se društvenim mrežama, dok se rastući klimatski ekstremi prilagođavaju kroz otpornije građevinske standarde. Regionalna arhitektura postaje ključna za očuvanje lokalnog identiteta, dok se nameće potreba za održivošću i ljepotom. Poruka je jasna: ljudi čuvaju lijepe stvari, a arhitektura bez duše nije održiva – niti dugoročno korisna. Forbes

arhitektura SAD

Smišljeno za mrtve, dizajnirano za žive

Arhitekti proširili staro češko groblje prigrlivši suvremene, donedavno ne tako uobičajene metode sahrane

Ne oslanjajući se na vjerske simbole, pokušali su zadržati “pristup pun nade” koji nazivaju “utješnom arhitekturom”. “Ovo je prilika da preispitamo ulogu groblja u modernom društvu. Želimo stvoriti prostor koji će potaknuti dijalog o smrti i sjećanju, dok istovremeno pruža utočište za sve koji dolaze”, poručuju Mjölk arhitekti. Novi dio groblja nalazi se na mirnom brežuljku izvan središta grada te je okružen prirodom, što – prema arhitektima – “simbolizira ciklus života”. Glavni elementi dizajna uključuju prostrane staze, mirne vrtove i jedinstvene grobne jedinice koje su oblikovane kako bi se integrirale u krajolik. Haus

arhitektura groblje

Gradnja bez plana, furaju mene i moga jarana

Arhitekt: Rođački kapitalizam kod nas je i dalje predominantan, zbog toga dolazi do nereda

To vidimo kroz ilegalnu gradnju, nedostatak koncentracije na javni prostor u novoj gradnji te u dominaciji tržišne logike. Ako imate legalizaciju kao zakon i 850 tisuća prijava za legalizaciju, onda možete zaključiti da taj sistem, a govorimo i o socijalističkom sistemu, jednostavno ne funkcionira; da vi imate urbanizam koji regulira, koji radi red u prostoru, a konačno imate nered, ocjenjuje Mimica za HRT. Druga je metoda rušenje ilegalnih gradnji, i to onih zgrada koje nisu za življenje, što je možda i dobar pristup. O našim konzervatorima kaže da su izuzetno obrazovani, ali da podsjećaju malo na afganistanske talibane jer se s njima ne može ući u kritičnu diskusiju o tome kako moderna arhitektura i kako se zaštićeni prostori grada trebaju dalje razvijati. HRT

arhitekti arhitektura legalizacija Vedran Mimica

Joj da je meni jedna takva