Nacionalni plan stambene politike: Država iznajmljuje privatne stanove po modelu priuštivog najma, no ostaju neke nedoumice - Monitor.hr
23.10. (17:00)

Tko će popraviti rolete? A tko će plaćati sve to?

Nacionalni plan stambene politike: Država iznajmljuje privatne stanove po modelu priuštivog najma, no ostaju neke nedoumice

Hrvatski Nacionalni plan stambene politike do 2030. predlaže da država preuzme privatne nekretnine za najam ispod tržišne cijene, pod upravljanjem APN-a. Program cilja nekretnine koje su bile prazne dvije godine i pruža stanovanje osobama ispod prosječnog dohotka. Vlasnici nekretnina dobivaju medijalnu tržišnu cijenu, dok najmoprimci plaćaju smanjenu najamninu. No, postavljaju se pitanja o odgovornostima za održavanje, upravljanje štetom, te troškovima za porezne obveznike. Mnogi detalji još nisu razjašnjeni. Branimir Perković za Index


Slične vijesti

07.11. (08:00)

Nepravda na papiru, korupcija u praksi

Perković: Korupcija bogate održava bogatima, a siromašne siromašnima

Razlike među državama EU u jednakosti prilika i riziku od siromaštva ukazuju na povezanost s razinom korupcije. U uređenim državama poput Švicarske i Danske, obiteljsko bogatstvo ima mali utjecaj na životne šanse, dok je u zemljama s visokim korupcijskim indeksima, poput Bugarske i Hrvatske, utjecaj obiteljskog siromaštva znatno izraženiji. Korupcija stvara nejednakost, održava nepotizam i pogoduje povlaštenim skupinama, što mnogima otežava izlazak iz siromaštva. Branimir Perković za Index.

31.10. (11:00)

Smanjenje u punom gasu

Volkswagen kreće u radikalno restrukturiranje

Najveći europski proizvođač automobila, Volkswagen, planira zatvoriti tri pogona u Njemačkoj, što bi moglo rezultirati masovnim otpuštanjima i smanjenjem plaća. Unatoč stabilnim prihodima proteklih godina, kompanija se suočava s izazovima, uključujući visokim troškovima rada u Njemačkoj, sve žešćom konkurencijom u električnim vozilima i smanjenjem tržišta u Kini. Sindikati su zabrinuti, ali analitičari smatraju da restrukturiranje nije znak industrijske katastrofe nego prilagodba uvjetima globalnog tržišta. Branimir Perković za Index

27.10. (17:00)

Kasno su je se sjetili

Slavonija najteže pogođena: iseljavanje, propast industrije i demografsko odumiranje

Slavonija i Panonska Hrvatska suočavaju se s gospodarskim padom i masovnim iseljavanjem mladih. Dok Zagreb, Jadranska i Sjeverna Hrvatska napreduju, Slavonija stagnira s neproduktivnom poljoprivredom i slabo razvijenom industrijom. Siromaštvo raste, s 31,3% stanovnika u riziku, a gospodarstvo se oslanja na sektor koji jedva izvozi. Prema Eurostatu, Panonska Hrvatska spada među najsiromašnije regije EU, što je rezultat dugogodišnje stagnacije i loših politika. Branimir Perković za Index

23.10. (01:00)

Uvijek pronađu način

Ukida se naknada za vođenje računa. Banke povećavaju sve ostale naknade

Ministarstvo financija na čelu s ministrom Markom Primorcem je početkom ovog mjeseca najavilo zakonsko ukidanje naknada za vođenje računa u bankama. Banke su to prihvatile relativno mirno, ali izgleda da planiraju nadoknaditi gubitak prihoda od vođenja osnovnih računa tako što su povećali dio ili sve ostale naknade. Zaba je već obavijestila svoje klijente da će na početku 2025. ukinuti naknadu za ugovaranje i vođenje osnovnog računa, ali su istodobno značajno povećane naknade za vođenje drugih računa i ostale usluge. Paketi usluga banke, koji osim samog računa uključuju online bankarstvo, besplatnu upisninu i članarine za kreditne kartice, osiguranja, asistencije itd., rastu. HNB je ranije poslao zahtjev bankama da dostave metodologije na temelju kojih su izračunale da je potrebno povećavati naknade ove i prethodnih godina. A o tome hoće li još koja banka povećavati naknade odgovorit će uskoro iz Hrvatske udruge banaka. Branimir Perković za Index.

19.10. (12:00)

Klin se klinom izbija

Perković: Država je uništila tržište nekretnina. Sad želi iznajmljivati vaše prazne stanove

Treba podsjetiti da je država direktno sudjelovala u rastu cijena nekretnina. Doslovno ga je poticala, iako su mnogi upozoravali na štetnost toga. Radi se o subvencioniranju preko državne Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), koje u različitim oblicima postoji od 2017. Država je sedam godina direktno APN-om poticala rast cijena nekretnina. One bi rasle i bez toga, ali manje. Sada uvodi mjere zbog problema u čijem je stvaranju direktno sudjelovala. Ipak, treba priznati da je ministar Bačić dobro detektirao probleme. U Hrvatskoj je jako puno nenastanjenih stanova i njihov udio raste, a priuštivost i kupnje i najma je jako niska. Hoće li država uspjeti spasiti situaciju koju je sama stvarala desetljećima? Možda, iako povijest APN-a i korupcijskih afera povezanih s njim ne nudi previše nade. Branimir Perković za Index

17.10. (12:00)

Trebaju nam novi boomeri

Perković: Hrvatska ostaje bez mladih. Posljedice će biti katastrofalne

Proces koji neminovno vodi u cijeli niz ekonomskih, društvenih, sigurnosnih i političkih problema je počeo onog trenutka kada je broj djece po ženi u Hrvatskoj pao ispod dvoje, što se dogodilo još 70-ih godina prošlog stoljeća. Opadanje broja rođenih nužno dovodi do starenja stanovništva, pa sve manji udio mladih mora održavati mirovinski i zdravstveni sustav za sve više starih. Zbog mladih nastaje problem s nedovoljnim brojem radnika za održavanje gospodarstva, inovativnost i potrošnja opadaju, zdravstveni i mirovinski troškovi rastu, ustanove za odgoj i obrazovanje djece i mladih (vrtići, škole, fakulteti) se zatvaraju. Opadanje broja mladih se već odavno osjeća u (ne)održivosti trenutnog mirovinskog sustava, utemeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti. Iako ljudi kolokvijalno govore da su “zaradili svoje mirovine”, istina je da ih nisu zarađivali za sebe, nego za druge. Nažalost, još ni jedna država na svijetu nije uspjela pronaći skup politika koje mogu vratiti stopu fertiliteta na održive razine, 2.1 dijete po ženi i više. Branimir Perković za Index

13.10. (14:00)

Školske klupe sve praznije, a mirovinski fond sve tanji

Hrvatska škola bez učenika: Alarm za budućnost

Hrvatska se suočava s dramatičnim padom broja učenika u osnovnim školama, osobito u Slavoniji, gdje su se razredi gotovo prepolovili. U proteklih 20 godina, broj učenika smanjen je za 87.530, dok je 84 škole zatvoreno. Najgore su prošle Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska županija. Ovaj pad učenika izravno ugrožava budućnost zemlje, uključujući zdravstveni, mirovinski i ekonomski sustav, dok masovni odljev mozgova pogoršava situaciju. Bez novih obitelji i djece, Hrvatska će morati uvoziti radnu snagu kako bi održala osnovne funkcije društva. Branimir Perković za Index

30.09. (16:00)

Ni njima se ne plaća njihov porez

Državne nekretnine se sporo prodaju, a država više troši na plaćanje pričuve nego što bi plaćala porez na nekretnine

Prema podacima Državne nekretnine d.o.o., koja upravlja državnim nekretninama, Hrvatska ima više od 7000 stanova u svom vlasništvu. Ukupna površina im iznosi 321.775 m². Hipotetski, kada bi svi bili pogodni za stanovanje i u potpunom vlasništvu države, godišnje bi država morala plaćati između 193 tisuće i 2.6 milijuna eura poreza na nekretnine. U stvarnosti država uopće ne zna koliko nekretnina ima ni koliko vrijede, zbog čega proces prodaje teče jako sporo. Prije nekoliko godina je broj navedenih stanova u državnom vlasništvu bio manji nego danas, pa se može dobiti dojam da država zapravo stalno kupuje nekretnine. U stvarnosti ih samo “pronalazi” i još se ne zna konačan broj. Branimir Perković za Index.

26.09. (12:00)

Sve za naše ljude, osim za one koji su ostali

Perković: Porezno oslobođenje za povratnike izaziva nezadovoljstvo kod građana

Najavljene porezne izmjene uključuju oslobađanje povratnika i potomaka iseljenika od plaćanja poreza na dohodak na pet godina, što izaziva žustre rasprave. Građani negoduju zbog potencijalne nepravde prema onima koji nisu iselili i koji redovito plaćaju porez. Iznosi ušteda povratnicima mogu doseći desetke tisuća eura, ovisno o bruto plaći i lokaciji povratka. Mnogi smatraju da je mjera nepravedna i diskriminatorna prema onima koji su ostali u Hrvatskoj, jer povratnici koriste iste javne usluge bez jednakog doprinosa. Branimir Perković za Index.

10.09. (19:00)

Plaće rastu brže od predizbornih obećanja, ali samo za one s dobrim vezama

U Hrvatskoj je prosječna neto plaća 2023. iznosila 1148 eura, kod privatnika 1028

Plaće zaposlenih kod poduzetnika su u prosjeku za 120 manje od objavljene ukupne prosječne plaće. Izuzme li se Grad Zagreb, razlika između županije u kojoj je kod poduzetnika najveća prosječna neto plaća (Zagrebačka) i županije u kojoj je najmanja prosječna neto plaća poduzetnika (Virovitičko-podravska) je 263 eura. Zbog same činjenice da zaposleni u javnom sektoru u Hrvatskoj čine jako velik udio zaposlenih, javni sektor “umjetno” povećava prosječnu plaću. Točnije, podatak o prosječnoj plaći u državi ne daje potpunu sliku o snazi gospodarstva jer na njih puno utječe javni sektor, tj. država. Plaće su rasle, ali su isto tako iskorištene za izbore ove godine. Sindikati su se pritiskom na Vladu izborili za veće plaće u javnom sektoru, ali pod lažnim argumentom, da su u privatnom sektoru rasle puno više. Branimir Perković za Index.