Na zelenoj tržnici pakira se medicinski otpad i skladišti u zoni izvorišta vode - Monitor.hr
29.11.2016. (08:09)

Nevjerojatno

Na zelenoj tržnici pakira se medicinski otpad i skladišti u zoni izvorišta vode

Dok se ovih dana najviše priča o salmoneli, na Veletržnici u Matuljima kod Rijeke dovozi se, pakira i odvozi opasni infektivni otpad. Znači s jedne strane se važe voće i povrće, s druge prepakirava bolnički otpad. Također se tu prekrcavaju opasne industrijske kemikalije. Zatim se otpad odvozi u skladište bivše tvornice Pazinka, koja se nalazi u zoni sanitarne zaštite izvorišta voda. RTL vijesti


Slične vijesti

16.04.2023. (10:00)

Otpadna jestiva ulja mogu se iskoristiti npr. u proizvodnji biodizela

Opasni otpad – Što je to i kamo ga ispravno odložiti

EKO KUTAK - PEOVICA Doznajte sve o opasnom otpadu u kućanstvu | Dalmatinski portal

U opasni otpad ubrajamo razne štetne tvari kao što su stare baterije, lijekovi, ostaci sredstava za zaštitu bilja, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, ostaci lužina, kiselina, boja, lakova, otapala, sredstva za skidanje hrđe, boje ili laka, sredstva za zaštitu drva, akumulatori, uljni filtri, termometri sa živom, antifriz, boce pod tlakom, ljepila, fotokemikalije, mineralna ulja i drugo. Dakle, ostaci dezinfekcijskih sredstava, koje smo masovno koristili tijekom koronakrize, opasni su otpad. Svi sprejevi (dezodoransi, mirisi za kupaone, sprejevi protiv muha i komaraca) koje imamo u kući su opasan otpad. Opasni otpad ne smije se bacati u miješani komunalni otpad, niti u spremnike u koje odlažemo otpad za recikliranje – to se posebno odnosi na žute spremnike za plastiku (i metal u nekim gradovima) te spremnike za staklo. Dio opasnog otpada može se odvesti u reciklažna dvorišta, a to su primjerice:

  • stare baterije
  • stari lijekovi
  • akumulatori
  • elektronički otpad
  • fluorescentne cijevi

Opasni otpad je svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od sljedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Savjeti

14.10.2022. (21:00)

Pazi kako odvajaš

Opasni otpad – Koji je to otpad i gdje ga baciti

Tu ubrajamo razne štetne tvari kao što su stare baterije, lijekovi, ostaci sredstava za zaštitu bilja, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, ostaci lužina, kiselina, boja, lakova, otapala, sredstva za skidanje hrđe, boje ili laka, sredstva za zaštitu drva, akumulatori, uljni filtri, termometri sa živom, antifriz, boce pod tlakom, ljepila, fotokemikalije, mineralna ulja i drugo. Dakle, ostaci dezinfekcijskih sredstava, koje smo masovno koristili tijekom koronakrize, su opasni otpad. Svi sprejevi (dezodoransi, mirisi za kupaone, sprejevi protiv muha i komaraca) koje imamo u kući su opasan otpad. Ne smije se bacati u miješani komunalni otpad, niti u spremnike u koje odlažemo otpad za recikliranje – to se posebno odnosi na žute spremnike za plastiku. Dio opasnog otpada može se odvesti u reciklažna dvorišta. Sakupljanje i obradu opasnog otpada obavljaju ovlaštene osobe za sakupljanje ili obradu određene vrste opasnog opada. Ovisno o vrsti, opasni otpad obrađuje se u RH ili izvan RH. Zgradonačelnik

20.04.2019. (20:30)

Crven-bijeli-zeleni

Indeks dobre države – Norveška najekološkija na svijetu, Hrvatska odlična 9.

Norveška je prva na svijetu po Indeksu dobre države (Good Country Index) koji mjeri utjecaj kojeg jedna država ima globalno po okoliš, gledano, između ostalog, po ekološkom otisku relativno prema veličini ekonomije i prema udjelu obnovljivih izvora energije. Nije neko čudo da je Norveška prva – zahvaljujući korištenju električnih auta, namjeri države da bude klimatski neutralna do 2030. i općenito stilu života Norvežana koji puno vremena provode vani. Ova naša lijepa država na devetom je mjestu (od 153), ponajviše zahvaljujući sudjelovanju u međunarodnim sporazumima o zbrinjavanju otrovnog otpada i (ne)ispuštanju ozona. Prvih deset na listi su Norveška, Švicarska, Portugal, Slovenija, Cipar, Finska, Švedska, Njemačka, Hrvatska i Slovačka.

31.05.2017. (20:13)

Brdo na koje se ne penje

200 tisuća tona opasnog otpada prijeti stanovnicima u zadarskom zaleđu

Horizontom u Ravnim Kotarima u zadarskom zaleđu dominira veliko crno brdo. Ali ono nije prirodnog podrijetla već se radi o gotovo 200 tisuća tona opasnog otpada iz šibenske Tvornice elektroda i ferolegura. Mještani sela Biljane Donje prosvjedovali su prije tri godine i zahtjevali da se brdo ukoni iz njihova susjedstva, no to još uvijek nije učinjeno. RTL vijesti