"Na vratima Levanta"

Kao kod kuće

"Na vratima Levanta"

“Bejrut je grad bogatih, grad pokazivanja i biznisa, svojevrsni balon udaljen od slamova i ostatka zemlje. Elitniji kvartovi ograđeni su žicom i zidovima; u tom svijetu siromašni se mogu vidjeti samo ponekad, dok se kupaju na prljavoj obali koju bodljikava žica dijeli od bogataških bazena ili navečer u šetnji, kad se izmiješaju pokrivene žene i nabildani dečki. Najvažnija libanonska riječ, ‘wasta’ ili po naški ‘veza’, bolje od ičega drugog oslikava političku situaciju u državi izjedenoj korupcijom, 15-godišnjim građanskim ratom, sukobom s Izraelom i partikularnim interesima kršćana, šijita, sunita i Druza”, pišu Novosti.

Bejrut

Bratska mržnja

Najuža zgrada na svijetu izgrađena je bratu u inat, samo da mu zakloni pogled na more

The Grudge (Al Ba'sa) – Beirut, Lebanon - Atlas Obscura

Al Ba’sa ili Inat ime je najuže zgrade u Bejrutu u Libanonu, a možda i u svijetu. Na najužem dijelu široka je tek 60 centimetara, a na najširem dijelu ima 3,9 metara. Smještena je u blizini starog svjetionika u Manari. Izgrađena je 1954. godine iz inata. Naime, dva brata posvađala su se zbog zemljišta koje im je ostavio otac – jedan brat uzeo je minijaturni komad zemlje čudnih dimenzija na kojem se nije moglo ništa pošteno izgraditi, a drugome je pripao atraktivni dio s pogledom na Mediteran. Prvi je brat iz inata izgradio usku zgradu visoku 14 metara koja blokira pogled na Sredozemno more, a samim time i smanjuje vrijednost zemljišta drugog brata. Iako izgleda poput zida s terasom, u Al Ba’si se navodno nalaze dva stana na svakom katu. U jednom od stanova godinama je bila javna kuća, a u drugom su bile smještene izbjeglice. Punkufer

Al Ba'sa Bejrut Libanon najuža zgrada na svijetu

Kako to, kako to

Prve procjene štete u Bejrutu manje nego u Zagrebu, 32 naprama 86 milijardi kuna

“Gotovo je nemoguće raditi usporedbu Bejruta i Zagreba i donositi nekakve zaključke. Kakvi god oni bili. Kao prvo, zgrade najbliže eksploziji sasvim su uništene. Nema obnove kao u Zagrebu, gradi se sve novo, a posebno luka. Isto tako, Bejrut je nedavno obnovljen, nove su zgrade, nema potrebe za nekakvom obnovom kulturnih dobara kao što slučaj u Zagrebu”, kaže nam jedan inženjer koji je dio svog radnog vijeka proveo u Bejrutu. Index

Bejrut Index procjena štete Zagreb

Kronika jednog apokaliptičnog raspada

Đurović: Libanon je progutala korupcija, a eksplozija je pokrenula katastrofu; uživo gledamo temeljiti raspad države

Oko 75 posto stanovništva je ispod granice siromaštva, nedostaje hrane, a kolabirao je i sam robno-novčani sistem: cijena hrane skočila je za oko 250 posto, pa građani zaobilaze novac (i dolare i lire i funte) te robu trampe za drugu robu. Državom je zavladala glad, često nema struje, mlađi masovno sele u Europu i Kanadu, a ovog ljeta je zabilježen i val javnih samoubojstava očajnih Libanonaca. U takvim okolnostima došla je eksplozija u bejrutskoj luci, najgora katastrofa u Libanonu još od građanskog rata koji je od 1975. do 1990. razorio zemlju. U silosima i skladištima pored amonijeva nitrata nalazile su se preostale libanonske zalihe žita i hrane, koje su sad uništene. Piše Đivo Đurović za Telegram

Bejrut Libanon telegram Đivo Đurović

Nezaustavljivo

Libanon je progutala korupcija, a eksplozija je pokrenula katastrofu; uživo gledamo temeljiti raspad države

Nakon sedam godina korupcije i nemara, slučajni požar je pokrenuo eksploziju i doveo do nacionalne katastrofe u kojoj propast prijeti cijelom Libanonu. Poginulo je više od 135 ljudi, oko pet tisuća je ozlijeđeno, 300 tisuća ljudi ostalo je bez stana, materijalna šteta je oko tri milijarde dolara… Pred našim očima događa se zbilja nesvakidašnji fenomen: temeljiti raspad države u mirnodopskim okolnostima. Države koja u mnogočemu sliči jednoj na Balkanu… Jedina utjeha je da tisuće tona eksploziva sigurno nitko nije uskladištio u Neumu, piše Đivo Đurović za Telegram.

Bejrut korupcija Libanon

S terena

Reportaža: Crtice iz Bejruta

“Nešto ne funkcionira s centrom Bejruta. Prvi puta kada sam se našao tamo greškom sam izašao iz hostela bez boce vode (u Bejrutu voda iz slavine nije pitka). Otprilike pola sata sam hodao po centru i nisam naišao niti na jedan dućan u kojemu bih mogao kupiti bocu vode. Drugih trgovina je bilo napretek: Armani, Gucci, bezbrojne libanonske banke, lounge barovi i preskupi restorani bili su rasuti po centru, ali običnog dućana s običnom bocom najobičnije vode – nije bilo moguće za pronaći”, piše Halterov dopisnik iz Bejruta.

Bejrut

Zidovi govore

Ulični umjetnik iz Bejruta slika kako bi povezao ljude

Yazan Halwani je jedan od zapaženijih arapskih uličnih umjetnika. Poznat je po tome što je oslikao ulice Bejruta (i brojnih drugih gradova na svijetu) portretima pisca Khalila Gibrana, legendarnih pjevačica Fairuz i Sabah, ali i lokalnih heroja svakodnevice, poput Alija Abdullaha, beskućnika koji je umro jedne zimske noći u Bejrutu, i Faresa, dvanaestogodišnjeg prodavača cvijeća, koji je izbjegao iz Sirije i postao simbol ulice Hamra u Bejrutu. Cilj mu je, kaže, “slikanje ljudi koji nas povezuju, umjesto znakova razdvajanja koji nas okružuju”. H-alter

Bejrut ulična umjetnost Yazan Halwani

Nesebična žrtva

Bejrut: Otac dvoje djece se žrtvovao i spasio stotine u bombaškom napadu

Bombaški napad u Bejrutu dogodio se dan prije tragedije u Parizu i u dvije odvojene eksplozije dvojice ISIL-ovih bombaša samoubojica poginulo je minimalno 37 osoba. Bilo bi i više da nije bilo istinskog junaka Adela Termosa. Našao se na licu mjesta prvog napada i reagirao potpuno instinktivno. Spazio je drugog bombaša, bacio se na njega i aktivirao bombu prekrivši ju tijelom. Da to nije učinio, bombaš bi uspio doći do mase ljudi i poginulo bi na desetke drugih, a još stotine bilo bi ranjeno. Zato ga slave u njegovu selu Tallussa, gdje se na pogrebu okupilo nekoliko stotina ljudi te su nosili njegov lijes i upozoravali na probleme Libanona. Večernji, PRI

Adel Termosa Bejrut

P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Kao kod kuće