Na epidemiju seksualnog nasilja u školama nitko ne reagira - Monitor.hr
30.11.2016. (10:13)

Takac makac

Na epidemiju seksualnog nasilja u školama nitko ne reagira

“Koliko god da je izvješće WESC-a o seksualnom zlostavljanju djevojčica u školama u Britaniji šokantno, šokantniji je odgovor vlade, odnosno nedostatak ikakve konstruktivne politike. Iako izvješće za izvješćem pokazuje učinkovitost kvalitetnog zdravstvenog odgoja, koliko još maloljetnih djevojaka moramo ostaviti na milost i nemilost nasilju kakvo je nedopustivo na radnome mjestu? Školama je očajnički potrebno jasno nacionalno vodstvo u suzbijanju te epidemije, a vlada ne radi ništa po tom pitanju”, piše Guardian.


Slične vijesti

13.02.2020. (10:00)

Djevojčice u pubertet ulaze prosječno godinu dana ranije nego 70-ih godina prošlog stoljeća

02.01.2018. (22:33)

Djevojčicama koje prerano uđu u pubertet, već sa 10 godina ili ranije, prijeti veći rizik za depresiju i asocijalno ponašanje

04.07.2017. (22:21)

Velika Britanija: Na vaginoplastiju idu djevojčice od devet godina

Djevojčice mlađe od devet godina traže operaciju na genitalijama jer su uznemirene njihovim izgledom. Dr. Naomi Crouch, vodeća adolescentska ginekologinja, izjavila je liječnici opće prakse upozoravaju na porast broja mladih djevojaka koji žele operaciju. Labioplastika, kako je operacija poznata, uključuje usne vagine koja se skraćuje ili preoblikuje. Britanski zavod za javno zdravstvo kaže da se ne bi trebalo provoditi nad djevojkama prije nego što navrše 18 godina. U 2015-16, više od 200 djevojaka mlađih od 18 godina imalo je labioplastiku. Više od 150 djevojaka bilo je mlađe od 15 godina. BBC

26.01.2017. (22:37)

Gdje su naučile te stereotipe? – 6-godišnje djevojčice rjeđe nego dječaci vjeruju da su pripadnice njihovog spola briljantne, češće se i povlače iz aktivnosti koje su za "jako, jako pametne"

20.10.2016. (16:56)

Naparedak ili ropstvo

UN: Za djevojčice deseta godina života od odlučujuće važnosti

Rani brak, adolescentska trudnoća i drugi oblici duboko ukorijenjenih rodnih nejednakosti ugrožavaju zdravlje i prava djevojčica i predstavljaju prijetnju ostvarenju ambicioznog plana globalnog razvoja upozorava Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFPA) u svom izvješću Stanje svjetske populacije 2016. Istaknuto je da je za sve djevojčice deseta godina života, kada su na pragu puberteta, od odlučujuće važnosti. Klix, UN

20.09.2016. (21:39)

Istrenirane

Iza uspješnih kćeri stoji mama koja (previše) zanovijeta

Djeca čiji roditelji imaju viša očekivanja doista postaju uspješnija na mnogih poljima života, što ne mora nužno biti majka, ali pokazalo se kako u slučaju ženske djece upravo majka igra tu važnu ulogu, pokazuje istraživanje (ovdje, malo starije) koje je vodila Ericka Rascon-Ramirez na oko 15.000 djevojčica u dobi od 13 i 14 godine i pratila ih u šestogodišnjem vremenskom razdoblju. Index

28.09.2015. (12:57)

Još si mlada vrijeme ti nije

Maloljetne nevjeste

Stephanie Sinclair posvetila je seriju fotografija Too Young To Wed temi mladih nevjesta, praksi u mnogim zemljama (Kenija, Nepal, Afganistan…) da se djevojčice udaju za mnogo starije partnere prije nego su punoljetne. Neke imaju samo 11 godina. Fotografije su ujedno i dio kampanje da se praksa, koja je štetna za razvoj djevojčica, zaustavi. Huffington Post

25.05.2015. (14:34)

Prerano sazrijevanje

Mediji potiču preranu seksualizaciju djevojčica

“Način na koji se prikazuju žene i djevojke u medijima je naglašeno seksualiziraniji nego ranijih desetljeća. Medijska slika koja se sa svih strana nameće posvuda je ista – žena i djevojka prvenstveno mora biti seksi da bi imala vrijednost, što izuzetno šteti izgradnji identiteta i vlastitom doživljaju kod mladih djevojaka. Posebno je to vidljivo kod malenih djevojčica koje, što je normalno, žele imitirati svijet odraslih žena, pa tako preuzimaju neka seksualizirana ponašanja. Danas je prepoznato da prerana seksualizacija donosi štetu dječjem razvoju, kao djevojčica, tako i dječaka, koji rano usvajaju stav prisutan u društvu da se djevojke procjenjuje po izgledu i da ih se tretira kao objekte”, tvrdi psihologinja Jasna Belamarić. Novi list